Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01 i dalje) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 1/06 – pročišćeni tekst i 2/09), Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 2. sjednici održanoj dana 08. srpnja 2009. godine donosi

O D L U K U

o izmjenama Odluke o radu i radnom vremenu u ugostiteljskoj djelatnosti

 

Članak 1.

            U Odluci o radu i radnom vremenu u ugostiteljskoj djelatnosti („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 2/07 i 10/07) u članku 4. riječ „Poglavarstvo“ zamjenjuje se riječju „Gradonačelnik“.

Članak 2.

            U članku 5. riječ „Poglavarstvo“ zamjenjuje se riječju „Gradonačelnik“

Članak 3.

            Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

 

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 335-01/07-01/03

URBROJ: 2162-03/01-09-01

Predsjednik:   Zoran Krejči, v.r.

Pakrac, 08. srpnja 2009.

Na temelju odredbi članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01 i dalje) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca br. 1/06 – pročišćeni tekst i 2/09), Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 2. sjednici održanoj dana 08. srpnja 2009. godine, donijelo je

O D L U K U

o izmjenama Odluke o naseljima Grada Pakraca

 

 

Članak 1.

            U Odluci o naseljima Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca br. 5/06) u članku 8. riječ „poglavarstva“ zamjenjuje se riječju „gradonačelnika“

Članak 2.

            U članku 10. riječ „poglavarstvo“ zamjenjuje se riječju „gradonačelnik“

Članak 3.

            Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“

 

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

 

KLASA: 015-08/06-01/02

URBROJ: 2162-03/01-09-01

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

Pakrac, 08. srpnja 2009.

Na temelju odredbi članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33(01 i dalje) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 1/06 – pročišćeni tekst i 2/09), Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 2. sjednici održanoj dana 08. srpnja 2009. godine, donijelo je

O D L U K U

o izmjenama Odluke o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću

TRŽNICA PAKRAC

 

 

Članak 1.

            U Odluci o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću TRŽNICA PAKRAC („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br.2/99) (nastavno: Društvo) u članku 12. riječ „Poglavarstvo“ zamjenjuje se riječju „gradonačelnik“.

Članak 2.

            Ovlašćuje se gradonačelnik Grada Pakraca, pred javnim bilježnikom, sačiniti izmjenu izjave o osnivanju Društva sukladno odredbi članka 1. ove Odluke.

Članak 3.

            Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 330-01/02-01/03

URBROJ: 2162-03/01-09-02

Predsjednik:     Zoran Krejči, v.r.

Pakrac, 08. srpnja 2009.

Na temelju odredbi članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01 i dalje) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 1/06 – pročišćeni tekst i 2/09), Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 2. sjednici održanoj dana 08. srpnja 2009. godine, donijelo je

O D L U K U

o izmjenama Odluke o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću

PODUZETNIČKI CENTAR PAKRAC

 

 

Članak 1.

            U Odluci o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću PODUZETNIČKI CENTAR PAKRAC („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 2/99 i dalje) u članku 12. riječ „Poglavarstvo“ zamjenjuje se riječju „gradonačelnik“.

Članak 2.

            Ovlašćuje se gradonačelnik Grada Pakraca, pred javnim bilježnikom, sačiniti izmjenu izjave o osnivanju društva sukladno odredbama članka 1. ove Odluke.

Članak 3.

            Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“

GRADSKO   VIJEĆE   GRADA   PAKRACA

KLASA: 335-01/99-01/01

URBROJ: 2162-03/01-09-02

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

Pakrac, 08. srpnja 2009.

Na temelju odredbi članka 3. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 26./03 – pročišćeni tekst i dalje), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01 i dalje) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 1/06 – pročišćeni tekst i 2/09), Gradsko vijeće Grada Pakraca na 2. sjednici održanoj dana 08. srpnja 2009. godine donosi

O D L U K U

o nerazvrstanim cestama

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

            Ovom se Odlukom uređuje korištenje, upravljanje, održavanje, građenje, rekonstrukcija, zaštita i financiranje nerazvrstanih cesta na području Grada Pakraca, te poslovi nadzora nad tim cestama.

Članak 2.

            Nerazvrstana cesta je javna prometna površina koja se koristi za promet prema bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju raznih korisnika, a nije razvrstana u javnu cestu u smislu posebnog propisa.

            Mrežu nerazvrstanih cesta na području Grda Pakraca čine: ulice, seoski i poljski putovi, te druge nerazvrstane  javne prometne površine na kojima se odvija promet.

Članak 3.

            Ulicom, u smislu ove Odluke, smatra se izgrađena cestovna prometna površina u naselju koja nije razvrstana u javnu cestu.

            Seoskim putem ,  u smislu ove Odluke, smatra se izgrađena površina koja prolazi kroz selo ili povezuje dva ili više zaseoka , zaseoke s javnim cestama i koja nije razvrstana u javnu cestu.

            Poljski put je površina koja se koristi za pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu i pristupačan je većem broju raznih korisnika po bilo kojoj osnovi.

            Drugim nerazvrstanim javnim prometnim površinama, u smislu ove Odluke, smatraju se površine za promet u mirovanju – parkirališta, pješačke staze, trgovi, javna stubišta, pristupne ceste do industrijskih i drugih objekata koje se koriste za javni promet.

Članak 4.

            Nerazvrstane ceste čine:

• donji i gornji stroj (trup),
• cestovni objekti (mostovi, propusti, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, nathodnici, pješački prolazi, potporni i obložni zidovi,
• pješačke i biciklističke staze,
• nogostup,
• zemljišni pojas s obje strane ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste,
• priključci i sve prometne i druge površine na pripadajućem cestovnom zemljištu,
• sustav za odvodnju oborinske vode,
• prometna signalizacija (vertikalna, horizontalna i svjetlosna),
• odvodni jarci, rigoli, drenaže i sl.,
• oprema (odbojnici, zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, telekomunikacijski uređaji i sl.),
• zračni prostor iznad kolnika u visini od 7 m.

1. ODRŽAVANJE

Članak 5.

            Nerazvrstane ceste se održavaju na temelju godišnjeg Programa održavanja komunalne infrastrukture kojeg donosi  Gradsko vijeće Grada Pakraca.

            Radovi održavanja nerazvrstanih cesta, u smislu ove Odluke, su radovi redovitog održavanja, koji obuhvaćaju skup mjera i aktivnosti koje se obavljanju tijekom godine na nerazvrstanim cestama, uključujući sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti tih površina i sigurnosti prometa na njima.

Članak 6.

            Radovi redovnog održavanja nerazvrstanih cesta su:

• ophodnja i redovno praćenje stanja nerazvrstanih cesta,
• mjestimični popravci završnog sloja kolničke konstrukcije izgrađenog od asfalta, betona, betonskih elemenata, kamena te nosivog sloja kolničke konstrukcije,
• izrada asfaltnog tepiha,
• mjestimični popravci dijelova cestovne građevine,
• čišćenje, tj. uklanjanje odronjenih i drugih materijala sa prometnih površina, bankina, rigola i jaraka,
• manji popravci elemenata cestovnih objekata,
• zamjena, obnavljanje i popravljanje vertikalne i horizontalne signalizacije,
• čišćenje, zamjena i manji popravci otvorenog sustava za oborinsku odvodnju,
• zaštita pokosa, nasipa, usjeka i zasjeka,
• održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima (zimska služba),
• uklanjanje snijega i leda,
• drugi slični radovi.

Članak 7.

            Održavanje nerazvrstanih cesta obavljaju pravne odnosno fizičke osobe kojima je to povjereno u skladu s posebnim zakonom.

III. GRAĐENJE I REKONSTRUKCIJA

Članak 8.

            Građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta obavlja se sukladno godišnjem Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kojeg donosi Gradsko vijeće Grada Pakraca, na temelju tehničke dokumentacije, propisa o gradnji i prostornih planova.

            Pored radova utvrđenih Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, Grad Pakrac može organizirati obavljanje radova na održavanju i izgradnji nerazvrstanih cesta na svom području:

• ugovaranjem s korisnicima nerazvrstanih cesta (izvršenje radova u naravi, osobni rad, materijal, prijevozničke usluge),
• dragovoljnim radom građana putem mjesnih odbora,
• na drugi način u skladu sa zakonom.

Članak 9.

            Poslovi građenja i rekonstrukcije, u smislu ove Odluke, obuhvaćaju:

• građevinsko i drugo projektiranje s istražnim radovima,
• projektiranje opreme, pratećih objekata, prometne signalizacije i drugo projektiranje,
• stručnu ocjenu studija i projekata,
• otkup zemljišta i objekata,
• izmještanje komunalne i druge infrastrukture,
• ustupanje radova građenja,
• organizacija tehničkog pregleda i primopredaja nerazvrstane ceste na korištenje i održavanje.

Članak 10.

            Nerazvrstana cesta se mora projektirati, graditi ili rekonstruirati širine kolnika najmanje 5,5 m za dvosmjerni i 2,75 m za jednosmjerni promet.

            Iznimno, od odredbe iz prethodnog stavka, u opravdanim slučajevima (nepovoljna konfiguracija terena, postojeća izgradnja u okolnom prostoru i sl.),nerazvrstana cesta može imati minimalnu širinu od 3,0 m za dvosmjerni promet ukoliko na pojedinim mjestima, međusobno udaljenim do 500 m, ima izvedena odgovarajuća proširenja za mimoilaženje vozila (ugibališta).

            U građevinskim područjima naselja primjenjuju se odredbe o minimalnim širinama nerazvrstanih cesta utvrđene prostornim planovima.

            Za nerazvrstane ceste za dvosmjerni promet utvrđuje se zaštitni pojas širine 7 m, odnosno 3,5 m, od osi kolnika, a za nerazvrstane ceste za jednosmjerni promet širine 5 m, odnosno 2,75 m od osi kolnika.

            Nosivost kolničke konstrukcije novosagrađene ili rekonstruirane nerazvrstane ceste mora biti najmanje 10 t osovinskog opterećenja.

1. ZAŠTITA

Članak 11.

            Pravne ili fizičke osobe koje vrše prijevoz vozilom koja prazna ili zajedno s teretom, svojom masom prelaze dozvoljenu masu, odnosno granice dozvoljenog opterećenja na nerazvrstanim cestama (izvanredni prijevoz), dužne su ishoditi dozvolu za izvanredni prijevoz.

