GRAD PAKRAC, kojeg zastupa mr.sc. Davor Huška, dipl. oec, gradonačelnik
i
SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE, kojeg zastupa predsjednik Sindikata Boris Pleša, dipl. politolog sklopili su dana 22. prosinca 2015. godine
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA ZAPOSLENE U UPRAVNIM TIJELIMA GRADA PAKRACA
(pročišćeni tekst)
- dodatak na snazi od 18. 2. 2016.
- dodatak na snazi od 1. 1. 2018.
- dodatak na snazi od 1. 7. 2018.
- dodatak na snazi od 1. 1. 2019.
- dodatak na snazi od 7. 3. 2019.
I TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (dalje: Ugovor) uređuju se prava, obveze i odgovornosti iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u upravnim tijelima Grada Pakraca (dalje: Upravna tijela).
Članak 2.
Pod pojmom službenika i namještenika u smislu ovog Ugovora podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u upravnim tijelima Grada Pakraca na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom i vježbenici.
Članak 3.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno i obvezno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
II PRIJAM U SLUŽBU
Članak 4.
Službenici i namještenici primaju se u službu na temelju javnog natječaja ili oglasa, sukladno odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11).
Članak 5.
Službenicima i namještenicima koji se na rad primaju na neodređeno vrijeme određuje se obvezni probni rad u trajanju od tri mjeseca.
Članak 6.
Za vrijeme probnog rada službenika odnosno namještenika, ocjenjuju se njegove sposobnosti za izvršavanje poslova i zadaća vezanih za način rada i usvojeno znanje.
Probni rad prate i ocjenjuju članovi stručnog tima koji se sastoji od 3 člana, a imenuje ih čelnik tijela.
U stručnom timu iz stavka 2. ovog članka obvezno se nalazi neposredno nadređeni službenik ili namještenik te jedan službenik ili namještenik s najmanje istom stručnom spremom koja se traži za radno mjesto na kojem je službenik ili namještenik na probnom radu.
Članak 7.
Ako stručni tim iz članka 6. ovog Ugovora ocijeni da službenik ili namještenik ne udovoljava zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadaća, dostavit će čelniku tijela prijedlog za prestanak rada, najkasnije posljednjeg dana probnog rada.
Članak 8.
Na temelju prijedloga stručnog tima, čelnik tijela donosi rješenje o otkazu službe službeniku ili namješteniku u roku od osam dana od isteka probnog rada.
Službeniku ili namješteniku iz stavka 1. ovog članka služba prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom.
Ako čelnik tijela ne donese rješenje o otkazu službe u roku iz stavka 1. ovog članka, smatra se da je službenik ili namještenik zadovoljio na probnom radu.
Članak 9.
Službeniku ili namješteniku koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan iz opravdanih razloga (bolest, smrtni slučaj i sl.) probni rad se može produžiti za onoliko dana koliko je službenik ili namještenik bio opravdano odsutan.
Članak 10.
Osoba sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž se prima u službu u svojstvu vježbenika.
Vježbenici se primaju u službu na određeno vrijeme u trajanju vježbeničkog staža. Vježbeniku koji položi državni stručni ispit služba se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u upravnom tijelu postoji slobodno radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete.
Članak 11.
Vježbenički staž traje 12 mjeseci.
Članak 12.
Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti njegove stručne spreme.
Članak 13.
Vježbenik može pristupiti polaganju državnoga stručnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanoga vježbeničkog staža i dužan je ispit položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža.
Vježbeniku koji iz opravdanih razloga ne položi državni stručni ispit može se produžiti vježbenički staž za najviše tri mjeseca.
O produženju službe i vježbeničkog staža iz stavka 2. ovoga članka čelnik tijela donosi posebno rješenje.
Članak 14.
Vježbeniku koji ne položi državni stručni ispit u propisanom roku, odnosno ne bude raspoređen na slobodno radno mjesto radni odnos prestaje istekom vježbeničkog staža.
Članak 15.
Radi stjecanja uvjeta radnog iskustva za vježbenika radi polaganja državnog stručnog ispita, u upravna tijela lokalnih jedinica mogu se primiti osobe u svojstvu volontera-vježbenika.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka nemaju status službenika.
Volonterski rad obavlja se na temelju pisanog ugovora s pročelnikom upravnog odjela.
Na volonterski rad primjenjuju se opći propisi o radu.
III STRUČNO USAVRŠAVANJE
Članak 16.
Službenici su dužni trajno se osposobljavati za poslove radnog mjesta i usavršavati stručne sposobnosti i vještine u organiziranim programima izobrazbe putem radionica, tečajeva, savjetovanja, seminara i sl.
