Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja – zone športsko – rekreacijske namjene „Pakrac“

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja – zone športsko – rekreacijske namjene „Pakrac“ i članka 34. Statuta Grada Pakraca (“Službeni glasnik Grada Pakraca”, broj 7/23), Gradsko vijeće Grada Pakraca na 21 sjednici održanoj dana 09.10. 2024. godine donosi,

O D L U K U
o donošenju Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja – zone športsko – rekreacijske namjene „Pakrac“

I. OPĆE ODREDBE

Članak  1

(1) Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja građevinskog područja – zone športsko rekreacijske zone „Pakrac” – u nastavku teksta: UPU SRC Pakrac, kojim se detaljno propisuju uvjeti provedbe svih zahvata u prostoru unutar područja obuhvata.
(2) Obaveza izrade, prostorni obuhvat i smjernice za izradu UPU-a SRC Pakrac utvrđeni su Odlukom o izradi (Službeni glasnik Grada Pakraca br.9/23)
(3) Granice obuhvata prikazane su na kartografskim prikazima UPU-a SRC Pakrac.
(4) Ukupni prostor obuhvata UPU-a SRC Pakrac ima površinu od oko 12,36 hektara.

Članak  2

(1) UPU SRC Pakrac izradila je tvrtka PLANOPOLIS  d.o.o. iz Rijeke.
(2) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Urbanistički plan uređenja građevinskog područja – zone športsko rekreacijske zone „Pakrac” koji se sastoji od:
ODREDBE ZA PROVEDBU
GRAFIČKI DIO PLANA – kartografski prilozi u mjerilu 1:1.000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Prometna mreža i telekomunikacije
2B. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Komunalni infrastrukturni sustav
2C. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Energetski infrastrukturni sustav
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

OBRAZLOŽENJE

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak  3.

(1) Osnovna namjena i način korištenja prostora prikazani su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

(2) Na području obuhvata planirane su namjene kako slijedi:
sportsko rekreacijska namjena (R):
sportsko rekreacijske građevine (R2),
sport i rekreacija na otvorenom (R3),
zaštitne zelene površine (ZZ)
površine infrastrukturnih sustava:
javne prometne površine,
parkirališta (P),
uređeni kanali bujice.

(3) Sve površine namjena definirane su u mjerilu 1:1.000. Prilikom izrade tehničke dokumentacije za ishođenje akata za provedbu Plana moguća su manja odstupanja od prikazanih podataka s obzirom na veću detaljnost podloga, što se ne smatra nesukladnost s ovim Planom.

Članak  4

Unutar razgraničenja, utvrđenih prema namjeni i korištenju površina, moguće je formirati jednu ili više građevnih čestica, a po potrebi i dodatne pješačke površine, sukladno uvjetima ovog Plana.

Članak  5

(1) Sportsko-rekreacijska namjena dijeli se na:
1. sportsko-rekreacijske građevine (R2):
zona R2-1,
zona R2-2,
2. sport i rekreacija na otvorenom (R3).
(2) Na površinama sportsko-rekreacijskih građevina (R2) predviđa se gradnja građevina za potrebe sporta i rekreacije u zatvorenim prostorima (sportske višenamjenske dvorane, tereni, otvoreni i zatvoreni bazeni, bazenske dvorane, teretane i fitness centri, kuglane, streljane i sl.) i sportsko rekreacijskog nogometnog centra, a uz koje je moguće planirati i različite pomoćne i prateće sadržaje u funkciji sporta (klupske prostorije, garderobe sanitarije, tribine, manji ugostiteljski sadržaji i sl.). Uz osnovnu namjenu dozvoljena je prateća javna, društvena, poslovna i/ili ugostiteljska namjena (ugostiteljske, uslužne, trgovačke, servisne i sl.).
(3) Na površinama sporta i rekreacije na otvorenom (R3) predviđa se gradnja i uređenje otvorenih, nenatkrivenih i natkrivenih sportskih i rekreacijskih igrališta i površina, uz mogućnost gradnje pratećih građevina (prateći sadržaji sporta, kao i ugostiteljske ili uslužne djelatnosti).
(4) Unutar svih površina sportsko-rekreacijske namjene nije dozvoljena gradnja stambenih ili smještajnih građevina i ostvarivanje smještajnih kapaciteta.

Članak  6

(1) Zaštitne zelene površine (ZZ) predviđene su:
ZZ1 – između igrališta, plinovoda i prometnice na južnom dijelu obuhvata Plana kao zaštitni pojas od utjecaja plinovoda i prometnice te
ZZ2a i ZZ2b – između vodotoka i prometnice na istočnom dijelu obuhvata Plana kao koridor zaštite od prometnice.
(2) Detaljni uvjeti za uređenje zaštitnih zelenih površina određeni su točkom 6.

UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA.

Članak  7

(1) Razgraničenje površina infrastrukturnih sustava od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.
(2) Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji javnih prometnih površina, infrastrukturnih građevina, objekata, vodova i uređaja linearne prometne, energetske, komunalne i komunikacijske infrastrukture te zelenih površina i zelenila u potezu (drvoredi).
(3) Detaljni uvjeti uređenja i gradnje unutar površina infrastrukturnih sustava određeni su točkom 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA.

3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak  8

(1) Unutar obuhvata Plana ne planiraju se građevine čija je osnovna namjena gospodarska.
(2) Sadržaje gospodarskih (pretežito uslužno-ugostiteljskih) djelatnosti moguće je izvoditi samo kao prateće sadržaje:
u sklopu građevine ili kompleksa osnovne sportsko-rekreacijske namjene (R2) ili
na građevnoj čestici sportsko-rekreacijske namjene na otvorenom (R3) kao prateći sadržaj u pratećoj građevini.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti i građevina na površinama sportsko rekreacijske namjene
3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak  9

(1) Unutar obuhvata Plana ne planiraju se građevine čija je osnovna namjena društvena.
(2) Sadržaje društvenih djelatnosti moguće je izvoditi kao prateće sadržaje:
u sklopu građevine ili kompleksa osnovne sportsko-rekreacijske namjene (R2) ili
na građevnoj čestici sportsko-rekreacijske namjene na otvorenom (R3) kao prateći sadržaj u pratećoj građevini.