            Dozvoljenu masu, odnosno dozvoljeno opterećenje pojedine nerazvrstane ceste određuje gradonačelnik u skladu s propisima o uređenju prometa

Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje nadležno upravno tijelo Grada Pakraca na temelju uvjeta i kriterija koje utvrđuje gradonačelnik.

Dozvolom za izvanredni prijevoz utvrđuje se način i uvjeti obavljanja izvanrednog prijevoza.

Troškove izdavanja dozvola za izvanredni prijevoz, troškove poduzimanja posebnih mjera osiguranja izvanrednog prijevoza i naknadu za izvanredni prijevoz plaća podnositelj zahtjeva.

Kontrolu osovinskog pritiska ukupne dozvoljene mase i dimenzija vozila na nerazvrstanim cestama, na poziv i o trošku Grada, obavlja ovlaštena osoba.

Članak 12.

            Pravne i fizičke osobe, koje zbog svoje djelatnosti prekomjerno koriste ili preopterećuju nerazvrstane ceste, dužne su platiti naknadu za prekomjerno korištenje ili preopterećivanje, koju rješenjem utvrđuje nadležni upravni odjel Grada Pakraca.

            Prekomjerno korištenje nerazvrstane ceste je učestaliji promet teretnih motornih vozila nego što je uobičajeno, a osobito:

• prijevoz šljunka, kamena, zemlje, drva i sličnog tereta koji se obavlja u većim količinama u svrhu prodaje, izvedbe većih građevinskih radova i sl.,
• korištenje nerazvrstane ceste kao zaobilazne ceste za promet vozila u slučaju ograničenja prometa na javnoj cesti.

           Visina naknade za prekomjerno korištenje nerazvrstanih cesta utvrđuje se primjenom kriterija za prekomjerno korištenje javnih cesta.

Članak 13.

            Priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu mora biti izgrađen tako da ne naruši stabilnost trupa ceste, da se ne ugrožava stabilnost prometa, da ne oštećuje cestu i postojeći režim odvodnje.

Članak 14.

            Priključke i prilaze na nerazvrstane ceste dužni su održavati vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta koje graniči s nerazvrstanom cestom na način propisan ovom Odlukom.

            Ako osoba iz stavka 1. ovog članka ne održava prilaz ili priključak na nerazvrstanu cestu na način propisan ovom Odlukom, priključak ili prilaz na nerazvrstanu cestu popraviti će se od strane osobe koja održava nerazvrstane ceste, a o trošku vlasnika, korisnika ili posjednika zemljišta.

Članak 15.

            Zauzimanje nerazvrstanih cesta zbog radova koji se ne smatraju održavanjem ili građenjem ceste, te radi postavljanja reklama i pokretnih naprava, obavlja se u skladu s propisima o komunalnom redu.

Članak 16.

            Zabranjeno je obavljati bilo kakve radove ili radnje na nerazvrstanoj cesti bez suglasnosti nadležnog odjela Grada Pakraca.

            U suglasnosti za radove na nerazvrstanoj cesti utvrđuju se uvjeti za izvedbu radova.

Članak 17.

            Iznimno, od odredbi članka 16. stavak 1. ove Odluke, hitne intervencije radi popravka kvara komunalnih instalacija i uređaja mogu se započeti bez suglasnosti, uz dojavu nadležnom odjelu Grada.

            Pravna osoba koja održava nerazvrstane ceste, u slučaju iz stavka 1. ovog članka, poduzet će sve potrebne radnje radi osiguranja odvijanja prometa do sanacije javnoprometne površine.

Članak 18.

            Ako se nerazvrstana cesta nalazi u takvom stanju da nije prohodna ili nije prohodna za pojedine vrste vozila ili ako se na njoj vrše radovi koji se ne mogu obaviti bez obustavljanja prometa ili ako njeno stanje zbog vremenskih nepogoda i drugih razloga ugrožava sigurnost prometa, nadležni upravni odjel Grada pravovremeno će zabraniti sav promet nerazvrstanom cestom ili pojedinim vrstama vozila, te o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Članak 19.

            U blizini križanja dviju nerazvrstanih cesta u razini, ili križanju nerazvrstanih cesta sa željezničkom prugom u razini, ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, ne smije se saditi drveće, grmlje ili visoke poljske kulture, postavljati naprave, ograde ili drugi predmeti koji onemogućavaju preglednost na cesti, odnosno željezničkoj pruzi (trokut preglednosti).

            Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta dužni su ukloniti drveće, grmlje,visoke poljske kulture, naprave, ograde i druge predmete iz trokuta preglednosti, u protivnom, učiniti će to osoba koja održava nerazvrstane ceste na trošak vlasnika, odnosno korisnika ili posjednika zemljišta.

Članak 20.

            Radi zaštite nerazvrstanih cesta osobito je zabranjeno:

1. privremeno ili stalno zauzimati cestu ili cestovno zemljište bez suglasnosti nadležnog upravnog odjela Grada Pakraca,
2. izvoditi bilo kakve radove koji se ne obavljaju radi održavanja, rekonstrukcija, izgradnje ili zaštite ceste, bez suglasnosti nadležnog upravnog odjela Grada Pakraca,
3. uklanjati, premještati, zaklanjati ili oštećivati prometne znakove na nerazvrstanim cestama,
4. dovoditi na cestovno zemljište oborinske vode , otpadne vode ili druge tekućine, osim oborinskih voda koje se mogu dovoditi u cestovni kanal,
5. izlijevati na cestu motorno ulje i druge masne tvari,
6. nanositi blato na cestu s asfaltnim kolničkim zastorom,
7. paliti travu, korove i drugi materijal u zaštitnom pojasu nerazvrstane ceste ili u njenoj neposrednoj blizini,
8. neovlašteno postavljati zapreke, odnosno priječiti odvijanje prometa na nerazvrstanoj cesti,
9. graditi objekte unutar zaštitnog pojasa nerazvrstane ceste,
10. parkirati vozilo izvan za to određenih površina,
11. svako drugo neovlašteno djelovanje na površinu nerazvrstane ceste.

Članak 21.

            Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta koje graniči s nerazvrstanim cestama dužni su čistiti i održavati odvodne kanale i pješačke staze što podrazumijeva:

• održavanje u protočnom stanju,
• produbljivanje kanala (odmuljavanje),
• košenje trave i korova s pokosa i dna kanala,
• čišćenje mulja i cijevi kolnih prilaza,
• izrada i zamjena cijevnih kolnih prilaza minimalno promjera 30 cm,
• odvoz mulja, otpadaka i trave na za to određeno mjesto.

Članak 22.

            Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta uz nerazvrstane ceste dužni su također:

• uklanjati nanose zemlje i šljunka s nerazvrstane ceste,
• uređivati, održavati i po potrebi uklanjati živice, grmlje, drveće i drugo raslinje koje sprečava preglednost, prozračivanje i sušenje ceste,
• kositi travu, uređivati, održavati i čistiti zelene pješačke površine uz nerazvrstane ceste.

Članak 23.

            Na nerazvrstanim cestama, koje su kao dobro u općoj uporabi upisane, prema zemljišnoknjižnim odnosno katastarskim dodacima, ne mogu se stjecati imovinska prava.

            Nerazvrstanim cestama koje su prostornim planom predviđene za druge namjene u skladu s propisima o prostornom uređenju, a u  naravi se ne kosite kao javni putovi, može se ukinuti svojstvo javnog dobra u općoj uporabi.

            Odluku o ukidanju svojstva javnog dobra u općoj uporabi u slučaju iz prethodnog stavka donosi Gradsko vijeće.

            Grad je dužan putem nadležnih tijela pokrenuti i voditi upravne i sudske postupke radi pravne zaštite nerazvrstanih cesta, sprečavanja samovoljnog zauzimanja cestovnog zemljišta, ustrojavanja evidencije i gospodarenja cestama kao javnim dobrom.

Članak 24.

            Evidenciju o nerazvrstanim cestama, zemljišnom pojasu, prometnoj signalizaciji i opremi vodi nadležni upravi odjel Grda Pakraca.

            Evidencija se vodi na temelju odredaba propisa o javnim cestama.

Članak 25.

            Nadzor nad provedbom odredaba ove Odluke obavlja komunalni redar.

Članak 26.

            U obavljanju nadzora komunalni redar ovlašten je i dužan:

1. a) pregledati:

      –    nerazvrstanu cestu sa stajališta građevinske i prometne ispravnosti i sigurnosti

            prometa,

• radove održavanja nerazvrstanih cesta,
• radove koji se obavljaju uz nerazvrstane ceste,
• radove na nerazvrstanim cestama koji se ne smatraju radovima održavanja (ugradnje komunalnih instalacija u trup ceste),
• tehničku dokumentaciju (projekte) za rekonstrukciju i izgradnju nerazvrstanih cesta,
• obavljanje poslova zaštite i čuvanja nerazvrstanih cesta.

1. b) narediti:

      –   uklanjanje uočenih nedostataka na nerazvrstanim cestama zbog kojih je ugrožena ili

           bi mogla biti ugrožena sigurnost prometa ili stabilnost ceste,

• privremenu obustavu radova što se izvode suprotno odredbama ove Odluke,

tehničkim propisima, standardima i normativima s područja cestovne infrastrukture,

• privremenu zabranu prometa kada ustanovi da se po nerazvrstanoj cesti ne može

odvijati promet za koji je namijenjena,

• uklanjanje zapreka i drugih predmeta koji priječe odvijanje prometa po nerazvrsta-

noj cesti,

• vraćanje zauzetog dijela ceste u prijašnje stanje.

Članak 27.

            Pravne i fizičke osobe dužne su komunalnom redaru omogućiti neometano obavljanje nadzora, dati osobne podatke i pružiti druge potrebne obavijesti o predmetu uredovanja.

Članak 28.

            Komunalni redar može usmeno narediti uklanjanje nedostataka koji izazivaju neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovine.

1. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 29.

            Novčanom globom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne održava priključak i prilaz na nerazvrstanu cestu (čl.16. st 1.),
2. obavlja bilo kakve radove na nerazvrstanoj cesti bez suglasnosti (čl. 16. st. 1.),
3. ne postupi u skladu s člankom 19. ove Odluke,
4. ne pridržava se bilo koje zabrane iz članka 20. ove Odluke,
5. postupa protivno članku 21. stavku 1. Odluke,
6. postupa protivno članku 22. Odluke.

Globom od 200,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 30.

            Za prekršaj iz članka 29. stavka 1. ove Odluke komunalni redar može naplaćivati globu u iznosu od 100,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja, bez prekršajnog naloga, uz izdavanje potvrde.

            Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti globu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se prekršajni nalog, s uputom da globu mora platiti u roku od osam dana od dana kada je počinio prekršaj.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

            U smislu ove Odluke nadležni upravni odjel Grada Pakraca je Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu.

Članak 32.

            Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 340-01/09-01/05

URBROJ: 2162-03/01-09-01

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

Pakrac, 08. srpnja 2009.

Na temelju odredbi članka 5. stavak 2. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ br. 58/93 i 33/05), te članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 1/06 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 2. sjednici održanoj dana 08. srpnja 2009. godine donijelo je

 

IZMJENE I DOPUNE

PLANA ZAŠTITE OD POŽARA ZA GRAD PAKRAC

 

I.

            U Planu zaštite od požara za Grad Pakrac („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 7/03 i dalje), točka 14. mijenja se i glasi:

„T. 14

NAZIV DVD-a                PREDSJEDNIK______    ADRESA                             TELEFON

                                          ZAPOVJEDNIK________________________________________

BADLJEVINA                 JOSIP KAĆERA                T. Lujanca 69                   099/696-8216

                                                                                       Badljevina_______________________

                                         DAVOR ŽUŽINJAK           T. Lujanca 71                   098/2233-716

                                                                                       Badljevina ­­­

OMANOVAC                 VLADO CERTIĆ                 Omanovac 26                   436-207

                                                                                                                                098/181-6885

                                         MILADIN PLETIKAPA     Omanovac 51                    437-116

                                                                                                                                098/9146-846

DONJA OBRIJEŽ         DAMIR NENADOVIĆ       Donja Obrijež 75              437-029

                                                                                                                                098/9781-616

                                         TIHOMIR SANDRINI        Donja Obrijež                   099/214-1255

VELIKI BANOVAC       DAMIR COLOSETTI         Veliki Banovac 23            437-040

                                                                                                                                098/175-2880

                                         DALIBOR ĐAKOMETI         Veliki Banovac 68            437-068

                                                                                                                                098/927-7547

PREKOPAKRA              DARKO IROUT                   Stjepana Radića 55          438-030

                                                                                       Prekopakra                       098/564-599_

                                        BRUNO SKALNIK              Stjepana Radića 50        438-140

                                                                                       Prekopakra                       098/877-4057

PAKRAC                        ILIJA TURKOVIĆ               Ivana Gundulića 33           411-171

                                                                                      Pakrac                               098/987-1773

                                        ŽELJKO ŽGELA                  Matice Hrvatske               411-902

                                                                                       Pakrac                              091/274-0516

 

II.

            Ove Izmjene i dopune Plana zaštite od požara za Grad Pakrac stupaju na snagu danom donošenja, a objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 214-01/09-01/03

URBROJ: 2162-03/01-09-02

Predsjednik:    Zoran Krejči, v.r.

Pakrac, 08. srpnja 2009.

 Na temelju odredbe članka 23. stavak 2. i članka 52. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine» br. 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05), članka 99. Zakona o poljoprivrednom zemljištu («Narodne novine» br. 152/08), članka 20. Statuta Grada Pakraca («Službeni glasnik grada Pakraca» br. 1/06 – pročišćeni tekst i 2/09) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 2. drugoj sjednici održanoj dana 8. srpnja 2009. godine donosi

IZMJENE I DOPUNE

Odluke o izboru najpovoljnijih ponuda na natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Pakraca

 

I

            U Odluci o izboru najpovoljnijih ponuda na natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Pakraca KLASA:945-01/07-01/23, UR.BROJ:2162-03/03-08-171 od 01. listopada 2008. godine ( u daljnjem tekstu: Odluka) u točki I, podnaslov Katastarska općina: Batinjani, redni broj: 1. Marijan Kobetić, Pakrac, Kralja Petra Krešimira IV 15 riječi:

«k.č.br. 598/1 površine 3 ha 58 a 37 m2 za cijenu 10.000 kuna»

zamjenjuju se riječima:

«k.č.br. 598/1 površine 3 ha 28 a 85 m2 za cijenu 9.700,00 kuna»,

riječi:

«ukupno: 9 ha 26 a 05 m2 za cijenu 55.269,00 kuna»

zamjenjuju se riječima:

«ukupno: 9 ha 15 a 53 m2 za cijenu 54.969,00 kuna»,

riječi:

«sveukupno u natječaju 228 ha 71 a 29 m2 za cijenu 1.412.722,61 kuna»

zamjenjuju se riječima:

«sveukupno u natječaju 228 ha 60 a 77 m2 za cijenu 1.412.422,61 kuna.»

II

                        Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku grada Pakraca», a objavit će se po dobivanju suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA:945-01/07-01/23

UR.BROJ:2162-03/03-09-196

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

U Pakracu, 8. srpnja 2009. godine

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine (Narodne novine br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07 i 125/08) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/01, 1/03, 12/03, 4/04, 2/05, 7/05, 1/06-pročišćeni tekst i 2/09) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 2. sjednici održanoj dana 8. srpnja 2009. godine donosi

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O PLAĆAMA

Članak 1.

            U članku 1. Odluke o plaćama („Službeni glasnik grada Pakraca“ br. 2/02, 1/04 i 4/05) iza riječi „gradonačelnika,“ dodaje se tekst „zamjenika gradonačelnika“.

Članak 2.

            U članku 7. Odluke o plaćama dodaje se novi stavci 2. i 3. koji glase:

            (2)„Koeficijent za obračun plaće zamjenika gradonačelnika utvrđuje se u visini od 2,50.

            (3) Ukoliko zamjenik gradonačelnika svoju dužnost obnaša volonterski pripada mu mjesečna naknada u visini od =3.000,00 kuna neto.”

Članak 3.

            U članku 8. stavku 1. Odluke o plaćama iza riječi „članka 1.” dodaje se tekst „te dužnosnika iz članka 7.”

Članak 4.

            U članku 10. Odluke o plaćama tekst iza riječi „i upravitelj” se briše, a dodaje se tekst koji glasi: „a za pročelnike i upravitelja gradonačelnik”.

            U istom članku dodaje se stavak 2. koji glasi:

            „Rješenje o plaći ili naknadi za gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika donosi tajnik Grada. Rješenje ima deklaratorni karakter.”

Članak 5.

            Ova Odluka stupa na snagu osamog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca.”

GRADSKO   VIJEĆE   GRADA   PAKRACA

 

KLASA: 120-02/09-01/01

URBROJ: 2162-01/01-09-01

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

U Pakracu, 8. srpnja 2009. godine

Na temelju članka 31. stavka 2. i članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01 60/01 i 129/05), članka 20. Statuta Grada Pakraca (»Službene novine« br. 1/06-pročišćeni tekst i 2/09) Gradsko vijeće Grada Pakraca na 2. sjednici održanoj 8. srpnja 2009. godine donijelo

ODLUKU
o naknadama za rad predsjednika i članova Gradskog vijeća
Grada Pakraca te njegovih radnih tijela

Članak 1.

Ovom se Odlukom uređuju i propisuju uvjeti i načini stjecanja prava na naknade koje se isplaćuju iz Proračuna Grada Pakraca članovima Gradskog vijeća Grada Pakraca, te članovima njegovih radnih tijela koji dužnost ne obavljaju profesionalno.

Članak 2.

Članovi Gradskog vijeća imaju pravo na naknadu za svoj rad u visini od 500,00 kuna neto, po održanoj radnoj sjednici Gradskog vijeća, pod uvjetom da su istoj nazočili minimalno pola sjednice.

Predsjednik Gradskog vijeća ima pravo na naknadu za svoj rad u mjesečnom iznosu od 1.500,00 kuna neto.

Članak 3.

Članovi radnih tijela Gradskog vijeća  imaju pravo na naknadu za svoj rad u iznosu od 100,00 kuna neto po prisustvovanju sjednici radnog tijela.

Članak 4.

Članovima Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, pripada dnevnica za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, kao i troškovi putovanja sukladno pravu koji ostvaruju zaposlenici gradske uprave prema važećim propisima, kad ih na takav put upućuje predsjednik Gradskog vijeća.

Članak 5.

Pravo na naknade utvrđene ovom Odlukom nemaju članovi Gradskog vijeća ukoliko se sjednica radnog tijela održava na isti dan kad i sjednica Gradskog vijeća.

Članovi radnih tijela zaposleni u gradskoj upravi, državnoj upravi ili javnoj ustanovi ne ostvaruju pravo na naknadu utvrđenu ovom Odlukom ukoliko se sjednica radnog tijela održava za vrijeme radnog vremena, odnosno ukoliko ostvaruju pravo na naknadu koja je regulirana nekim drugim propisom.

Pravo na naknadu iz članka 2. i 3. ove Odluke nemaju članovi počasnih, prigodnih tijela, gradskih izaslanstava, delegacija isl.

Članak 6.

Sredstva za isplatu naknada propisanih ovom Odlukom isplaćuju se iz sredstava Proračuna Grada Pakraca.

Isplatu naknada propisanih ovom Odlukom obavlja nadležno upravno tijelo Grada na temelju službene evidencije.

Članak 7.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vrijediti Odluka o visini naknade članova Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva Pakrac (»Službene glasnika grada Pakraca“ broj 3/99) i Odluka o visini naknade članova radnih tijela Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva („Službeni glasnik grada Pakraca“ br. 10/01).

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom glasniku grada Pakraca“.

GRADSKO   VIJEĆE   GRADA   PAKRACA

 

 

KLASA: 021-05/09-01/ 16

URBROJ: 2162-01/01-09-01

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

U Pakracu, 8. srpnja 2009. godine

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine (Narodne novine br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07 i 125/08) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/01, 1/03, 12/03, 4/04, 2/05, 7/05, 1/06-pročišćeni tekst i 2/09) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 2. sjednici održanoj dana 8. srpnja 2009. godine donosi

P O S L O V N I K

Gradskog vijeća Grada Pakraca

 

1. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

          Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način konstituiranja Gradskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja, te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća Grada Pakraca (nastavno: Vijeće).

1. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA

Članak 2.

            Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, a Gradsko vijeće je konstituirano izborom predsjednika Gradskog vijeća, ukoliko je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina  članova Gradskog vijeća.

            Do izbora predsjednika Vijeća sjednicom predsjedava dobno najstariji član Vijeća.

            Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Gradskog vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje 1/3 vijećnika, ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj vijećnika.