Nadređeni službenici dužni su svojim podređenima omogućiti pohađanje organiziranih programa izobrazbe.
Organizirani programi izobrazbe provode se u ustanovi za razvoj lokalne i područne (regionalne) samouprave koju osniva Vlada Republike Hrvatske sukladno propisima o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Troškovi izobrazbe u službi pokrivaju se iz proračuna lokalne jedinice.
U iznimnim slučajevima službenicima mogu u cijelosti ili djelomično biti nadoknađeni troškovi sudjelovanja u programima izobrazbe izvan službe.
Članak 17.
Programi izobrazbe uključuju:
a)programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika u pojedinim lokalnim jedinicama ili pojedinim upravnim tijelima,
- b) programe osobnog usavršavanja službenika,
- c) programe usavršavanja u strateškom upravljanju,
- d) specijaliziranu izobrazbu namijenjenu pojedinim grupama službenika.
Članak 18.
Službenik nakon odrađenoga probnog rada može podnijeti zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust za osposobljavanje ili usavršavanje u trajanju od, u pravilu, najviše jedne akademske godine.
Program studijskog dopusta mora odgovarati području rada službenika, a svrha programa mora biti poboljšanje stručnosti službenika.
Tijekom plaćenoga studijskog dopusta službenik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.
Troškovi osposobljavanja ili usavršavanja podmiruju se iz proračuna lokalne jedinice.
Nakon isteka studijskog dopusta za osposobljavanje ili usavršavanje službenik se ima pravo vratiti na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto u upravnom tijelu.
Po završetku plaćenog studijskog dopusta službenik je dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo stručno osposobljavanje ili usavršavanje.
Ako službenik u tom razdoblju bude upućen na novo stručno osposobljavanje ili usavršavanje, razdoblje novoga stručnog osposobljavanja ili usavršavanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik dužan ostati u službi.
Ako službenik po završetku stručnog osposobljavanja ili usavršavanja ne ostane u službi u vremenu utvrđenom u stavku 6. ovoga članka, dužan je vratiti cjelokupni iznos sredstava utrošen za njegovo stručno osposobljavanje ili usavršavanje.
Ako službenik ne završi program stručnog osposobljavanja ili usavršavanja na koji je upućen, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo stručno osposobljavanje ili usavršavanje.
IV RADNO VRIJEME, ODMORI, DOPUSTI
Članak 19.
Puno radno vrijeme službenika i namještenika u Upravnim tijelima iznosi 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.
Dnevno radno vrijeme traje 8 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada, kojeg može odrediti čelnik tijela.
Članak 20.
Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena.
Na zahtjev službenika i namještenika ili na zahtjev sindikalnog povjerenika čelnik tijela dužan je dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 21.
Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.
Članak 22.
Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 23.
Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenik radi na dane tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora najkasnije u roku od 15 dana.
Članak 24.
Za svaku kalendarsku godinu službenik i namještenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna do najviše 30 radnih dana.
Subote, nedjelje, praznici i blagdani ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, a koje je nastupilo za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 25.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je na radu.
Članak 26.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 27.
Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe, odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vršenja dužnosti građana u obrani ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.
Članak 28.
Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u slučaju da:
– u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,
– mu radni odnos prestaje prije nego navrši 6 mjeseci neprekidnog rada,
– mu radni odnos prestaje 1. srpnja.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.
Članak 29.
Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se na način da se na 20 radnih dana dodaju radni dani po slijedećim kriterijima:
- a) radni staž:
– od 1 do 5 godina …………….……2 dana
– od 6 do 10 godina …………………3 dana
– od 11 do 15 godina ……………….4 dana
– od 16 do 20 godina ……………….5 dana
– od 21 do 25 godina ……………….6 dana
– od 26 do 30 godina ……………….7 dana
– iznad 30 godina ……………………8 dana
- b) ostvareni rezultati rada:
– službenik ocijenjen ocjenom «odličan» ……3 dana
– službenik ocijenjen ocjenom «vrlo dobar» ..2 dana
– službenik ocijenjen ocjenom «dobar» ….….1 dan
- c) s obzirom na kategorije radnih mjesta:
– radna mjesta I kategorije ….…………..5 dana
– radna mjesta II kategorije ….…………..4 dana
– radna mjesta III kategorije …………….3 dana
– radna mjesta IV kategorije …………….2 dana
- d) posebni socijalni uvjeti:
– roditelj, posvojitelj ili skrbnik s jednim malodobnim djetetom ……………………………….2 dana
– roditelj, posvojitelj ili skrbnik za svako slijedeće malodobno dijete ………….……………..1 dan
– samohrani roditelj, posvojitelj ili skrbnik s jednim malodobnim djetetom ………..………….3 dana
– roditelj, posvojitelj ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu …….…….3 dana
– službeniku i namješteniku s invaliditetom ..3 dana
– službeniku i namješteniku s tjelesnim oštećenjem najmanje 50% …………………………………2 dana
Članak 30.