3.2. Smještaj građevina na površinama sportsko rekreacijske namjene

Članak  10

(1) Smještaj građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene odnosi se na površine koje su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određene za:
sportsko-rekreacijske građevine (R2)
sport i rekreacija na otvorenom (R3)
(2) Grafički dio uvjeta i načina gradnje građevina gospodarske namjene prikazani su na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Sportsko rekreacijske građevine (R2)
Vrsta radova i namjena građevina

Članak  11

(1) Unutar površina R2 planirano je građenje novih građevina, dok je postojeće građevine moguće rekonstruirati.
(2) Na površinama sportsko-rekreacijskih građevina R2-1 planira se gradnja i rekonstrukcija građevina za potrebe sporta i rekreacije u zatvorenim prostorima (sportske višenamjenske dvorane, bazenske dvorane, tereni, teretane i fitness centri, kuglane, streljane i sl.), pored osnovne namjene u manjem dijelu površine građevina moguće je imati i prostorije pratećih poslovnih namjena (uslužne, trgovačke, servisne i sl.) i/ili društvene namjene (kulturni sadržaji).
(3) Na površini sportsko-rekreacijskih građevina R2-2 planira se gradnja i rekonstrukcija sportsko-rekreacijskog centra za nogomet (nogometni stadion) i građevine za potrebe sporta i rekreacije (sportski tereni, streljana, fitnes centri i teretane i sl.), a uz koje je moguće planirati i različite pomoćne i prateće sadržaje u funkciji sporta (klupske prostorije, garderobe sanitarije, tribine, manji ugostiteljski sadržaji i sl.). Pored osnovne namjene u dijelu površine građevina moguće je imati i prostorije pratećih poslovnih namjena (uslužne, trgovačke, servisne i sl.) i/ili društvene namjene (kulturni sadržaji).
(4) Uz građevine iz stavka (2) i (3) ovog članka moguće je graditi potrebne pomoćne građevine. U pomoćne građevine ne mogu se smjestiti prateći sadržaji koji nisu sportsko rekreacijske namjene.
(5) Na svim površinama R2 dozvoljeno je građenje i uređenje dječjih igrališta, zelenih površina, pješačkih i biciklističkih staza, putova i po potrebi trafostanica. Za navedene površine mogu se utvrditi zasebne građevne čestice.
(6) Fasade osnovnih građevina mogu se koristiti za prateće sportske namjene (penjanje, i sl.) uz uvjet da su projektirane za korištenje na siguran način.

Veličina građevina

Članak  12

(1) Veličina i broj građevina za sportsko-rekreacijske građevine u zoni R2-1 određeni su prema sljedećim uvjetima:
Na građevnoj čestici moguće je graditi jednu ili više osnovnih i pomoćnih građevina, pod uvjetom da sve građevine unutar građevne čestice čine jedinstvenu prostorno-funkcionalnu cjelinu.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig):
za građevinu bazenskog kompleksa ili višenamjenske dvorane iznosi 0,4,
za građevinu kuglane iznosi 0,3,
za ostale građevine iznosi 0,1.
Kod izračuna koeficijenta izgrađenosti sportski tereni, vanjski bazeni, sunčališta, pješačke staze i ostale uređene površine ne ulaze u obračun.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis):
za građevinu bazenskog kompleksa ili višenamjenske dvorane iznosi 1,2,
za građevinu kuglane iznosi 0,6,
za ostale građevine iznosi 0,1.
Najveća dopušteni broj etaža osnovne građevine:
za građevinu bazenskog kompleksa ili višenamjenske dvorane iznosi jedna podzemna i dvije nadzemne etaže (Po/Su+P+1), 
za građevinu kuglane iznosi dvije nadzemne etaže (P+1), 
za ostale građevine iznosi jedna nadzemna etaža (P).
Visina osnovnih građevina se ne ograničava.
Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih i pratećih građevina je jedna podzemna i jedna nadzemna etaža (E=Po+Su/Pr). Visina pomoćnih i pratećih građevina se ne ograničava.
(2) Veličina i broj građevina za sportsko-rekreacijske građevine u zoni R2-2 određeni su prema sljedećim uvjetima:
Na građevnoj čestici moguće je graditi jednu ili više osnovnih i pomoćnih građevina, pod uvjetom da sve građevine unutar građevne čestice čine jedinstvenu prostorno-funkcionalnu cjelinu.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig):
za građevinu stadiona iznosi 0,2
za građevinu streljane iznosi 0,8,
za ostale građevine iznosi 0,1.
Kod izračuna koeficijenta izgrađenosti sportski tereni, pješačke staze i ostale uređene površine ne ulaze u obračun.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis):
za građevinu stadiona iznosi 0,4,
za građevinu streljane iznosi 1,6,
za ostale građevine iznosi 0,1.
Najveća dopušteni broj etaža osnovne građevine:
za građevinu stadiona iznosi dvije nadzemne etaže (P+1), tribina se ne računa kao etaža,
za građevinu streljane iznosi dvije nadzemne etaže (P+1), 
za ostale građevine iznosi jedna nadzemna etaža (P)
Visina osnovnih građevina se ne ograničava.
Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih građevina je jedna podzemna i jedna nadzemna etaža (E=Po+Su/Pr). Visina pomoćnih građevina se ne ograničava.

Uvjeti za oblikovanje građevina

Članak  13

(1) Oblikovanje građevina te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, te primjereni značenju lokacije i podneblju, a potiče se i suvremenije arhitektonsko oblikovanje u skladu sa zatečenim krajobraznim vrijednostima prostora.
(2) Fasada osnovne građevine može biti može se oblikovati kao penjački zid.