            Nakon što je  Gradsko vijeće konstituirano, izvodi se himna Republike Hrvatske “Lijepa naša domovino” .

Članak 3.

            Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, vijećnici polažu prisegu.

            Predsjedatelj izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:

“Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada Pakraca obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Grada Pakraca, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Grada Pakraca”.

            Predsjedatelj poslije pročitane prisege proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara: “Prisežem” i potpisuje izjavu o davanju prisege.

            Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.

Članak 4.

            U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.

            Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka.

            Vijećnika izabranog  na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat kojoj je u trenutku izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat.

            Vijećnika  izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

            Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj komisiji na način propisan odredbama Statuta Grada Pakraca.

Članak 5.

            Nakon dane prisege vijećnika, izbora predsjednika Vijeća, članova Mandatne komisije i Komisije za izbor i imenovanja, predsjednik Vijeća ili najmanje 1/3 vijećnika mogu predložiti dopunu dnevnog reda konstituirajuće sjednice.

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 6.

            Prava i dužnosti vijećnika propisana su Statutom Grada Pakraca.

Članak 7.

            Pročelnici upravnih tijela dužni su vijećniku pružiti obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća ili se pripremaju za sjednice Gradskog vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku potrebne.

            Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Gradskog vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.

Članak 8.

            Upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće dužno je pružiti pomoć vijećniku u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Gradskog vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Gradsko vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.

Članak 9.

            Vijećnici Gradskog vijeća mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, i Klub nezavisnih vijećnika.

            Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana.

            Klubovi vijećnika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

            Predsjednik Gradskog vijeća brine da se klubovima vijećnika osiguraju prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umnožavanje i dostavu materijala i dr.).

1. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA

Članak 10.

            Vijeće ima predsjednika i  dva potpredsjednika i to prvog i drugog potpredsjednika.

            Predsjednika odnosno potpredsjednike bira Gradsko vijeće iz redova vijećnika, javnim glasovanjem, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika Gradskog vijeća, većinom glasova svih vijećnika.

            Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog kandidata.

Članak 11.

            Izbor predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata.

            Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

            Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.

            Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

            Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti.

Između izabranih potpredsjednika Vijeća, predsjednik Vijeća određuje prvog potpredsjednika, koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Članak 12.

            Prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća propisana su Statutom Grada Pakraca i ovim Poslovnikom.

Članak 13.

            Predsjednik Gradskog vijeća prema potrebi, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.

Članak 14.

            Predsjedniku Gradskog vijeća u pripremanju i organiziranju sjednice Gradskog vijeća pomaže pročelnik upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće.

1. RADNA TIJELA

Članak 15.

            Radna tijela Gradskog vijeća osnovana Statutom Grada su:

1. Mandatna komisija,
2. Komisija za izbor i imenovanja,
3. Komisija za Statut i Poslovnik,
4. Odbor za financije i proračun.

            Pored radnih tijela navedenih u stavku l. ovog članka, Gradsko vijeće posebnom odlukom osniva i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz djelokruga Gradskog vijeća.

            Predsjednik radnog tijela bira se u pravilu između vijećnika, a članovi iz reda znanstvenih, stručnih i drugi javnih osoba, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja,  uz prethodni poziv političkim strankama koje imaju vijećnike da dostave svoje prijedloge.

            O prijedlogu kandidata za predsjednika i članove radnih tijela glasuje se u cjelini.

Članak 16.

            Mandatnu komisiju čine predsjednik i dva člana.

            Mandatna komisija  bira se na prvoj sjednici Gradskog vijeća  iz redova vijećnika.

Članak 17.

            Komisiju za izbor i imenovanja, čine predsjednik i četiri člana.

            Komisiju za izbor i imenovanja bira se na prvoj sjednici Gradskog vijeća u pravilu iz redova vijećnika.

Članak 18.

            Komisiju za Statut i Poslovnik čine predsjednik i četiri člana.

            Komisiju za Statut i Poslovnik bira se na prvoj sjednici Gradskog vijeća u pravilu iz redova vijećnika.

Članak 19.

            Odbor za financije i proračun, čine predsjednik i četiri člana

            Odbor za financije i proračun se bira na prvoj sjednici Gradskog vijeća u pravilu iz redova vijećnika.

Članak 20.

            Način rada radnih tijela Gradskog vijeća, reguliran je odlukom o osnivanju radnih tijela.

            O sazivanju sjednica radnih tijela Gradskog vijeća, vijećnici koji nisu članovi tih radnih tijela, obavještavaju se putem oglasne ploče Gradskog vijeća i objavom na web stranici Grada Pakraca.

            U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Gradsko vijeće, a odnosi se na djelokrug rada radnog tijela.

            Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima obavijestiti predlagatelja akta, gradonačelnika i Gradsko vijeće.

1. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I GRADONAČELNIKA

Članak 21.

            Gradonačelnik i zamjenik prisustvuju sjednicama Gradskog vijeća.

            Gradonačelnik određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegov prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Gradskog vijeća.

Članak 22.

            Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta gradonačelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava gradonačelnika o stajalištima i mišljenjima Gradskog vijeća odnosno radnih tijela.

            Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Gradsko vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je prisutnost  izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 23.

            O sazvanim sjednicama predsjednik Gradskog vijeća i predsjednici radnih tijela Gradskog vijeća izvješćuju gradonačelnika i izvjestitelje najkasnije 5 dana prije dana održavanja sjednice.

Članak 24.

            Način i postupak pokretanja  razrješenja gradonačelnika propisan je Statutom Grada i Zakonom.

VII. AKTI VIJEĆA

Članak 25.

            Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti)  koje Gradsko vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.

Članak 26.

            Na izvornike odluka i drugih  akata Gradskog vijeća stavlja se pečat Gradskog vijeća.

            Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Gradskog  vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta,  koji je usvojen na sjednici Gradskog vijeća.

            Izvornici akata Gradskog vijeća čuvaju se u  pismohrani Grada.

Članak 27.

            Statut, odluke i drugi opći akti Gradskog vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Gradsko vijeće objavljuju se u Službenom glasilu i na službenim web stranicama Grada.

            O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, brine se upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće.

Članak 28.

            Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Gradsko vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, gradonačelnik i radna tijela Gradskog vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.

Članak 29.

            Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.

            Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Gradskom vijeću.

            Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na Gradskom vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Gradsko vijeće ne odluči drukčije.

Članak 30.

            Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta.

            Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst odredaba važećeg akta koja se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

            Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno obrazložiti  opravdanost ranijeg stupanja na snagu.

            Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

            Gradonačelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela i Komisija za Statut i Poslovnik.

Članak 31.

            Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Gradskog vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.

            Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Gradskog vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.

Članak 32.

            Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15 minuta.

            Gradsko vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog  stavkom 1. ovog članka.

Članak 33.

            Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u pravilu pisano u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije dan prije održavanja sjednice.

            Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.

            Amandman se upućuje predsjedniku Gradskog vijeća, a predsjednik Gradskog vijeća ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i gradonačelniku, ukoliko on nije predlagatelj.

            Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni predlagatelji akata iz članka 28. ovog Poslovnika.

 Članak 34.

            Iznimno, ako se većina prisutnih vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku rasprave.

            Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

            Gradonačelnik može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.

Članak 35.

            Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Gradsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

            Iz razloga navedenih u stavku l. ovog članka, glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Gradonačelnik, neovisno da li je on predlagatelj.

Članak 36.

            O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i Gradonačelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne.

            Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Članak 37.

            Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje:

• ako ga je podnio predlagatelj akta,
• ako ga je podnijela Komisija za Statut i Poslovnik i s njima se suglasio predlagatelj akta,
• ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njima se suglasio predlagatelj akta.

Članak 38.

            Ako konačni prijedlog akta nije podnio gradonačelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio gradonačelnik, se glasuje  odvojeno.

            Amandman prihvaćen na sjednici Gradskog vijeća postaje sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojoj se odlučuje.

Članak 39.

            O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.

            Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

            Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.

VIII. DONOŠENJE  AKTA PO HITNOM POSTUPKU

Članak 40.

            Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Grad. Iz istih razloga se može sazvati hitna sjednica Gradskog vijeća.

            Za donošenje akata po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi utvrđeni u članku 29. ovog Poslovnika.

            Uz prijedlog da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog  akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pisanu podršku od 1/3 vijećnika.

            Prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.

            Predsjednik Gradskog vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima, te gradonačelniku, ako on  nije predlagatelj.

 

Članak 41.

            Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku ili sazivanje sjednice po hitnom postupku, prethodno se glasuje o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, odnosno dnevnom redu hitne sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu.

Članak 42.

            Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

            O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose u redovnom postupku.

1. DONOŠENJE PRORAČUNA I GODIŠNJEG OBRAČUNA PRORAČUNA GRADA

Članak 43.

            Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju  proračuna Grada podnosi gradonačelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.

 

Članak 44.

            Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju  proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.

1. VIJEĆNIČKA PITANJA

Članak 45.

            Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika i pročelnicima upravnih tijela u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada.

            Pitanja se postavljaju na sjednici Gradskog vijeća prije utvrđivanja dnevnog reda, u okviru „Aktualnog sata“ usmeno ili u  pisanom obliku posredstvom predsjednika Gradskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.

            Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva vijećnička pitanja, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše dvije minuta. Pravo postavljanja vijećničkog pitanja ima i klub vijećnika, s time da može postaviti samo jedno pitanje, čije postavljanje može trajati najduže tri minute.

            Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor može trajati najviše tri minute.

            Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na sljedećoj sjednici.

            Gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika, odnosno pročelnici dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.

Članak 46.

            Pitanja koja vijećnici postavljaju gradonačelniku, zamjeniku odnosno pročelnicima upravnih tijela kao i odgovor na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera, koje se odnose na postavljeno pitanje.

            Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

            Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.

Članak 47.

            Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika odnosno pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Gradskog vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiji djelokrug rada je to pitanje.

Članak 48.

            Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Gradskog vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru  i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati dulje od dvije minute.

            Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Gradskog vijeća obavijestio Gradsko vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.

XII. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA GRADONAČELNIKA

Članak 49.

            Gradonačelnik podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta Grada Pakraca.

Članak 50.

            Prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje 1/3 vijećnika.

            Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća gradonačelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.

Članak 51.

            Predsjednik Gradskog vijeća  stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Gradskog vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 15 dana od dana  primitka.

Članak 52.

            Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Gradskog vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.

            Gradonačelnik ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.

Članak 53.