Slijepi službenik i namještenik, donator organa i službenik i namještenik kojemu je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem ima pravo godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.
Članak 31.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se godišnjim planom korištenja godišnjeg odmora, koji donosi pročelnik Upravnog tijela, vodeći računa o potrebama posla i željama službenika i namještenika.
Na temelju plana iz stavka 1. ovog članka pročelnik Upravnog tijela ili osoba koju on za to pisano ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 28. ovog Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Rješenje iz stavka 2. ovog članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 32.
Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Ako se godišnji odmor koristi u dva dijela, prvi dio mora biti u neprekidnom trajanju od najmanje dva tjedna i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju se ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora mora se iskoristiti najkasnije do 30. lipnja slijedeće godine.
Članak 33.
Ako službenik i namještenik nije koristio prvi dio godišnjeg odmora ili mu je on prekinut iz opravdanih razloga (zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust) u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, ima pravo iskoristiti ga do 30. lipnja slijedeće godine.
Članak 34.
U slučaju prestanka službe odnosno rada, poslodavac je dužan službeniku i namješteniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 35.
Službenik i namještenik ima pravo koristiti 4 puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti pročelnika Upravnog tijela najmanje 1 dan prije.
Članak 36.
Službeniku i namješteniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.
Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenju godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosi pročelnik Upravnog tijela.
Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Članak 37.
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima iz stavka 2. ovog članka smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je službenik odnosno namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika odnosno namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Članak 38.
Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
– zaključenje braka: 5 radnih dana
– rođenje djeteta: 5 radnih dana
– smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, brata ili sestre djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka: 5 radnih dana
– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva: 3 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja: 2 radna dana
– selidbe u drugo mjesto stanovanja: 4 radna dana
– za dobrovoljno davanje krvi: 2 radna dana
– teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja: 3 radna dana
– nastupanje u kulturnim i športskim priredbama: 1 radni dan
– sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr: 3 radna dana
– elementarne nepogode koja je neposredno zadesila službenika i namještenika ili članove njegove uže obitelji: 5 radnih dana.
– za pripremu i polaganje državnog stručnog ispita, prvi puta:7 radnih dana.
Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka i za svako dobrovoljno davanje krvi, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.
Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom.
U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta u pravilu se koriste neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s čelnikom upravnog tijela.
Članak 39.
Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane čelnika državnog tijela, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
– za svaki ispit po predmetu ……2 radna dana
– za završni rad ………………5 radnih dana.
Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:
– za svaki ispit po predmetu …….1 radni dan
– za završni rad ………………2 radna dana.
Članak 40.
Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim kod dobrovoljnog davanja krvi.
Ako okolnosti za korištenje plaćenog dopusta nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.
Članak 41.
Rješenje o plaćenom dopustu donosi pročelnik Upravnog tijela temeljem pisanog zahtjeva službenika odnosno namještenika.
Rješenje o plaćenom dopustu pročelnika Upravnog tijela donosi gradonačelnik.
Članak 42.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Članak 43.
Službeniku i namješteniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) u trajanju do najviše 30 dana u kalendarskoj godini pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova Upravnog tijela, iz sljedećih razloga:
– sudjelovanje u sportskim i drugim natjecanjima i skupovima,
– sudjelovanje u radu udruga,
– stručno obrazovanje za osobne potrebe,
– gradnja, popravak ili adaptacije kuće ili stana,
– njega člana uže obitelji,
– liječenje na osobni trošak,
– sudjelovanje u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama, natjecanjima i skupovima
– zbog drugih osobnih potreba.
Ako to okolnosti zahtijevaju službeniku i namješteniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka može odobriti u trajanju duljem od 30 dana
Neplaćeni dopust službeniku i namješteniku odobrava pročelnik Upravnog tijela.
Neplaćeni dopust pročelniku Upravnog tijela odobrava gradonačelnik.
Članak 44.
Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.
V ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak 45.
Poslodavac je dužan osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika na radnom mjestu, poduzimajući sve mjere nužne za zaštitu života, sigurnost i zdravlja zaposlenih, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu i poduzimanje mjera zaštite na radu.
Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.
Članak 46.
Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih zaposlenika te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo Upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo.
Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge zaposlene i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih negativnih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
Članak 47.
Svi službenici i namještenici imaju jednom u dvije godine pravo na sistematski pregled po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.
Poslodavac će putem zdravstvenih ustanova organizirati sistematske preglede počevši od 2011. godine.
VI PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I DRUGE NAKNADE
Članak 48.
Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću
Osnovnu plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu rada.
Akt o koeficijentima složenosti poslova radnih mjesta donosi Gradsko vijeće Grada Pakraca na prijedlog Gradonačelnika.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.
Članak 49.
Visina osnovice za izračun plaća službenika i namještenika iznosi 3.543,00 kn.
Osnovicu za izračun plaće ugovorne strane utvrđuju na način da se osnovica naznačena stavkom 1. ovog članka za svaku sljedeću proračunsku godinu uveća u skladu s proračunskim mogućnostima Poslodavca, uvažavajući gospodarska kretanja i porast troškova života u razdoblju u kojem se utvrđuje osnovica, a najmanje 6 %.
Ugovorne strane sporazumne su da će u postupku donošenja proračuna za svaku godinu pregovarati o usklađivanju osnovice i ostalih prava iz ovog Ugovora.
Ako se ugovorne strane do dana donošenja proračuna Grada Pakraca za sljedeću godinu ne dogovore o osnovici za izračun plaće, utvrdit će je Gradonačelnik Grada Pakraca.
Osnovica za izračun plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa osnovice iz prethodne godine.
Članak 50.
Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za protekli mjesec, najkasnije do 15.-og u mjesecu.
Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.
Članak 51.
Prilikom isplate plaće, naknade plaće i otpremnine poslodavac je dužan službeniku i namješteniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i otpremnine.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće ili otpremnine uručiti službeniku i namješteniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
Obračuni iz stavka 2. ovog članka su ovršne isprave.
Članak 52.
Poslodavac je dužan na zahtjev službenika i namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje, sindikalna članarina i sl.).
Članak 53.
Ako službenik odnosno namještenik, pored poslova i zadaća radnog mjesta na koje je raspoređen, obavlja po nalogu nadređenog poslove i zadaće odsutnog službenika odnosno namještenika od 7 do 30 dana, ima pravo na plaću po koeficijentu složenosti radnog mjesta čije poslove obavlja ako je to za njega povoljnije, a razmjerno obimu i vremenu obavljanja takvih poslova.
Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela donosi rješenje o plaći.
Članak 54.
Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se:
– za rad noću – 50%
– za prekovremeni rad – 50%
– za rad subotom – 25%
– za rad nedjeljom – 35%
– za smjenski rad – 10%
– za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata – 10 %.
Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.
Ako službenik i namještenik radi na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom, te na poslovima zimske službe izvan redovitog radnog vremena, ima pravo na plaću uvećanju za 150%.
Osnovna plaća uvećat će se:
– ako službenik ima stupanj specijaliste struke za 4%
– ako službenik koji uz akademski stupanj koji je uvjet za raspored na radno mjesto na koje je raspoređen ima završen drugi sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima za 4%
– ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 10%
– ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15 %
ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik ima pravo na jedan ili više slobodnih radnih dana u omjeru 1:2 (1 sat prekovremenog rada = 2 sata redovnog rada), o čemu odluku donosi čelnik.
Članak 55.
Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u svim državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to za:
– 10 do 20 godina ……………………3%
– 21 do 30 godina ……………………4%
– 31 do 35 godina ……………………8%
– 36 i više godina …………………….10%
Članak 56.
Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.
U slučaju otkaza službeniku i namješteniku kojem pripada pravo na otpremninu te koji ispunjava uvjete za mirovinu, poslodavac mora ponuditi mogućnost kako bi službenik i namještenik mogao izabrati između otpremnine i dokupa dijela mirovine koji predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi bila ostvarena da je navršio određenu dob, odnosno mirovinski staž.
Službeniku i namješteniku koji se odluči za dokup mirovine pripada i razlika između iznosa dokupa mirovine i otpremnine na koju ima pravo sukladno ovom Ugovoru.
Ukoliko iznos potreban za dokup mirovine premašuje iznos otpremnine na koji službenik i namještenik ima pravo, o mogućnosti dokupa mirovine odlučuje poslodavac, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.
Članak 57.
Ako je službenik odnosno namještenik odsutan iz službe, odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu pravo na naknadu plaće u visini od 85% njegove bruto plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo s bolovanjem.