Oblik i veličina građevne čestice

Članak  14

(1) Unutar površine R2-1 moguće je formirati minimalno dvije građevne čestice. Minimalna građevna čestica za bazenski kompleks iznosi 8.000 m2. Minimalna građevna čestica za kuglanu iznosi 2.500 m2. Najmanja dozvoljena površina građevne čestice ostale građevine nije ograničena. Građevna se čestica osim za građevine unutar zone R2-1 može formirati i za sportske terene na otvorenom.
(2) Unutar površine R2-2 moguće je formirati minimalno dvije građevne čestice. Minimalna građevna čestica za gradski stadion uvjetovana je postojećom izgradnjom i iznosi minimalno 15.000 m2. Minimalna čestica za streljanu uvjetovana je postojećom izgradnjom i iznosi 500m2. Najmanja dozvoljena površina građevne čestice ostale građevine nije ograničena. Građevna se čestica osim za građevine unutar zone R2-2 može formirati i za sportske terene na otvorenom.

Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak  15

(1) Građevine je moguće smjestiti isključivo unutar gradivog dijela građevne čestice, dok se sportski tereni mogu smjestiti do ruba građevne čestice.
(2) Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca za sportsko-rekreacijske građevine na površinama R2-1 iznosi 10,0 m, a najmanja udaljenost od susjednih čestica iznosi polovicu visine građevine, ali ne manje od 4,0 m.
(3) Na površini R2-2 rekonstruiraju se i dograđuju postojeće građevine, te je moguće zadržati postojeći građevinski pravac uvjetovan postojećom izgradnjom.
(4) Unutar površine R2-2 građevine na susjednim česticama mogu biti poluugrađene – jednim pročeljem prislonjene na susjednu građevinu, dok najmanja udaljenost prema ostalim česticama iznosi polovicu visine građevine, ali ne manje od 4,0 m. Iznimno od navedenog, postojeće se građevine mogu rekonstruirati i na manjim udaljenostima.
(5) Građevine koje će se graditi uz državnu, županijsku i lokalnu cestu izvan obuhvata Plana ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene posebnim uvjetima i propisima o javnim cestama.
(6) Otvoreni sportski tereni na površini R2-2 mogu biti smješteni na samom rubu čestice. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m.

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak  16

(1) Ne utvrđuje se najmanja površina građevne čestice koja mora biti uređena kao parkovni nasadi ili prirodno zelenilo.
(2) Potiče se sadnja visokog zelenila u što većoj mjeri, a krajobrazno rješenje prostora mora biti cjelovito promisljeno za cijeli obuhvat Plana.

Način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak  17

(1) Svaka građevna čestica mora imati pristup na javnu prometnicu i propisani broj parkirališnih mjesta te priključak na komunalnu infrastrukturu, u skladu s uvjetima ovog Plana.  Propisani broj parkirališnih mjesta u zoni R2-1 mora biti riješen unutar pojedinačnih građevnih čestica, dok propisani broj parkirališnih mjesta za građevine unutar zone R2-2 može biti osiguran na javnom parkiralištu unutar obuhvata Plana.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, čestice na kojima se grade isključivo sportski tereni, dječja igrališta, skate park ili sl. ne moraju imati pristup na javnu prometnicu, već se pristup može osigurati preko pješačke površine te nije potrebno da imaju priključak na svu komunalnu infrastrukturu.
(3) Uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su točkom 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA i prikazani su na kartografskim prikazima br. 2A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Prometna mreža i telekomunikacije, 2B. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Komunalni infrastrukturni sustav te 2C. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Energetski infrastrukturni sustav.

Sport i rekreacija na otvorenom (R3)
Vrsta radova i namjena građevina

Članak  18

(1) Unutar površina R3 planirano je građenje novih građevina, dok je postojeće građevine moguće rekonstruirati.
(2) Na površinama sporta i rekreacije na otvorenom (R3) predviđa se gradnja i uređenje otvorenih, nenatkrivenih i natkrivenih sportskih i rekreacijskih igrališta i površina, uz mogućnost gradnje pratećih građevina (prateći sadržaji sporta, kao i ugostiteljske ili uslužne djelatnosti).
(3) Na svim površinama R3 dozvoljeno je građenje i uređenje dječjih igrališta, skate parka, zelenih površina, pješačkih i biciklističkih staza, putova i po potrebi trafostanica. Za navedene površine mogu se utvrditi zasebne građevne čestice.

Veličina građevina

Članak  19

Veličina i broj građevina za sportsko-rekreacijske građevine u zoni R3 određeni su prema sljedećim uvjetima:

Na građevnoj čestici moguće je graditi jednu ili više osnovnih, pomoćnih i pratećih građevina, pod uvjetom da sve građevine unutar građevne čestice čine jedinstvenu prostorno-funkcionalnu cjelinu.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,1.
Kod izračuna koeficijenta izgrađenosti natkriveni i nenatkriveni sportski tereni, pješačke staze i ostale uređene površine ne ulaze u obračun.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,1
Najveća dopuštena ukupna visina osnovne građevine se ne ograničava, a najveći dopušteni broj etaža je jedna nadzemna (P).
Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih i pratećih građevina je jedna nadzemna etaža (P). Visina se ne ograničava.

Uvjeti za oblikovanje građevina

Članak  20

(1) Oblikovanje građevina te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni te primjereni značenju lokacije i podneblju, a potiče se i suvremenije arhitektonsko oblikovanje u skladu sa zatečenim krajobraznim vrijednostima prostora.

Oblik i veličina građevne čestice

Članak  21

(1) Unutar površine R3 moguće je formirati minimalno dvije građevne čestice, s time da najmanja dozvoljena površina građevne čestice nije određena.
Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak  22

(1) Građevine je moguće smjestiti isključivo unutar gradivog dijela građevne čestice, dok se sportski tereni mogu smjestiti do ruba građevne čestice.
(2) Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca za sportsko-rekreacijske građevine površinama R3 iznosi 10,0 m, a najmanja udaljenost od susjednih čestica iznosi polovicu visine građevine, ali ne manje od 4,0 m. Pomoćne i prateće građevine se mogu graditi i na manjoj udaljenosti.
(3) Otvoreni sportski tereni na površini R3 mogu biti smješteni na samom rubu čestice. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m.