            Raspravu o izvješću gradonačelnika Gradsko vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili  donošenjem zaključka kojim se od gradonačelnika traži  izvršavanje općih akata Gradskog vijeća.

Članak 54.

            Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.

            Ako prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju  ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 6 mjeseci od dana kada je Gradsko vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika.

• RED NA SJEDNICI

1. Sazivanje sjednice

Članak 55.

            Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjednik Gradskog vijeća.

            Predsjednik Gradskog vijeća je dužan sazvati sjednicu Gradskog vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog gradonačelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno gradonačelnika.

            Sjednice Gradskog vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

            Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku od 15 dana.

            Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka sjednicu Gradskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

Članak 56.

            Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.

            Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima  pet dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti.

            Poziv i materijal za sjednicu se mogu dostaviti i elektroničkim putem.

            O drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice  u kraćem roku odlučuje predsjednik Gradskog vijeća.

            Materijali za sjednicu Gradskog vijeća dostavljaju se vijećnicima, gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, pročelnicima upravnih tijela i sredstvima javnog priopćavanja, te vijećima nacionalnih manjina ukoliko se pojedina tema tiče njihovog položaja na području Grada.

 

2. Dnevni red

Članak 57.

            Dnevni red sjednice Gradskog vijeća predlaže predsjednik Gradskog vijeća u pozivu za sjednicu.

            Predsjednik Gradskog vijeća, sve prijedloge sastavljene na način propisan ovim Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu Gradskog vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice.

Članak 58.

            Dnevni red sjednice Gradskog vijeća utvrđuje se u pravilu na početku sjednice.

            Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Gradskog vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po predloženoj dopuni.

            Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.

            O izmjeni dnevnog reda se glasuje bez rasprave.

            Prilikom utvrđivanja dnevnog rada najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a prije svega se odlučuje o hitnosti postupka.

            Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red.

            Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik s prethodne sjednice.

Članak 59.

            Tijekom sjednice može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda. O predloženoj promjeni zasebno se glasuje.

            Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.

Članak 60.

          Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Gradskog vijeća na način propisan člankom 30. ovog Poslovnika prije proteka roka od tri mjeseca od dana odlučivanja Gradskog  vijeća o dnevnom redu.

3. Predsjedavanje i sudjelovanje

Članak 61.

          Sjednici Gradskog vijeća predsjedava predsjednik Gradskog vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti   prvi potpredsjednik.

Članak 62.

          Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi oni  koje je pozvao predsjednik Gradskog vijeća.

          Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Gradskog vijeća.

          Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava.

          Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Gradskog vijeća.

          Predsjednik Gradskog vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 63.

          Predsjednik Gradskog vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

          Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od dvije minute.

          Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave.

          Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.

Članak 64.

          Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

          Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u radu Gradskog vijeća, predsjednik Gradskog vijeća će ga opomenuti.

          Ako govornik i poslije opomene nastavi sa ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Gradskog vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti  ga sa sjednice.

          Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.

 

Članak 65.

          Na sjednici Gradskog vijeća se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput.

          Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje pet minuta.

          Iznimno zbog važnosti teme, Gradsko vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.

          Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 63. ovog Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše dvije minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi.

4. Tijek sjednice

Članak 66.

          Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Gradskog vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika.

          Vijećnik koji neće prisustvovati  sjednici Gradskog vijeća o tome obavještava predsjednika Gradskog vijeća ili čelnika upravnog tijela koje obavlja stručne poslove za Gradsko vijeće.

          Ako predsjednik Gradskog vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća odlaže sjednicu za određeni dan i sat.

          Sjednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika.

          Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik Gradskog vijeća će provesti i u tijeku sjednice, na zahtjev vijećnika čiji prijedlog podrži 1/3 vijećnika.

 

5. Odlučivanje

Članak 67.

          Za donošenje akata na sjednici Gradskog vijeća potrebna je nazočnost većine vijećnika.

Članak 68.

          Gradsko vijeće donosi akte većinom danih glasova, ukoliko je na sjednici Gradskog vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom Grada ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

          Većinom glasova svih vijećnika, Gradsko vijeće donosi slijedeće akte:

• Statut Grada,
• Poslovnik Gradskog vijeća,
• proračun,
• godišnji izvješće o izvršenju proračuna,
• odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
• odluku o raspisivanju referenduma o razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika,
• odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Grada.

6. Glasovanje

Članak 69.

            Glasovanje na sjednici je javno.

            Gradsko vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju glasuje tajno.

            Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.

            Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Gradskog vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je “za” prijedlog, zatim, tko je “protiv” prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali «za» niti «protiv» prijedloga i nisu se izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju se uzdržanim glasovima.

            Kod utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika glasuje se “za” ili “protiv”.

            Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Gradskog vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

            Vijećnike proziva i glasove prebrojava službenik upravnog tijela u čijoj je nadležnosti obavljanje stručnih poslova za potrebe Gradskog vijeća.

Članak 70.

            Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje rezultat glasovanja.

            Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Gradskog vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.

Članak 71.

            Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Gradskog vijeća.

            Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.

            Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se “za”, “protiv” i “uzdržan”.

            Glasačke listiće priprema službenik iz članka 69. ovog Poslovnika. Predsjednik Gradskog vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.

Članak 72.

            Službenik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Gradskog vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće.

Članak 73.

            U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

            Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 74.

            Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.

            Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.

Članak 75.

            Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Gradskog vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

            Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi predanih glasačkih listića.

            Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Gradskog vijeća u prisutnosti službenika i  vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.

            Predsjednik Gradskog vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

XIV. IZBORI I IMENOVANJA

Članak 76.

            Predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća bira i razrješava Gradsko vijeće na način i u postupku propisanim Statutom Grada i ovim Poslovnikom.

Članak 77.

            Potpredsjednici Gradskog vijeća pomažu u radu predsjedniku Gradskog vijeća, te obavljaju poslove iz njegovog djelokruga za koje ih on ovlasti.

            Ako je predsjednik Gradskog vijeća spriječen ili odsutan zamjenjuje ga prvi potpredsjednik, a ukoliko je i on spriječen ili odsutan, predsjednika Gradskog vijeća zamjenjuje drugi potpredsjednik Gradskog vijeća.

            Dok zamjenjuje predsjednika Gradskog vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.

Članak 78.

            Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak  razrješenja predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća.

            Prijedlog se dostavlja predsjedniku Gradskog vijeća u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.

            Predsjednik, odnosno potpredsjednik Gradskog vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u osam (8) dana od dostave prijedloga.

            Predsjednik Gradskog vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Gradskog vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 45 dana od kada je prijedlog zaprimljen.

            Ako Gradsko vijeće donese odluku o razrješenju predsjednika i oba potpredsjednika Gradskog vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja dužnosti  im prestaju izborom novog predsjednika Gradskog vijeća.

Članak 79.

            Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća mogu dati ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika Gradskog vijeća.

Članak 80.

            Ako Gradsko vijeće razriješi predsjednika Gradskog vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, prvi potpredsjednik Gradskog vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi predsjednik.

            Gradsko je vijeće dužno u  roku od 30 dana od donošenja odluke  o razrješenja predsjednika izabrati novog predsjednika.

• ZAPISNICI

Članak 81.

            O radu sjednice vodi se zapisnik.

            Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

            U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Članak 82.

            Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

          O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

            Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

            Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Gradskog vijeća i službenik koji vodi zapisnik.

            Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za potrebe Gradskog vijeća.

Članak 83.

            Sjednice Gradskog vijeća mogu se tonski snimati, a prijepis tonske snimke sjednice čuva upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za potrebe Gradskog vijeća.

            Upravno tijelo iz prethodnog stavka je dužno omogućiti vijećniku, na njegov zahtjev, da sasluša tonski snimak sjednice.

1. JAVNOST RADA

Članak 84.

            Sjednice Gradskog Vijeća su javne.

            Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća, ali ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice, glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i dr.).

            Ukoliko je broj osoba koje prate rad Gradskog vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Gradskog vijeća određuje broj osoba koje mogu pratiti rad Gradskog vijeća.

Članak 85.

            O radu Gradskog vijeća javnost se obavještava putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom na web stranicama Grada.

            Najava održavanja sjednice i materijal za sjednicu objavljuju se na službenim web stranicama Grada.

Članak 86.

            Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci, koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem tajnosti.

Članak 87.

            Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Gradskog vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, o čemu odlučuje predsjednik Gradskog vijeća.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 88.

            Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Pakraca.

            Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća („Službeni glasnik Grada Pakraca“ 8/01 i 11/02).

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 021-05/09-01/10

URBROJ: 2162-01/01-09-01

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

U Pakracu, 8. srpnja 2009. godine

            Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07 i 125/08) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/01, 1/03, 12/03, 4/04, 2/05, 7/05, 1/06-pročišćeni tekst i 2/09) Gradsko vijeće Grada Pakraca na 2. sjednici održanoj dana 8. srpnja 2009. godine donosi

STATUT GRADA PAKRACA

1. OPĆE ODREDBE

Članak  1.

Ovim Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Grada Pakraca, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Pakraca, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Pakraca.

Članak 2.

Grad Pakrac (nastavno: Grad) je jedinica lokalne samouprave.

Naziv Grada je: Grad Pakrac.

Grad je pravna osoba.

Sjedište Grada je u Pakracu, Trg bana Josipa Jelačića 18.

Članak 3.

Grad, sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, obuhvaća područje slijedećih naselja:

Badljevina, Batinjani, Bjelajci, Branešci, Brusnik, Bučje, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja Obrijež, Donja Šumetlica, Donji Grahovljani, Dragović, Glavica, Gornja Obrijež, Gornja Šumetlica, Gornji Grahovljani, Jakovci, Kapetanovo Polje, Kraguj, Kričke, Koturić, Kusonje, Lipovac, Mali Banovac, Mali Budići, Novi Majur, Ožegovci, Omanovac, Pakrac, Ploštine, Popovci, Prekopakra, Prgomelje, Rogulje, Srednji Grahovljani, Stari Majur, Španovica, Tisovac, Toranj, Veliki Banovac i Veliki Budići.

            Granice Grada idu u pravilu katastarskim granicama rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje.

Granice Grada mogu se mijenjati na način i po postupku propisanom  zakonom.

1. OBILJEŽJA GRADA

Članak 4.

Obilježja Grada su:

• Grb Grada Pakraca,
• Zastava Grada Pakraca.

Obilježjima iz stavka 1. ovog članka predstavlja se Grad i izražava pripadnost Gradu.