VII OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 58.
Službeniku i namješteniku isplatiti će se regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje 1.250,00 kuna neto.
Službeniku odnosno namješteniku regres će se isplatiti prije korištenja godišnjeg odmora.
Poslodavac i sindikat obvezuju se prilikom izrade svakog slijedećeg proračuna pregovarati o iznosu regresa za korištenje godišnjeg odmora. Iznos regresa ne smije biti manji od 500,00 kn.
Članak 59.
Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od 3 prosječne mjesečne plaće koje je ostvario neposredno prije odlaska u mirovinu.
Članak 60.
Službenik i namještenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:
– smrti službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili u svezi obavljanja službe ili rada: 5.500,00 kn neto
– smrti službenika i namještenika iz drugih razloga: 5.500,00 kn neto
– smrti bračnog i izvanbračnog druga, životnog partnera, roditelja, roditelja bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi, te punoljetne osobe kojoj je službenik ili namještenik skrbnik….3.000,00 kn neto.
U slučajevima iz stavka 1. alineje 1. obitelj ima pravo i na naknadu troškova pogreba u iznosu od 2.000,00 kn neto.
Članak 61.
Službenik i namještenik ima pravo na pomoć (potporu) jedanput godišnje, po svakoj osnovi, u slučaju:
– neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana: 1 prosječna mjesečna plaća
– nabave potrebnih medicinskih pomagala, pokrića participacije pri liječenju, odnosno kupnje prijeko potrebnih lijekova za službenika i namještenika, dijete ili supružnika: 1 prosječna mjesečna plaća
– za rođenje djeteta: 1 prosječna mjesečna plaća
– za otklanjanje posljedica elementarne nepogode: 1 prosječna mjesečna plaća.
Porodiljni dopust ne smatra se bolovanjem.
Ako su oba roditelja službenici ili namještenici Grada Pakraca ili ustanove na koju se primjenjuje ovaj Kolektivni ugovor, pravo na isplatu pomoći (potpore) iz čl. 1. alineje 3. imaju oba roditelja.
Članak 61a.
Službenik i namještenik ima pravo na pomoć (potporu) u slučaju:
– nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika: 2 prosječne mjesečne plaće,
– nastanka teške invalidnosti djeteta ili supružnika: 1 prosječna mjesečna plaća.
Teška invalidnost podrazumijeva konačno i nepopravljivo teško pogoršanje zdravstvenog stanja, koje ima za posljedicu smanjenje životnih i radnih aktivnosti nakon završenog liječenja, utvrđeno konačnim nalazom i mišljenjem tijela nadležnog za medicinsko vještačenje, u postupcima ostvarivanja prava iz invalidskog osiguranje ili iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji (liječničko povjerenstvo Ministarstva obrane). Teška invalidnost dokazuje se dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposobnosti za rad, odnosno pravomoćnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti.
Pravo iz prethodnog stavka ovog članka, službenik i namještenik može ostvariti samo jednom i to u godini u kojoj je invalidnost utvrđena.
Članak 62.
Djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, isplatiti će se jednokratna novčana pomoć i to:
– za svako dijete predškolskog uzrasta – 50 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu u RH u prethodnoj godini,
– za svako dijete do završenog 8. razreda osnovne škole – 70 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu u RH u prethodnoj godini,
– za svako dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studija – 90 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.
Članak 63.
Kada je službenik odnosno namještenik upućen na službeno putovanje pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.
Ugovorne strane sporazumne su da visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.
Za vrijeme provedeno na službenom putu od 12 do 24 sata službeniku i namješteniku pripada iznos jedne dnevnice.
Za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 8 do 12 sati službeniku i namješteniku pripada iznos od 1/2 dnevnice.
Službenik i namještenik upućen od strane poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na punu dnevnicu i ostala prava iz ovoga članka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe.
Članak 64.
Za vrijeme rada izvan sjedišta Upravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak u visini od najmanje 170,00 kuna neto.
Terenski dodatak se službeniku i namješteniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za sljedeći mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Članak 65.
Službeniku odnosno namješteniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta Upravnog tijela, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta Upravnog tijela.
Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanje 1.000,00 kuna neto, a isplaćuje se najkasnije 10.-og u mjesecu za prošli mjesec.
Članak 66.
Službenik i namještenik sa prebivalištem izvan Pakraca ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim odnosno međumjesnim javnim prijevozom u visini cijene jednodnevne karte.
Službenik i namještenik sa prebivalištem u Pakracu imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u iznosu od 300,00 kn mjesečno.