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak  23

(1) Ne utvrđuje se najmanja površina građevne čestice koja mora biti uređena kao parkovni nasadi ili prirodno zelenilo.
(2) Potiče se sadnja visokog zelenila u što većoj mjeri, a krajobrazno rješenje prostora mora biti cjelovito promisljeno za cijeli obuhvat Plana.

Način i uvjeti priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu

Članak  24

(1) Svaka građevna čestica mora imati pristup na javnu prometnicu te priključak na komunalnu infrastrukturu, u skladu s uvjetima ovog Plana.  Propisani broj parkirališnih mjesta u zoni R3 osigurava se na javnim parkiralištima unutar obuhvata Plana.
(2) Iznimno od prethodnog stavka čestice na kojima se grade isključivo sportski tereni, dječja igrališta, skate park ili sl. ne moraju imati pristup na javnu prometnicu, već se pristup može osigurati preko pješačke površine te nije potrebno da imaju priključak na svu komunalnu infrastrukturu.
(3) Uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su točkom 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA i prikazani su na kartografskim prikazima br. 2A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Prometna mreža i telekomunikacije, 2B. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Komunalni infrastrukturni sustav te 2C. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Energetski infrastrukturni sustav.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak  25

(1) Gradnja stambenih i stambeno – poslovnih građevina na području obuhvata nije dozvoljena.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak  26

(1) Planom su osigurane površine za razvoj prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama.
(2) Detaljno određivanje trasa iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se provedbenim aktom, vodeći računa o zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
(3) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja iz stavka 1. ovog članka potrebno je pridržavati se važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
(4) Mjesto i način priključenja građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektroenergetska, plinska i mreža elektroničkih komunikacija) obavlja se na način pripisan od nadležne komunalne organizacije, odnosno distributera.

Članak  27

(1) Izgradnja komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena kao podzemna instalacija u koridoru prometne površine.
(2) Komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na drugim površinama od onih utvrđenih UPU SRC Pakrac,  pod uvjetom da se time ne narušavaju uvjeti korištenja tih površina te da se do predmetnih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.
(3) Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafostanice i slično) mogu imati najmanju površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine, te po potrebi kolni pristup ili pravo služnosti do prometne površine.
(4) Ukoliko se građevine infrastrukturnih sustava postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica (navedena se iznimka ne odnosi na trafostanice).

Članak  28

(1) Detaljno određivanje trasa i lokacija građevina i opreme elektroničke komunikacijske, energetske i komunalne mreže utvrđuje se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta za provedbu prostornog plana vodeći računa o konfiguraciji tla, katastarskoj izmjeri, imovinsko-pravnim odnosima, posebnim uvjetima nadležnih tijela, važećim zakonskim i tehničkim propisima, normama, pravilima struke i drugim relevantnim uvjetima koji utječu na gradnju istih.
(2) Prilikom gradnje elemenata infrastrukturnih sustava potrebno je poštivati minimalne vrijednosti međusobnih udaljenosti podzemnih trasa infrastrukturnih sustava u tlocrtnom i visinskom smislu koje su određene sukladno posebnim propisima i uvjetima vlasnika tih instalacija.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Cestovni i pješački promet

Članak  29

(1) Rješenje prometnog sustava prikazano je na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Prometni sustav i telekomunikacije.
(2) Unutar obuhvata Plana određene su građevne čestice za planiranje i gradnju javnih prometnih površina. Unutar granica građevnih čestica javnih prometnih površina definiran je raspored i širina elemenata poprečnog presjeka ceste – prometnih traka, pješačkih i zelenih površina. Konačni raspored elemenata unutar poprečnog profila planiranih cesta definirat će se projektima ceste.
(3) Prometnu mrežu treba graditi, opremati i održavati u skladu s važećim propisima određenim prometno-tehničkim i sigurnosnim standardima i posebnim uvjetima nadležnog subjekta koji upravlja cestovnim prometnicama unutar obuhvata Plana.
(4) Sve prometnice i površine unutar obuhvata Plana za koje je to potrebno trebaju biti građene tako da se mogu koristiti kao vatrogasni pristupi i omogućiti nesmetano kretanje svih interventnih vozila. Također trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(5) Osim javnih prometnih površina određenih ovim Planom i označenih na kartografskim prikazima, unutar planskog područja mogu se planirati i druge prometne površine u funkciji korištenja i održavanja (pješački, biciklistički, interventni, protupožarni i sl.), a planiraju se prema projektu pojedinog zahvata u prostoru u skladu s posebnim uvjetima.

Članak  30

(1) Sustav cestovnog (kolnog) prometa čini: kolno pješački prilaz (KPP).
(2) Planom se predviđa gradnja i rekonstrukcija prometnice u skladu s planiranom namjenom prostora prema važećim zakonskim i tehničkim propisima, određenim prometno-tehničkim i sigurnosnim standardima kako će se odrediti u postupku izrade tehničke dokumentacije za ishođenje akata za provedbu prostornog plana.
(3) Za kolno pješački prilaz (KPP) se određuje normalni poprečni profil 1-1 u grafičkom dijelu Plana kojeg minimalno čini asfaltirani kolnik širine 6,0 m (dva prometna traka 2×3,0 m i obostrano zelenilo širine do 1,5 m.
(4) Predviđeni spoj na postojeće ulice potrebno je planirati i izgraditi u skladu s važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050 i ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim uz predmetno područje planiranja i projektiranja.
(5) Najveći dopušteni uzdužni nagib (nagib nivelete) javnih prometnica unutar obuhvata Plana iznosi 6%. Nivelete javnih prometnica je potrebno postaviti tako da se zadovolje tehničko-estetski uvjeti.
(6) Poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi najmanje 2,5%, a najveći dopušteni poprečni nagib kolnika u horizontalnoj krivini iznosi 5,0%.
(7) Horizontalnu i vertikalnu signalizaciju javnih prometnica je potrebno predvidjeti u skladu s važećim Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.
(8) Unutar kolno pješačke površine KPP može se planirati izgradnja i uređenje stajališta i/ili ugibališta za autobuse koje je moguće opremiti nadstrešnicom, oznakama i ostalom urbanom opremom kao na svim redovnim autobusnim postajama.