Način isticanja, uporabe i zaštita obilježja Grada utvrđuje se posebnom odlukom Gradskog  vijeća u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 5.

Grb Grada sadrži temeljnu osnovu povijesnog grba Pakraca, na osnovu pisanog akta Hrvatskog državnog arhiva Klasa: 017-02/95-01/41, Urbroj: 565-03-95-2, od 3. ožujka 1995. godine u komu se kazuje da je grb Grada Pakraca povijesni grb iz 1932. godine u zbirci otisaka Hrvatskog državnog arhiva br. 881/13.

            Opis: u plavome, između dvije valovite srebrne/bijele valovite grede kuna u trku (heraldički na desno) naravnih boja; smeđa s bijelim trbuhom.

Članak 6.

Zastava Grada je plave boje.

            U sredini zastave Grada smješten je grb Grada s obje strane, obrubljen žutim.

Članak 7.

Dan Grada je 19. ožujak, blagdan Svetog Josipa, koji se svečano  slavi kao gradski blagdan.

U povodu Dana Grada dodjeljuju se javna priznanja Grada, te priređuju druge svečanosti.

III. JAVNA PRIZNANJA

Članak 8.

Javna priznanja Grada su:

1. Počasni građanin Grada Pakraca,
2. „Zlatna plaketa Grb Grada Pakrac“,
3. Pečat Grada Pakraca,
4. Pismeno priznanje članovima Gradskog vijeć, gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika.

Članak 9.

            Počasnim građaninom Grada može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili druge države, koji je svojim radom ili javnim djelovanjem značajno pridonio napretku i ugledu Grada, ostvarivanju i razvoju demokracije u Republici Hrvatskoj ili svijetu, mira u svijetu i napretku čovječanstva.

            Počasnim građaninom ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada.

Članak 10.

            Zlatna plaketa “Grb Grada Pakraca” posebno je priznanje koje se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za izuzetna ostvarenja u svim područjima gospodarskog i društvenog života Grada. Područja dodjele ovog priznanja određuje Gradsko vijeće posebnom odlukom.

Članak 11.

            Pečat Grada Pakraca je priznanje koje se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za osobit doprinos u duhovnom i materijalnom razvoju Grada.

Članak 12.

            Članovima Gradskog vijeća, gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika dodjeljuje se pismeno priznanje, u obliku svečane povelje, po isteku mandata odnosno prestanku dužnosti na koju su imenovani.

Članak 13.

            Osim javnih priznanja u smislu članka 8. ovog Statuta, za pojedine prilike Gradsko vijeće i gradonačelnik mogu dodijeliti i druga priznanja u vidu prigodnih zahvalnica.

Članak 14.

            Uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i oblik, kriterij i postupnost njihove dodjele, tijela koja provode postupak i dodjeljuju priznanja, uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

1. SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE)  SAMOUPRAVE

Članak 15.

            Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad  uspostavlja i održava suradnju  s drugim jedinicama lokalne  samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Članak 16.

            Gradsko vijeće donosi odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno o sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl.) o suradnji sa pojedinim jedinicama lokalne samouprave, kada ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnosti za njezino razvijanje.

            Kriteriji za uspostavljanje suradnje, te postupak donošenja odluke uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća

Članak 17.

Sporazum  o suradnji Grada i općine ili grada druge države objavljuje se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

1. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG

Članak 18.

Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te  podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela Grada.

Članak 19.

Grad u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni  državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

• uređenje naselja i stanovanje,
• prostorno i urbanističko planiranje,
• komunalno gospodarstvo,
• brigu o djeci,
• socijalnu skrb,
• primarnu zdravstvenu zaštitu,
• odgoj i osnovno obrazovanje,
• kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
• zaštitu potrošača,
• zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
• protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,
• promet na svom području ,
• održavanje makadamskih putova i lokalnih cesta,
• ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Grad obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka.

            Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

             

Članak 20.

Grad može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 19. ovog Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničkog tijela, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.

Odluku o obavljanju poslova na način propisan u stavku 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće, temeljem koje se zaključuje sporazum o zajedničkom organiziranju poslova, kojim se uređuju  međusobni odnosi u obavljanju zajedničkih poslova.

Članak 21.

            Gradsko vijeće, može posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Grada, čije je obavljanje od šireg interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave prenijeti na Požeško-slavonsku županiju, u skladu sa njezinim  Statutom.

1. NESPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

Članak 22.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 23.

            Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Grada, o prijedlogu općeg akta, radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

            Prijedlog za donošenje odluke o  raspisivanju referenduma  iz stavka 1. ovog članka može temeljem odredaba zakona i ovog Statuta, dati jedna trećina članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, polovina mjesnih odbora na području Grada i 20% birača upisanih u  popis birača Grada.

Članak 24.

            Referendum se može raspisati radi razrješenja gradonačelnika i njegovog zamjenika u slučaju:

             – kada krše ili ne izvršavaju odluke Gradskog vijeća,

– kada svojim radom prouzroče Gradu znatnu materijalnu štetu odnosno štetu u iznosu od 1% od proračuna Grada u tekućoj godini ( ukoliko je 1% više od 500.000 kuna, onda se podrazumijeva više od tog iznosa).

           Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovog članka može dati najmanje jedna trećina članova Gradskog vijeća. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

            Prijedlog za raspisivanje referenduma o pitanju razrješenja gradonačelnika i njegovog zamjenika može dati i 20% birača upisanih u popis birača Grada. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od birača.

            Gradsko vijeće ne smije raspisati referendum o razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika prije proteka roka od 6 mjeseci od početka mandata gradonačelnika i njegovog zamjenika.

            Ako na referendumu nije donesena odluka o razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika, novi referendum se ne smije raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od dana održavanja prethodnog referenduma.

Članak 25.

            Gradsko vijeće je dužno razmotriti podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.

            Ako Gradsko vijeće ne prihvati prijedlog  za raspisivanje referenduma, a prijedlog su dali birači sukladno članku 24. stavku 3. Statuta, Gradsko vijeće je dužno  dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 26.

            Odluka o raspisivanju referenduma  sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.

Članak 27.

            Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada, odnosno na području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.

Članak 28.

            Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 19. ovog Statuta obvezatna je za Gradsko vijeće.

Članak 29.

Postupak provođenja referenduma i odluke donijete na referendumu podliježu nadzoru  zakonitosti općih akata, kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 30.

            Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

            Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća i Gradonačelnik.

            Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog članka u roku od  60 od dana zaprimanja prijedloga.

            Odlukom iz stavka 1. ovog članka određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje od zborova građana te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti.

Članak 31.

            Zbor građana saziva predsjednik Gradskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća.

            Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 5 % birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.

            Izjašnjavanje građana na zboru građana je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.

Članak 32.

            Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća.

            Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka l. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada.

            Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 33.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada, te ukoliko za postoje tehničke pretpostavke, sredstvima elektroničke komunikacije (e-mailom, kontakt obrascem na web stranicama).

VII. TIJELA  GRADA

Članak 34.

Tijela Grada su Gradsko vijeće i  Gradonačelnik.

1. GRADSKO VIJEĆE

Članak 35.

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom.

            Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno nadležno tijelo za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Gradskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su gradonačelnika.

            Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovog članka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće obavlja Gradsko vijeće.

Članak 36.

            Gradsko vijeće donosi:

• Statut Grada,
• Poslovnik o radu,
• odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada,
• proračun i odluku o izvršenju proračuna,
• godišnje izvješće o izvršenju proračuna,
• odluku o privremenom financiranju,
• odluku o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad u iznosu većem od 100.000,00 kuna,
• odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada čija ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća  od 1.000.000 kuna,
• odluku o promjeni granice Grada,
• uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi,
• donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,
• osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad,
• daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,
• donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,
• raspisuje lokalni referendum,
• bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,
• bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća,
• odlučuje o pokroviteljstvu,
• donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,
• imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Gradskog vijeća,
• donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.

            U vrijeme kada Gradsko vijeće ne zasjeda, predsjednik Gradskog vijeća može u ime Gradskog vijeća preuzeti pokroviteljstvo društvene, znanstvene, kulturne, sportske ili druge manifestacije od značaja za Grad, do iznosa od =10.000,00 kuna.

            O preuzetom pokroviteljstvu predsjednik obavještava Gradsko vijeće na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

Članak 37.

            Gradsko vijeće ima predsjednika i prvog i drugog potpredsjednika.

            Prvi i drugi potpredsjednik se u pravilu biraju sukladno strukturi Gradskog vijeća.

            Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća je počasna  i za to obnašatelji funkcije ne primaju plaću.

            Predsjednik Gradskog vijeća  ima pravo na naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća.

Članak 38.

            Predsjednik Gradskog vijeća:

• zastupa Gradsko vijeće,
• saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Gradskog vijeća,
• predlaže dnevni red Gradskog vijeća,
• upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
• brine o postupku donošenja odluka i općih akata,
• održava red na sjednici Gradskog vijeća,
• usklađuje rad radnih tijela,
• potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijeće,
• brine o suradnji Gradskog vijeća i Gradonačelnika,
• brine se o zaštiti prava vijećnika,
• obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 39.

            Gradsko vijeće čini 11(jedanaest) vijećnika.

            Sukladno odredbi članka 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina («Narodne novine» br. 155/02) utvrđuje se da u Gradskom vijeću Grada Pakraca srpska nacionalna manjina ostvaruje pravo na tri predstavnika.

Sukladno odredbi članka 21. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina utvrđuje se da talijanska nacionalna manjina ostvaruje pravo na jednog predstavnika u Gradskom vijeću Grada Pakraca

            Radi provedbe stavka 2. i 3. ovog članka Gradsko vijeće može imati i više od 11 vijećnika ako je to potrebno da bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u Gradskom vijeću.

Članak 40.

            Mandat članova Gradskog vijeća traje četiri godine.

            Funkcija članova Gradskog vijeća je počasna i za to vijećnik ne prima plaću.

            Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.

            Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 41.

            Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:

• ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste,
• ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,
• ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude,
• ako odjavi prebivalište s područja Grada, danom odjave prebivališta,
• ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,
• smrću.

Članak 42.

            Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.

            Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

            Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 43.

            Vijećnik ima prava i dužnosti:

• sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća,
• raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća,
• predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,
• postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća,
• postavljati pitanja gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika,
• sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,
• prihvatiti se članstva u najviše 2 radna tijela u koje ga izabere Gradsko vijeće,
• tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Grada te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge.

            Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Gradskog vijeća.

Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.

            Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Gradskog vijeća.

Članak 44.

            Poslovnikom Gradskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća.

            Gradsko vijeće posebnom odlukom uređuje načela i standarde dobrog ponašanja predsjednika, potpredsjednika i članova Gradskog vijeća, te predsjednika i članova radnih tijela Gradskog vijeća (u nastavku teksta: nositelji političkih dužnosti) u obavljanju njihovih dužnosti.

1.1.  RADNA TIJELA

Članak 45.

            Radna tijela Gradskog vijeća su:

• Komisija za izbor i imenovanja,
• Komisija za Statut i Poslovnik,
• Mandatna komisija,
• Odbor za financije i proračun.

Članak 46.

            Komisija za izbor i imenovanja, predlaže:

• izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,
• izbor i razrješenje članova radnih tijela Gradskog vijeća,
• imenovanje i razrješenje i drugih osoba određenih ovim Statutom i drugim odlukama Gradskog vijeća,
• propise o primanjima vijećnika, te naknade troškova vijećnicima za rad u Gradskom vijeću.

Članak 47.

            Komisija za Statut i Poslovnik:

• predlaže Statut Grada i Poslovnik Gradskog vijeća,
• predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta odnosno Poslovnika Gradskog vijeća,
• razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljene i prijedloge Gradskom vijeću,
• obavlja i druge poslove određene ovim Statutom.

Članak 48.

            Mandatna komisija:

• na konstituirajućoj sjednici obavještava Gradsko vijeće o provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,
• obavještava Gradsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
• obavještava Gradsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
• obavještava Gradsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika,
• obavještava Gradsko vijeće o prestanku mandata kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Gradsko vijeće da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Članak 49.

            Odbor za financije i proračun raspravlja i daje mišljenja Gradskom vijeću o aktima koji se odnose na:

• donošenje Gradskog proračuna,
• zaduženja Grada,
• financiranja javnih potreba,
• financiranja mjesne samouprave,
• godišnja, polugodišnja i ostala financijska izvješća,
• financijsko poslovanje tvrtki i ustanova u vlasništvu Grada,
• ostala pitanja iz djelokruga financija.

Članak 50.

            Gradsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Gradskog vijeća.

            Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Gradsko vijeće posebnim odlukama.

2. GRADONAČELNIK

Članak 51.

            Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada.

            Mandat gradonačelnika traje  četiri godine

            U obavljaju izvršne vlasti gradonačelnik:

• priprema prijedloge općih akata,
• izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,
• utvrđuje prijedlog proračuna Grada i izvršenje proračuna,
• upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Gradskog vijeća,
• odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
• odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad do iznosa od 100.000,00 kuna,
• upravlja prihodima i rashodima Grada,
• upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada,
• donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada,
• imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,
• imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,
• utvrđuje plan prijma u službu u upravna tijela Grada,
• predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,
• usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Gradu,
• nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,
• daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,
• obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,
• imenuje i razrješava svoje savjetnike,
• imenuje i razrješava predsjednike i članove radnih tijela,
• obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

            Gradonačelnik je dužan izvijestiti Gradsko vijeće o danim suglasnostima za zaduživanje iz stavka 3. alineje 6. ovog članka tromjesečno.

Članak 52.

            Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata  upravnih tijela Grada.

Članak 53.

            Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine  za razdoblje  srpanj-prosinac prethodne godine i do 30. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.

            Gradsko vijeće može, pored izvješća iz stavka 1. ovog članka, od gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.

            Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko  jedan zahtjev sadrži veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva.

            Gradsko vijeće ne može zahtijevati  od gradonačelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 54.

            Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada:

• ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne samouprave,
• ima pravo obustaviti od primjene akt Mjesnog odbora ako ocijeni da je taj akt u suprotnosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Gradskog vijeća.

Članak 55.

            Gradonačelnik ima zamjenika koji mora biti pripadnik srpske nacionalne manjine.

            Ako se na izborima za gradonačelnika ne ostvari pravo nacionalne manjine iz stavka 1. ovog članka, provode se dopunski izbori i gradonačelnik u tom slučaju ima dva zamjenika.

             

Članak 56.

            Gradonačelnik može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.

            Zamjenik  gradonačelnika je u slučaju iz stavka 1. ovog članka dužan pridržavati se uputa gradonačelnika.

Članak 57.

            Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika dužnost mogu  obavljati profesionalno, o čemu samostalno odlučuju sukladno zakonu.

Članak 58.

            Gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika  mandat prestaje po sili zakona:

• danom podnošenja ostavke,
• danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,
• danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen radi počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
• danom odjave prebivališta s područja jedinice,
• danom prestanka hrvatskog državljanstva,
• smrću.

            Gradsko vijeće u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika.

            Ako  mandat gradonačelnika prestaje u godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog održavanja, dužnost gradonačelnika do kraja mandata obavlja zamjenik gradonačelnika.

Članak 59.

            Gradonačelnik i njegov zamjenik mogu se razriješiti u slučajevima i u postupku propisanom člankom 24. ovog Statuta.

            Ako na referendumu bude donesena odluka o razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti gradonačelnika.

 

RADNA TIJELA GRADONAČELNIKA

Članak 60.

            Gradonačelnik može osnivati stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja pitanja iz svog djelokruga rada, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Gradskog vijeća.

            Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Gradonačelnik posebnim odlukama.

            Članovi radnih tijela imaju pravo na naknadu za prisustvovanje sjednici radnog tijela do visine naknade određene za članove Gradskog vijeća.

Članak 61.

            Gradonačelnik može imenovati do tri savjetnika kao stručnu i savjetodavnu pomoć pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.

            Savjetnici gradonačelnika svoju dužnost obnašaju volonterski te imaju pravo na naknadu troškova sukladno visini naknade određenoj za predsjednika Gradskog vijeća.

            Član Gradskog vijeća ne može biti savjetnik gradonačelnika.

VII. OSTVARIVANJE PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNIH  MANJINA

Članak 62.

Pripadnici nacionalnih manjina u Gradu sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina.

Članak 63.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u Gradu imaju pravo:

• predlagati tijelima Grada mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu;
• isticati kandidate za dužnosti u tijelima Grada;
• biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radno tijelo Gradskog vijeća, a tiče se položaja nacionalne manjine,
• davati mišljenja i prijedloge na programe lokalnih medija koji se odnose na manjinska pitanja ili su namijenjeni pripadnicima nacionalnih manjina.

Način, rokovi i postupak ostvarivanja prava iz stavka 1.  uredit će se poslovnikom Gradskog vijeća Grada.

Vijeća nacionalnih manjina mogu ovlastiti koordinaciju vijeća nacionalnih manjina, ako je osnovana za područje Grada, da u njihovo ime poduzima mjere iz stavka 1. ovog članka.

Članak 64.

Gradonačelnik je dužan u pripremi prijedloga općih akata od vijeća nacionalnih manjina, odnosno predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za područje Grada, zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina.

Članak 65.

            Na području Grada, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati simbole i zastave nacionalne manjine.

Zastava nacionalne manjine može se uz zastavu Republike Hrvatske i zastavu Grada isticati na poslovnim zgradama u kojima nacionalna manjina ima sjedište  i u svečanim prigodama značajnim za nacionalnu manjinu.

Članak 66.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu u službene svrhe upotrebljavati i druge simbole i znamenja svoje nacionalne manjine  i to:

• u sastavu svojih pečata i žigova,
• u natpisnim pločama na poslovnim zgradama u kojima imaju sjedište te u službenim i svečanim prostorijama,
• u zaglavljima službenih akata koje donose.

Članak 67.

U svečanim prigodama važnim za nacionalnu manjinu može se izvoditi himna ili svečana pjesma nacionalne manjine.

            Prije izvođenja himne ili svečane pjesme nacionalne manjine, obvezatno se izvodi himna Republike Hrvatske.

Članak 68.

Grad, u skladu s mogućnostima financijski pomaže rad kulturnih i drugih udruga koje osnivaju pripadnici nacionalnih manjina, radi očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta.

Grad osigurava sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina i pripadnika nacionalne manjine.

Članak 69.

            Pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima lokalne samouprave Grada Pakraca sukladno odredbama Ustavnog zakona.

VIII. UPRAVNA TIJELA

Članak 70.

            Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, utvrđenih zakonom i ovim Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Grad, ustrojavaju se upravna tijela Grada. U okviru upravnih tijela formira se Tajništvo Grada, kao poseban ured za obavljanje administrativno-tehnički, protokolarnih i stručnih poslova za potrebe gradonačelnika i njegovog zamjenika, predsjednika Gradskog vijeća, te predsjednike radnih tijela Gradskog vijeća.

            Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

            Upravna tijela se ustrojavaju kao upravni odjeli i službe (u daljnjem tekstu: upravna tijela).

            Upravnim tijelima upravljaju pročelnici, a Tajništvom Grada tajnik, koje na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik.

Članak 71.

            Upravna tijela u oblastima za koje su ustrojeni i u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršavaju i nadziru provođenje općih i pojedinačnih akata tijela Grada, te u slučaju neprovođenja općeg akta poduzimaju propisane mjere.

Članak 72.

            Upravna tijela samostalna su u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su Gradonačelniku.

Članak 73.

            Sredstva za rad upravnih tijela, osiguravaju se u Proračunu Grada, Državnom proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

1. JAVNE SLUŽBE

Članak 74.

            Grad u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

Članak 75.

            Grad osigurava obavljanje  djelatnosti iz članka 71. ovog Statuta osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona.

            U trgovačkim društvima u kojima Grad ima udjele ili dionice Gradonačelnik je član skupštine društva, što se određuje osnivačkim aktom.

            Obavljanje određenih djelatnosti Grad može povjeriti  drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o koncesiji.

1. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 76.

            Na području Grada osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

            Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Gradskog vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora.

            Mjesni odbor je pravna osoba.

Članak 77.