Naknada za troškove prijevoza isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.
Članak 67.
Ako je službeniku i namješteniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknaditi će mu se troškovi u visini od 2,00 kune po prijeđenom kilometru.
Članak 68.
Službenici i namještenici kolektivno su osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
Preslika police osiguranja prilog je ovom Ugovoru.
Članak 69.
Službenik i namještenik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupni staž u državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihovim pravnim prednicima te ustanovama čiji je osnivač Grad Pakrac.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, jubilarna nagrada isplaćuje se službeniku i namješteniku za svakih navršenih 5 godina radnog staža.
Osnovica za izračun jubilarne nagrada iznosi najmanje 1.800,00 kuna.
Za izračun iznosa jubilarne nagrade temeljem osnovice iz stavka 3. ovog članka, utvrđuju se koeficijenti za:
– 5 godina …………………………………..1,00
– 10 godina …………………………………1,25
– 15 godina …………………………………1,50
– 20 godina …………………………………1,75
– 25 godina …………………………………2,00
– 30 godina ……………………………….. 2,50
– 35 godina ……………………………….. 3,00
– 40 godina ……………………………….. 4,00
– 45 godina………………………………….5,00
Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog slijedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.
Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu tijekom iste godine, nagrada će se isplatiti njemu ili njegovim nasljednicima, sljedećeg mjeseca po prestanku službe.
Članak 70.
Službeniku i namješteniku pripada pravo na prigodnu nagradu za božićne blagdane u iznosu od najmanje 1.250,00 kuna neto.
Službeniku i namješteniku pripada pravo na prigodnu nagradu za Uskrs u iznosu od najmanje 500,00 kuna dara u naravi.
Za svako dijete službenika i namještenika do 15 godina starosti isplatit će se prigodna nagrada povodom dana Sv. Nikole u iznosu od najmanje 600,00 kuna neto.
Poslodavac i sindikat obvezuju se prilikom izrade svakog slijedećeg proračuna pregovarati o iznosu prigodne nagrade za božićne blagdane (božićnice). Iznos božićnice ne smije biti manji od 500,00 kn.
Članak 71.
Pod pojmom “prosječna mjesečna plaća” podrazumijeva se prosječno isplaćena plaća stalno zaposlenih u upravnim tijelima Grada Pakraca u prethodnoj godini.
VII OCJENJIVANJE
Članak 72.
Službenici se ocjenjuju svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.
Ne ocjenjuju se službenici primljeni u službu na određeno vrijeme te službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge.
Članak 73.
Službenike ocjenjuje pročelnik Upravnog tijela.
Pročelnika Upravnog tijela ocjenjuje gradonačelnik.
Ocjena se temelji na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti.
Kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuju se Pravilnikom o ocjenjivanju koji donosi Gradonačelnik uz prethodno savjetovanje sa Sindikatom.
Članak 74.
Ocjene kojima se ocjenjuju službenici jesu:
- a) »odličan« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe,
- b) »vrlo dobar« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe,
- c) »dobar« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika prosječne kvalitete osiguravajući pouzdano obavljanje službe,
- d) »zadovoljava« – ukoliko rad i učinkovitost službenika osigurava najmanju moguću mjeru prihvatljivih standarda kvalitete i preciznosti u obavljanju službe,
- e) »ne zadovoljava« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika ispod minimuma standarda kvalitete te nije dovoljan da osigura pouzdano i prihvatljivo obavljanje službe.
O ocjeni se donosi rješenje.
Ocjena mora biti obrazložena.
Članak 75.
Službenika koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava«, upućuje se na dodatno stručno osposobljavanje ili se premješta na drugo radno mjesto.
Službeniku koji je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« prestaje služba po sili zakona danom konačnosti zadnjeg rješenja o ocjenjivanju.
VIII ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 76.
Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti iz radnog odnosa, obvezatno se u pisanom obliku, s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku dostavljaju službeniku i namješteniku.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka službenik i namještenik imaju pravo podnijeti žalbu Gradonačelniku.
Članak 77.
Odlučujući o izjavljenoj žalbi službenika i namještenika na rješenje iz članka 75. ovog Ugovora, Gradonačelnik ili osoba koju on za to ovlasti dužna je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata.
Članak 78.
U slučaju kada službenik odnosno namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, osim ako sa čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je to potrebno radi dovršenja neodgodivih poslova, čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku rada otkazni rok produžiti najviše do tri mjeseca.
Članak 79.