Članak  31

(1) Pješačke površine moguće je uređivati unutar površina svih namjena.
(2) Površine za kretanje pješaka u pravilu ne smiju biti uže od 1,60 m.
(3) Pješačke površine trebaju imati primjerenu završnu obradu i po potrebi biti osvijetljene odgovarajućom javnom rasvjetom.
(4) Pješačke površine mogu se planirati i dimenzionirati i kao kolno – pješačke površine za interventni promet, dostavu, protupožarne puteve i slično.

Članak  32

(1) Unutar obuhvata Plana nije predviđena gradnja javnih prometnih površina namijenjenih isključivo kretanju pješaka.
(2) Za kretanje pješaka, osim kolno pješačkog prilaza KPP, predviđa se gradnja pješačkih staza i pješačko-biciklističkih staza unutar granica građevnih čestica javnih prometnih površina.
(3) Pješačke i pješačko-biciklističke površine moraju imati primjerenu završnu obradu površine, moraju biti osvijetljene rasvjetom te na njihovoj površini treba adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.
(4) Pješačke i pješačko-biciklističke površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, a sve u skladu s važećim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi.

Članak  33

(1) Građevne čestice moraju imati kolni pristup s javnih prometnih površina iz smjera koji je definiran kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE (priključenje na javnu prometnu površinu), a koji mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa u skladu s važećim propisima.
(2) Početak radijusa zaobljenja kolnog pristupa građevnoj čestici koja se nalazi uz raskrižje javnih prometnih površina mora biti udaljen od početka raskrižja najmanje 5,0 m. Navedeno se ne odnosi na područje javnog parkirališta P1.
(3) Kolni pristup građevnoj čestici sastoji se od kolnika širine najmanje 5,50 m.
(4) Do realizacije planiranih prometnih površina u punom profilu građevna čestica se može priključiti na postojeću javnu prometnu površinu i ako ona ne udovoljava uvjetima iz ovog Plana. Do realizacije punog profila prometnice međuprostor između postojeće prometne površine i regulacijskog pravca građevne čestice smatrat će se prostorom rezerviranim za proširenje postojeće prometne površine unutar koje nije dozvoljeno izvođenje nikakvih zahvata osim osiguranja kolnog pristupa građevnoj čestici i uređenja isključivo zelenih površina.

Članak  34

(1) Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca za sportsko-rekreacijske građevine iznosi 10,0 m. Iznimno je prilikom rekonstrukcije postojećih građevina, moguće zadržati postojeći građevinski pravac. Pomoćne i prateće građevine se mogu graditi i na manjoj udaljenosti.
(2) Građevine koje će se graditi uz državnu, županijsku i lokalnu cestu izvan obuhvata Plana ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene posebnim uvjetima i propisima o javnim cestama.
(3) Za interpolaciju, gradnju, zamjensku gradnju, odnosno gradnju građevina na mjestu prethodno uklonjenih postojećih građevina, a gdje za to postoje javni interes i/ili uvjeti, dozvoljava se  gradnja građevina na postojećem građevinskom pravcu odnosno na građevinskom pravcu susjednih građevina koji se mogu, ali ne moraju poklapati sa regulacijskim pravcem. Isto se osobito odnosi na usklađivanje građevinskog pravca sa susjednom, kvalitetnom, novom gradnjom. 

Promet u mirovanju

Članak  35

(1) U sklopu organizacije prometa u mirovanju, Planom je predviđena gradnja javnih parkirališta.
(2) Ovim Planom određena su:
javno parkiralište P1 na sjevernom djelu obuhvata Plana minimalnog kapaciteta 30 PM i javno parkiralište P2 na južnom djelu obuhvata Plana minimalnog kapaciteta 100 PM za automobile i 1PM za autobuse.
(3) Na javnim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje jedno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta, mora biti osigurano i dimenzionirano za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti moraju biti vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.
(4) Na javnom parkiralištu P2  potrebno je osigurati sadnju minimalno 1 stabla na 3 PM. Na čestici parkirališta mogu se uređivati i pješačke staze i putevi te zelene površine.

Članak  36

(1) Parkirališne kapacitete za potrebe pojedinih sadržaja potrebno je izgraditi na građevnoj čestici osnovne namjene, u skladu sa sljedećim normativima:

MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Namjena građevina	Jedinica	Broj parkirališnih mjesta
Sportski tereni i dvorane	18 sjedala	1
	400 sjedala	1 – autobus
Ugostiteljstvo	15 m ² GBP	1
	1 stol
Uslužne djelatnosti	100 m² GBP	4
Uredi, agencije	100 m² GBP	3
Trgovački (maloprodaja)	25 m² GBP	1

Osim navedenih namjena, propisani normativi se primjenjuju za sve slične vrste građevina, a koje nisu navedene u tablici. 
(2) Ukoliko se na građevnoj čestici osnovne sportsko rekreacijske namjene u zonama R2-2 i R3 ne može osigurati potreban broj parkirališnih mjesta, ista se osiguravaju na javnim parkiralištima P1 i P2 unutar obuhvata ovog Plana.
(3) Za namjene koje nisu navedene u tablici primjenjuju se normativi propisani PPUG-om Pakraca.
(4) Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0 x 2,5 m, a izrađena su od asfalta, travnatih ili betonskih rešetki, granitnih kocki i sl. Maksimalni uzdužni i poprečni nagib parkirališta je 5,0%.