Mjesni odbori na području Grada su:

1. Mjesni odbor Badljevina, za područje naselja Badljevina,
2. Mjesni odbor Donja Obrijež, za područje naselja Donja Obrijež,
3. Mjesni odbor Gornja Šumetlica, za područje naselja Gornja Šumetlica,
4. Mjesni odbor Kapetanovo Polje, za područje naselja Kapetanovo Polje,
5. Mjesni odbor Kraguj, za područje naselja Kraguj,
6. Mjesni odbor Kusonje, za područje naselja Kusonje,
7. Mjesni odbor Mali Banovac i Batinjani, za područje naselja Mali Banovac i Batinjani,
8. Mjesni odbor Novi Majur, za područje naselja Novi Majur,
9. Mjesni odbor Omanovac, za područje naselja Omanovac,
10. Mjesni odbor Ploštine, za područje naselja Ploštine,
11. Mjesni odbor Prekopakra, za područje naselja Prekopakra,
12. Mjesni odbor Stari Majur, za područje naselja Stari Majur,
13. Mjesni odbor Toranj, za područje naselja Toranj,
14. Mjesni odbor Veliki Banovac, za područje naselja Veliki Banovac.
15. Mjesni odbor Brusnik, za područje naselja Brusnik,
16. Mjesni odbor Branešci, za područje naselja Branešci,
17. Mjesni odbor Ožegovci, za područje naselja Ožegovci,
18. Mjesni odbor Kričke, za područje naselja Kričke,
19. Mjesni odbor Dragović, za područje naselja Dragović,
20. Mjesni odbor Španovica, za područje naselja Španovica,
21. Mjesni odbor Gornja Obrijež, za područje naselja Gornja Obrijež,
22. Mjesni odbor Grahovljani, za područje naselja Donjih, Gornjih i Srednjih Grahovljana,
23. Mjesni odbor “Pakrac jug”, koji obuhvaća područje slijedećih ulica: M. Gupca, V. Rehaka, Bolnička od križanja sa ulicom Matice Hrvatske do Bolnice Pakrac, Matice Hrvatske, S. Grabrića, Vinogradska, „Bljesak”, Kneza Branimira, A. Hebranga, Vukovarska, N. Oršanića, M. Krleže, Osječka, Križnog puta, P. Polaka, Kragujski put, Planinarska, 105. Brigade, 103. Brigade, Veberov sokak, Šeovački put i Sedlar,
24. Mjesni odbor “Pakrac sjever”, koji obuhvaća područje slijedećih ulica: Aleja kestenova, Nikole Šubića Zrinskog, N. Tesle, T. Ujevića, ZNG-e, Kralja Zvonimirova, Frankopanska, Đure Basaričeka, Marina Držića, M. Lovraka, I. Meštrovića, G. Viteza, R. Boškovića, Krndija, Marinkovac, Pilanski put, Radničkih sindikata, S.S. Kranjčevića, Leptirovo brdo, Radničko naselje, I. B. Mažuranić, I. Gundulića, Sv. Roka, Psunjska, Jana Žiške, Poginulih branitelja,
25. Mjesni odbor “Pakrac centar”, koji obuhvaća područje slijedećih ulica: Trg bana Jelačića, 30. svibnja, Hrvatskih velikana, Trg dr. Franje Tuđmana, V. Laučana, G. Šuška, Trg 76. bataljuna, Trg dr. I. Šretera, P. Preradovića, Prolaz baruna Trenka, Bolnička ulica od početka do križanja sa ulicom Matice Hrvatske, A. Cesarca, Kardinala A. Stepinca, Kneza Domagoja, I. G. Kovačića, Obala kralja P. Krešimira IV, Braće Radić, Kralja Tomislava, J.J. Strossmayera, Kalvarija, V. Lisinskog, A. Šenoe, Lj. Gaja, Prilaz na mali most, Trg Ivana Pavla II.

Područje i granice mjesnih odbora određuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća  i prikazuju se   na kartografskom prikazu  koji je sastavni dio te odluke.

Članak 78.

            Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10 % građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, organizacije i udruženja građana, te Gradonačelnik.

            U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka, daju građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku Gradonačelniku.

Članak 79.

Gradonačelnik  u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen na način i po postupku  utvrđenim zakonom i ovim Statutom.

            Ukoliko Gradonačelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i  po propisanom postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana  dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.

            Pravovaljani prijedlog Gradonačelnik upućuje Gradskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.

Članak 80.

            U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju, području i granicama mjesnog odbora, sjedište mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora te zadaci i izvori financiranja mjesnog odbora.

Članak 81.

            Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 82.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.

Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća  mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.

Postupak izbora vijeća mjesnog uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća  uz shodnu  primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 83.

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje gradonačelnik u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća o osnivanju novog mjesnog odbora, odnosno isteka mandata ili raspuštanja vijeća mjesnog odbora.

Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana niti više od 60 dana.

Članak 84.

            Broj članova vijeća mjesnog odbora mora biti neparan, a utvrđuje se tako da:

• mjesni odbor koji ima do 70 upisanih birača bira tri člana,
• mjesni odbor koji ima 70 do 500 upisanih birača bira pet članova,
• mjesni odbor koji ima više od 500 upisanih birača bira sedam članova.

            Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora.

Članak 85.

            Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz svog sastava tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine.

Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora.

Članak 86.

            Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora,  poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun, te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika.

Članak 87.

            Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito u pogledu vođenja brige o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, vođenju brige o poboljšavanju  zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području

Članak 88.

            Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora.

Članak 89.

            Prihode mjesnog odbora čine prihodi od pomoći i dotacija  pravnih ili fizičkih osoba, te prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Gradsko vijeće.

Članak 90.

            Vijeće mjesnog odbora, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana, te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značenja, može sazivati zborove građana.

            Zbor građana može se sazvati i za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu.

            Zbor građana  vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

Članak 91.

            Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora  obavljaju upravna tijela Grada na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i način rada upravnih tijela Grada.

Članak 92.

Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora  mogu dati tijela mjesnog odbora,  Gradonačelnik i 1/3 članova Gradskog vijeća.

O inicijativi i prijedlogu iz prethodnog stavka Gradsko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno mišljenje  građana mjesnog odbora za koje se traži  promjena područja.

Članak 93.

            Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Gradonačelnik.

            Gradonačelnik  može u postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove.

1. IMOVINA I FINANCIRANJE  GRADA

Članak 94.

            Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Gradu, čine imovinu Grada Pakraca.

Članak 95.

            Imovinom Grada upravljaju Gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta pažnjom dobrog domaćina.

            Gradonačelnik u postupku upravljanja imovinom Grada donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom, na temelju općeg akta Gradskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada.

Članak 96.

            Grad ima  prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

            Prihodi Grada su:

• gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Gradskog vijeća,
• prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava,
• prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice,
• prihodi od koncesija,
• novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad u skladu sa 1zakonom,
• udio u zajedničkim porezima sa Požeško-slavonskom županijom i Republikom Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,
• sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,
• drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 97.

            Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Grada iskazuju se u proračunu Grada.

            Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu.

            Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Članak 98.

            Proračun Grada i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

            Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.

Članak 99.

            Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom.

            Ukoliko se  proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Članak 100.

            Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.

            Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.

Članak 101.

            Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće.

            Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Grada nadzire Ministarstvo financija.

XII. AKTI GRADA

Članak 102.

            Gradsko vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju  proračuna, odluke i druge opće akte i zaključke.

            Gradsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte, kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 103.

            Gradonačelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Gradskog vijeća.

Članak 104.

            Radna  tijela Gradskog vijeća donose zaključke i preporuke.

Članak 105.

            Gradonačelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 99. ovog Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom, te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela.

Članak 106.

            Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

            Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Požeško-slavonske županije.

            Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.

            U izvršavanju općih akata Gradskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

Članak 107.

            Pojedinačni akti kojima se rješava o obvezi razreza gradskih poreza, doprinosa i naknada donose se u skraćenom upravnom postupku.

            Skraćeni upravni postupak provodi se i kod donošenja pojedinačnih akata kojima se rješava o pravima, obvezama i interesima fizičkih i  pravnih osoba od strane pravnih osoba kojima je Grad osnivač.

            Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i gradonačelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 108.

            Nadzor nad zakonitošću općih akata Gradskog vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu obavlja ured državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu.

Članak 109.

            Detaljnije odredbe o aktima Grada i postupku donošenja akata utvrđuje se Poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 110.

            Opći akti se prije nego što stupe na snagu, objavljuju  u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

            Opći akti stupaju na snagu osmog  dan od dana objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga, općim aktom propisano da opći akt stupa na snagu danom objave.

            Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.

XIII. JAVNOST RADA

Članak 111.

            Rad Gradskog vijeća, Gradonačelnika i upravnih tijela Grada je javan.

            Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća u skladu s odredbama Poslovnika Gradskog vijeća.

Članak 112.

            Javnost rada Gradskog vijeća osigurava se:

• javnim održavanjem sjednica,
• izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
• objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Grada i na web stranicama Grada.

            Javnost rada gradonačelnika osigurava se:

• održavanjem redovnih mjesečnih konferencija za medije,
• izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
• objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Grada i na web stranicama Grada.

            Javnost rada upravnih tijela Grada osigurava se izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja.

XIV. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Članak 113.

            Način djelovanja gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika u obnašanju javnih dužnosti uređen je posebnim zakonom.

Članak 114.

            Gradsko vijeće posebnom odlukom propisuje tko se smatra lokalnim dužnosnikom u obnašanju javne vlasti te uređuje sprječavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javne vlasti.

1. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 115.

            Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća, gradonačelnik i Komisija za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća.

            Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća.

            Gradsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje da li će pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta.

            Ako se ni nakon ponovljene rasprave ne donese odluka da će se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni, isti prijedlog se ne može ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća, prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 116.

            Odluke i drugi opći akti doneseni na temelju  Statuta Grada Pakrac („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/01, 1/03, 12/03, 4/04, 2/05, 7/05, 1/06-pročišćeni tekst i 2/09)  i zakona, uskladit će se  s odredbama ovog Statuta i zakona kojim se uređuje pojedino područje u zakonom propisanom roku.

             U svim odlukama i općim aktima iz prethodnog stavka, do njihovog usklađivanja, riječi „Gradsko poglavarstvo“ ili „Poglavarstvo“ zamjenjuju se riječju „Gradonačelnik“, ukoliko to nije protivno odredbama ovog Statuta ili odredbama posebnih zakona.

Članak 117.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/01, 1/03, 12/03, 4/04, 2/05, 7/05, 1/06-pročišćeni tekst i 2/09).

GRADSKO   VIJEĆE   GRADA   PAKRACA

KLASA: 021-05/09-01/09

URBROJ: 2162-01/01-09-01

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

U Pakracu, 8. srpnja 2009.