Službenik odnosno namještenik kojemu je prestao radni odnos zbog poslovnih, organizacijskih odnosno posebnih potreba rada, nakon isteka otkaznog roka ima pravo na otpremninu u visini od najmanje jedne njegove prosječne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihovim pravnim prednicima te ustanovama kojima je osnivač Grad Pakrac.
Otpremnina iz stavka 1. ovog članka isplatit će se službeniku odnosno namješteniku posljednjeg dana rada.
Članak 80.
Službeniku odnosno namješteniku kojem nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka službe po sili zakona.
Službenik iz stavka 1. ovog članka za kojeg ne postoji mogućnost rasporeda, stavit će se na raspolaganje do ispunjenja uvjeta za mirovinu.
Članak 81.
Ako čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška djelatnika.
Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno se savjetovati sa Sindikatom.
Namještenicima sa može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku dva mjeseca od dana donošenja programa.
Članak 82.
Službenik i namještenik, za čijim je radom prestala potreba u Upravnim tijelima Grada Pakraca, ima u roku od dvije godine prednost kod prijama u službu, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba kao i poslova drugog radnog mjesta, a za koje ispunjava uvjete sukladno Pravilnicima o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta Upravnih tijela Grada Pakraca.
Članak 83.
Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku i namješteniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.
Čelnik tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
Službenik i namještenik iz stavka 1. ovog članka kojemu nedostaje najviše 5 godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto ako je to za njega povoljnije.
Članak 84.
Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3. t. 2.–4. Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.
IX ZAŠTITA DOSTOJANSTVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak 85.
Službenik i namještenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.
Osobnost i dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
U ostvarenju ovog prava stranke ovog Ugovora obvezuju se promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe službenika i namještenika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.
Članak 86.
Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje službenika i namještenika.
Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca, službenika i namještenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog službenika i namještenika.
Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se službenik i namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe službenika i namještenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje:
– ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome,
– uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje,
– seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt,
– namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i
– dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili ne dodjeljivanje zadataka.
Članak 87.
U slučaju neželjenog ponašanja iz prethodnog članka ovoga Ugovora, službenik i namještenik može se obratiti nadređenom službeniku, sindikalnom povjereniku ili ovlaštenoj osobi od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).
Ovlaštenu osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje Gradonačelnik.
Osoba iz stavka 1. ovog članka imenuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost Sindikata.
Nadređeni državni službenik i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva državnog službenika i namještenika obavijestiti ovlaštenu osobu od poslodavca.
Članak 88.
Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Ukoliko poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, službenik i namještenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Članak 89.
U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe službenika i namještenika u službi poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u upravnim tijelima za problematiku zaštite dostojanstva, te edukaciji ovlaštenih osoba.
X INFORMIRANJE
Članak 90.
Čelnik tijela dužan je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:
– o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,
– o rezultatima rada,
– o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna
prava i obveze iz službe odnosno rada,
– o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pristanak.
XI DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak 91.
Upravna tijela obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.
Članak 92.
Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba obvezuje se da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenog da postane članom sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak čelnika tijela ili druge ovlaštene osobe na službenike i namještenike članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.
Članak 93.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru te da svoje djelovanje neće provoditi na način koji će štetiti djelotvornosti rada i poslovanja Upravnih tijela Grada Pakraca.
Članak 94.
Sindikat je dužan obavijestiti čelnika tijela ili drugu ovlaštenu osobu o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika ili sindikalnih predstavnika.
Članak 95.
Aktivnosti sindikalnog povjerenika ili predstavnika u Upravnim tijelima Grada Pakraca ne smiju biti sprječavane ili ometane ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.
Članak 96.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.
Čelnik tijela ili druga ovlaštena osoba sindikalnom su povjereniku, dužni omogućiti izostanak s posla, uz naknadu plaće, zbog sudjelovanja na sindikalnim sastancima, tečajevima, seminarima, osposobljavanjima u zemlji i u inozemstvu.
Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.
Članak 97.
Kad sindikalni povjerenik dio svog radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika tijela.
Članak 98.
Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.
Članak 99.
Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku u Upravnim tijelima Grada Pakraca bez suglasnosti Sindikata ne može prestati služba odnosno radni odnos osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istoga upravnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada zbog pokretanja kaznenog postupka.
Članak 100.
Prije donošenja odluke važne za položaj službenika odnosno namještenika, čelnik tijela mora se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj zaposlenih.