Uvjeti za kretanje osoba smanjene pokretljivosti

Članak  37

(1) Sve javne prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da se osigura pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. 
(2) U projektiranju građevina i vanjskih prostora primjenjivat će se propisi i normativi u svrhu eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja urbanističko – arhitektonskih barijera.
(3) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak  38

(1) Planirana mreža instalacija elektroničkih komunikacija prikazana je u kartografskom prikazu broj 2A. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Prometna mreža i telekomunikacije
(2) Trase kabelske mreže elektroničkih komunikacija iz stavka 1. ovog članka su načelne i konačno će se odrediti u postupku utvrđivanja provedbenog akta, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.
(3) Na području obuhvata nije moguća postava baznih stanica elektroničkih komunikacija na samostojećim antenskim stupovima.
(4) Unutar obuhvata ovog plana nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, može se smjestiti isključivo na izgrađenim građevinama, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Vodnogospodarski sustav

Članak  39

(1) Vodnogospodarski sustav čine sustav vodoopskrbe te sustav odvodnje otpadnih voda.
(2) Na kartografskom prikazu 2B. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Komunalni infrastrukturni sustav, prikazan je načelan položaj elemenata vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje otpadnih voda.
(3) Točan položaj u prostoru elemenata vodnogospodarskog sustava odrediti će se tehničkom dokumentacijom za ishođenje akta za provedbu prostornog plana pri čemu su moguća odstupanja od prikazanog položaja radi prilagodbe boljim tehničkim rješenjima, obilježjima prostora i imovinsko-pravnim odnosima. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim Planom.
(4) Izgradnja istih treba biti usklađena s posebnim uvjetima javnih poduzeća, koja su nadležna za pojedine vodove infrastrukturne mreže, relevantnim važećim zakonskim i tehničkim propisima te pravilima struke.

Vodoopskrba

Članak  40

(1) Sustav vodoopskrbe unutar obuhvata Plana bazira se na izgradnji novih vodoopskrbnih cjevovoda unutar koridora javne prometnih površina utvrđenih grafičkim dijelom Plana s priključkom na postojeći vodoopskrbni sustav, uključujući na postojeće javne prometne površine izvan obuhvata Plana. Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.
(2) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže na području obuhvata Plana nove vodoopskrbne cjevovode je potrebno predvidjeti od kvalitetnih materijala i s profilom cijevi prema hidrauličkom proračunu koji je sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje akta za provedbu prostornog plana i prema posebnim uvjetima koje izdaju stručne službe Voda Lipik d.o.o., Pakrac.
(3) Razvod hidrantske mreže potrebno je planirati u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
(4) Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog oštećenje cijevi. Križanja i paralelna vođenja nove vodoopskrbne mreže s ostalim infrastrukturnim instalacijama (kabelska kanalizacija, sanitarna i oborinska kanalizacija, energetski kabeli i sl.) treba uskladiti s uvjetima vlasnika tih instalacija.
(5) Minimalne dimenzije cijevi vodoopskrbnog sustava radi zadovoljavanja protupožarnih uvjeta ne smiju bit manje od Ø 100 mm, a samo izuzetno i na kratkim dionicama Ø 80 mm. Na svim postojećim građevinama moguće je planirati rekonstrukciju postojećih građevina i/ili sustava.
(6) Cjevovode za opskrbu pitkom vodom treba polagati ispod pješačkih hodnika gdje god je to moguće, a može se koristiti i prvi podzemni sloj ispod kolnika. Pojas za polaganje vodoopskrbnih cjevovoda treba biti širok minimalno 1,0 m.
(7) Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina za javnu vodoopskrbu, trase, koridori i površine određeni ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
(8) Ukoliko se na predmetnom području dogode značajne promjene u smislu većih potreba za vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, svaki od zahtjeva potrebno je zasebno razmatrati.
(9) Priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu izvodi se izgradnjom tipskog šahta ili vodomjerne niše s vodomjerom uz rub građevne čestice, te priključivanjem na najbliži cjevovod sukladno posebnim propisima i posebnim uvjetima Voda Lipik d.o.o., Pakrac.

Odvodnja otpadnih voda

Članak  41

(1) Područje obuhvata Plana se nalazi izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.
(2) Sustav odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana planiran je kao razdjelni.
(3) Prikupljanje sanitarnih otpadnih voda za područje obuhvata Plana potrebno je predvidjeti izgradnjom sustava javne odvodnje s priključkom na postojeći sustav javne odvodnje izvan obuhvata Plana kojim se prikupljene otpadne vode odvode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Dobrovcu. Prije konačnog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda s pojedine građevne čestice u sustav javne odvodnje sve sanitarne otpadne vode se moraju svesti na nivo kućanskih otpadnih voda u skladu s uvjetima iz važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.
(4) Oborinske vode s javnih prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi. Tako prikupljenu vodu potrebno je preko separatora mineralnih ulja i ugljikovodika ispustiti u prijemnik (vodotok, okolni prostor izvedbom upojnih bunara, infiltracijskih modula, spremnika iz kojih bi se pročišćena voda koristila za pranje prometnica i/ili zalijevanje zelenih površina i sl). Točan položaj u prostoru separatora mineralnih ulja i ugljikovodika i načina konačnog ispusta pročišćene oborinske vode u prijemnik bit će definirani projektnom dokumentacijom.
(5) Oborinske vode s krovova građevina ne moraju se pročišćavati preko separatora mineralnih ulja i ugljikovodika jer se smatraju relativno čistim vodama. Navedene oborinske vode ispuštaju se u sustav javne oborinske kanalizacije, odnosno prijemnik, a također se mogu prikupljati u spremnike i koristiti za zalijevanje prometnih i zelenih površina unutar svake građevne čestice. 
(6) Projektiranje i izgradnja građevina i uređaja u sustavu odvodnje otpadnih voda mora biti u skladu s vodopravnim uvjetima/dozvolama, posebnim uvjetima koje izdaju nadležne stručne službe i ostalim važećim posebnim propisima za ovu vrstu građevina.
(7) Kanalizacijski sustav otpadnih voda potrebno je izvesti od PEHD, poliesterskih, PVC ili jednako vrijednih cijevi (cijevi treba polagati u koridorima prometnica, u pravilu unutar profila nogostupa ili zelene površine) profila utvrđenog prema hidrauličkom proračunu koji je sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje akata kojima se odobrava građenje.
(8) Kolektori moraju biti strogo vodonepropusni radi zaštite tla i okoliša s revizijskim oknima za čišćenje i održavanje kanala. Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (kolna, pješačka površina), a slivnike kao tipske s taložnicom. Na dijelu kanalizacijske mreže gdje ne postoji mogućnost gravitacijske odvodnje potrebno je ugraditi podzemne crpne stanice.
(9) Sve pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u sustave interne odvodnje na način određen važećom Odlukom o odvodnji otpadnih voda Grada Pakraca.
(10) Za odvodnju oborinskih voda s javnih površina nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode (komunalno društvo ili jedinica lokalne samouprave).