Važnim odlukama iz stavka 1. ovog članka smatraju se osobito odluke:
– o donošenju, izmjeni i dopuni akata kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika,
– o planu zapošljavanja, premještaju i otkazu službe odnosno rada službenika i namještenika,
– o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i namještenika,
– rasporedu radnog vremena,
– o uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji načinu rada,
– o planu godišnjih odmora,
– o noćnom radu,
– o nadoknadama za izume i tehničko unapređenje,
– o donošenju programa zbrinjavanja viška službenika i namještenika i dr.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku od 8 dana od dostave odluke iz stavka 2. ovog članka čelniku tijela dati primjedbe.
Čelnik tijela dužan je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka.
Članak 101.
Čelnik tijela ili druga ovlaštena osoba dužna je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada i o zauzetim su stajalištima dužni u roku od 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.
Čelnik tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku zaposlenih.
Članak 102.
Čelnik tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su, bez naknade, za rad sindikata osigurati najmanje slijedeće uvjete:
– prostoriju za rad, u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,
– pravo na korištenje telefona, telefaksa, interneta, računalne opreme i drugih raspoloživih tehničkih pomagala,
– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,
– obračun i ubiranje sindikalne članarine, a prema potrebi i drugih davanja, preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave članova sindikata (pristupnica i sl.).
XII MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Članak 103.
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.
Članak 104.
Postupak mirenja provodi Mirovno vijeće.
Mirovno vijeće ima tri člana.
Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana.
Stranke su suglasne da će izbor trećeg člana Mirovnog vijeća kao predsjednika dogovoriti u slučaju nastale potrebe provođenja postupka mirenja.
Članak 105.
Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga Ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.
Članak 106.
U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitati će navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.
Članak 107.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.
Nagodba, u smislu odredbe stavka 1. ovog članka, ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
XIII ŠTRAJK
Članak 108.
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.
Članak 109.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka, u pisanom obliku.
U pismenoj najavi štrajka, moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
Članak 110.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 111.
Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.
Članak 112.
Na prijedlog Gradonačelnika Grada Pakraca, Sindikat i Gradonačelnik ili druga osoba koju on ovlasti, sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pravila iz stavka 1. ovog članka sadrže odredbe o radnim mjestima i broju službenika odnosno namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada nakon završetka rada odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.
Članak 113.
Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža.
Arbitraža iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca, te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno određuje Sindikat i poslodavac.
Pravila iz stavka 1. ovog članka arbitraža je dužna donijeti u roku od osam dana od dana dostave prijedloga arbitraži.
Članak 114.
Ako Gradonačelnik nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 111. ovoga Ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Članak 115.
Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
Članak 116.
Sudioniku štrajka mogu se plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu i jubilarne nagrade, smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.
Članak 117.
Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.
Članak 118.
Službenik odnosno namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike odnosno namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovog Ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.
Članak 119.
Ugovorne strane suglasne su da Gradonačelnik Grada Pakraca može od nadležnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovog Ugovora.
XIV. SOCIJALNI MIR
Članak 120.
Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovog Ugovora obvezuju se na socijalni mir.
Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovog Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.
XV. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA
Članak 121.
Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisa ovog Ugovora.
Komisija ima četiri člana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje dva člana.
Komisija donosi Pravilnik o radu.
Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.
Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.
Sjedište komisije je u Pakracu, Trg bana J. Jelačića 18.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 122.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 123.
Ovaj se Ugovor sklapa se na vrijeme od četiri godine.
Članak 124.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora.
Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora mora se pisano očitovati u roku 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa odredbama stavka 2. ovog članka smatrati će se da su ispunjeni uvjeti za primjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.
Članak 125.
Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor.
Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pismenog otkaza drugoj strani.
Članak 126.
Pregovore o obnovi ovog ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
Ukoliko pregovori iz stavka 1. ovog članka odnosno potpisivanje novog kolektivnog ugovora ne bi bili zaključeni do isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, strane su suglasne da se njegove odredbe produženo primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora.
Članak 127.
Ovaj ugovor sastavljen je u četiri primjerka od kojih svaka ugovorna strana zadržava po dva primjerka.
Članak 128.
Odredbe ovog Ugovora odnose se i na djelatnike Gradske knjižnice Pakrac i Muzeja grada Pakraca.
Članak 129.
Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2016.g.
KLASA: 023-01/15-01/3
URBROJ: 2162-04/03-15-1
U Pakracu, 22. prosinca 2015. godine
GRAD PAKRAC
GRADONAČELNIK
Davor Huška v. r.
SINDIKAT DRŽAVNIH I
LOKALNIH SLUŽBENIKA I
NAMJEŠTENIKA RH
PREDSJEDNIK
Boris Pleša v. r.