Članak  42

(1) Samostalno rješavanje otpadnih voda putem izgradnje septičkih jama moguće je samo privremeno, do izgradnje javnog kanalizacijskog sustava, i to samo za građevine do najviše 15 ES.
(2) Građevine kapaciteta većeg od 15 ES, dok se ne izgradi javni sustav odvodnje mora biti priključen na individualni uređaj za prečišćavanje otpadnih voda.

Uređenje vodotoka i voda

Članak  43

(1) U svrhu zaštite od štetnog djelovanja voda planira se izgradnja, rekonstrukcija i održavanje zaštitnih vodnih građevina (pregrade, zacijevljeni kanali, otvoreni kanali i druge vodne građevine), izvoditi zaštite radove (održavanje vegetacije, trasiranje, krčenje raslinja čišćenje korita, i sl.), te provoditi mjere zaštite (zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja i druge odgovarajuće mjere).
(2) Ovim Planom kao građevine zaštite od štetnog djelovanja voda planira se:
otvoreni kanal bujice K1
otvoreni kanal bujice K2
zacijevljeni kanal bujice C1 (Vukovarski kanal)
zacijevljeni kanal bujice C2
(3) Iznad otvorenih kanala dozvoljava se gradnja pješačkih površina (mostova) i prometnica.
(4) Iznad zacijevljenih kanala dozvoljava se uređenje šetnica, zelenih površina, postavljanje urbane opreme, dječjih igrališta, gradnja sportskih terena i sl. uz suglasnost Hrvatskih voda koja se utvrđuju vodopravnim uvjetima.

Članak  44

(1) Građevna čestica koja graniči s vodnim dobrom i javnim vodnim dobrom ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje obalnog pojasa vodotoka za maksimalni protok vode i/ili pristup vodnom dobru i javnom vodnom dobru.
(2) Zabranjeno je podizati građevine i saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 metara od ruba korita  kanala (vanjskog ruba pokosa vodotoka). Dozvoljena je gradnja parkirališta i sportskih terena i podizanje zaštitne ograde. Iznimno, moguća su odstupanja uz suglasnost Hrvatskih voda koja se utvrđuju vodopravnim uvjetima.
(3) Zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda u podzemne vode (npr. putem upojnih bunara ili taložnica). Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode dopušteno je samo iznimno i neizravno te uz postignute zahtijevane vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u pročišćenim vodama propisane posebnim propisom.
(4) Odstupanja od ograničenja iz prethodnog stavka moguća su isključivo uz suglasnost Hrvatskih voda i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom o vodama.
(5) Za gradnju građevina uz obalni pojas vodotoka te za korištenje i uređivanje vodotoka, vodnih površina i vodnih resursa, odnosno za svako građenje i izvođenje radova uz vodno dobro i javno vodno dobro potrebno je ishoditi vodopravne uvjete Hrvatskih voda u skladu s odredbama posebnih propisa.

Energetski sustav
Plinoopskrba

Članak  45

(1) Plinoopskrbni sustav prikazan je na kartografskom prilogu 2C. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Energetski infrastrukturni sustav.
(2) Unutar obuhvata Plana, prolazi magistralni plinovod Lipik-Pakrac DN 150/50.
(3) Magistralni plinovod Lipik-Pakrac DN 150/50 građevina je od važnosti za Republiku Hrvatsku
(4) Za postojeći magistralni plinovod nužno je primjenjivati pravilnik koji definira tehničke uvjete i normative za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim plinovodima.
(5) Za magistralni plinovod se određuje:
zaštitni pojas magistralnog plinovoda 30 metara lijevo i desno od osi cjevovoda u kojem je zabranjeno graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi.
stalno čisti pojas plinovoda 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda. U stalno čistom pojasu zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivanje zemlje dublje od 0,5 m.
(6) Za sve zahvate u prostoru vezane uz gradnju u blizini plinovoda, nužno je zatražiti posebne uvjete gradnje od javnopravnog tijela.

Članak  46

Na mjestima križanja i paralelnog hoda prometnica, vodotoka kanalske mreže i dr. s plinovodom međusobna udaljenost definirana je posebnim propisima i sastavni je dio posebnih uvjeta.

Članak  47

(1) Unutar obuhvata Plana ne planira se nova distribucijska mreža prirodnog plina. Dogradnja plinovodne mreže izvodit će se unutar koridora planiranih ulica koje se nalaze izvan obuhvata Plana.
(2) Građevine se mogu priključiti na distribucijski plinovod koji se nalazi izvan obuhvata Plana.

Članak  48

Prilikom određivanja mjesta gdje će se skladištiti ili koristiti zapaljivi plinovi, odnosno mjesta gdje se namjerava obavljati prometovanje zapaljivim plinovima, na odgovarajući način, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odredbe važećih propisa kojima se regulira problematika zapaljivih plinova.

Članak  49

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama važećeg pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.

Elektroenergetska mreža

Članak  50

(1) Postojeći podzemni DV 10 kV koji se nalazi u području obuhvata mora se izmjestiti kako ne bi ograničavao novu planiranu urbanu matricu sportsko rekreacijske zone.
(2) Nova trasa DV iz stavka 1 prikazana je načelno na kartografskom prikazu 2C. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Energetski infrastrukturni sustav. Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju.
(3) Os nove trase iz stavka 1, ukoliko se planira unutar obuhvata Plana, može biti maksimalno 5 m udaljena od ruba obuhvata sa zapadne strane.
(4) Nove lokacije i koridori elektroenergetskih objekata distributivnih napona 0.4, 10, 20 i 35 kV mogu se utvrditi i razradom projektne dokumentacije, uz uvažavanje planirane dispozicije građevina unutar obuhvata Plana.

Članak  51

(1) Utvrđuju se sljedeće širine zaštitnih koridora elektroenergetskih vodova:
Postojeći 10 kV elektroenergetski vodovi– zaštitni koridor 10m (5+ 5 od osi DV-a)
Planirani 10 kV elektroenergetski vodovi– zaštitni koridor 20 m (10 + 10 od osi)
(2) U zaštitnim koridorima elektroenergetskih vodova dozvoljeno je građenje uz prethodno ishođenje  posebnih uvjeta nadležnog javnopravnog tijela.

Članak  52

(1) U svrhu napajanja električnom energijom sadašnjih i budućih korisnika na području obuhvata moguća je gradnja nove transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV sa priključnim 10(20) kV kabelskim vodovima.
(2) Za smještaj planirane trafostanice potrebno je osigurati građevnu česticu dimenzija najmanje 6,0 x 4,0 m s osiguranim kolnim pristupom na javnu prometnu površinu.
(3) U svim javnim prometnim površinama rezervirani su koridori u koje će se polagati srednjenaponski 10(20) kV i niskonaponski 0,4 kV kabelski vodovi.
(4) Lokacija planirane trafostanice i koridori planiranih elektroenergetskih vodova odredit će se razradom projektne dokumentacije u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Mreža javne rasvjete

Članak  53

Cjelovito rješenje javne rasvjete, uključivo lokaciju stupnih mjesta i odabir elemenata rasvjete definirat će se zasebnim projektom i na način propisan od strane nadležnog distributera.

Obnovljivi izvori energije

Članak  54

(1) Na području obuhvata omogućava se i potiče korištenje energije iz obnovljivih izvora, te se omogućava ugradnja fotonaponskih panela za potrebe vlastite potrošnje električne energije.
(2) U svrhu korištenja energije iz obnovljivih izvora moguća je izgradnja susretnih objekata i spojne elektroenergetske infrastrukture između tih objekata i postrojenja u nadležnosti HEP ODS d.o.o. Posebni uvjeti za izgradnju objekata obnovljivih izvora energije izdaju se od strane nadležnog distributera u skladu s važećim propisima.

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak  55

Na području obuhvata Plana zelene površine u javnom korištenju planiraju se unutar zona koje su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određene kao zaštitne zelene površine (ZZ)

Članak  56

(1) U sklopu zaštitnih zelenih površina moguće je uređenje parternih površina s odgovarajućom urbanom opremom i oblikovanje planski raspoređenom vegetacijom, pješačkih putova i staza, odmorišta i slično, te gradnja komunalnih i infrastrukturnih građevina.
(2) U sklopu sadržaja iz stavka 1. moguće je postavljanje elemenata urbane opreme (odmorišta, drveni paviljoni i/ili nadstrešnice, info ploče, putokazi).
(3) Zelene površine je potrebno pejzažno urediti i redovito održavati i obnavljati primarno autohtonim zelenilom. Na području obuhvata nije dozvoljena sadnja raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima može štetno djelovati na dišne organe ljudi.

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak  57

(1) Na području obuhvata nema zaštićenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa posebni zakon.
(2) Područje obuhvata ne ulazi u područja ekološke mreže.

Članak  58

(1) Područje obuhvata ne nalazi se u kulturno – povijesnoj cjelini Grada Pakraca, te nema posebnih konzervatorskih smjernica i uvjeta u smislu posebnog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i pripadajućih podzakonskih akata.
(2) S obzirom na niz evidentiranih arheoloških lokaliteta u neposrednoj blizini područja obuhvata, te vrstu planiranih zahvata, radi pravovremene stručne zaštite i dokumentiranja potencijalnih arheoloških nalaza preporučuje se stalni arheološki nadzor tijekom zemljanih radova.
(3) Ako se, tijekom arheološkog nadzora ustanove nepokretni arheološki nalazi, potrebno je omogućiti provođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja. Arheološki nadzor i zaštitna arheološka iskopavanja smiju obavljati samo ovlaštene stručne osobe.
(4) U slučaju da se na području obuhvata u odsutnosti stručnog nadzora prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti, te o navedenom bez odlaganja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama posebnih propisa poduzele odgovarajuće mjere osiguranja nalazišta i nalaza.
(5) O svim slučajnim arheološkim nalazima na površini zemlje potrebno je obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, a predmete predati područnom muzeju.

7. Postupanje s otpadom

Članak  59

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurat će se u skladu s posebnim odlukama Grada Pakraca i uvjetima nadležne komunalne službe.
(2) Na području obuhvata predviđa se odvojeno prikupljanje korisnog dijela komunalnog otpada postavom tipiziranih spremnika, koji je potrebno primjereno zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš.
(3) Manje košare za sitni otpad moguće je smjestiti na zelenim površinama uz kolne i pješačke površine.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak  60

(1) Mjere sanacije, očuvanja i unaprjeđenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima relevantnim za ovu problematiku (Zakon o sustavu civilne zaštite, Procjena rizika i Plan djelovanja civilne zaštite, Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, te Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva ).
(2) Unutar obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.
(3) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša:
1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
3. Zaštita od prekomjerne buke
4. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća
5. Zaštita od požara

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak  61

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje.
(2) Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način sukladno odluci o odvodnji voda.
(3) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno važećem Zakonu o vodama.
(4) Ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih sanitarno-fekalnih voda u vodotoke, kanale hidromelioracijskog sustava, niti sustava oborinske odvodnje.
(5) Oborinske vode s površina parkirališta moguće je upustiti u sustav odvodnje oborinskih voda uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, u skladu s posebnim propisima.

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak  62

(1) Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, te očuvati biljni, životinjski svijet i druge materijalne vrijednosti.
(2) Obzirom na planiranu namjenu nije potrebno planirati posebne mjere zaštite zraka.

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

Članak  63

(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno važećem Zakonu o zaštiti od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka. 
(3) Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti koje u boravišnim prostorima uzrokuju buku štetnu po zdravlje ljudi.

9.4. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća
Sklanjanje ljudi

Članak  64

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika prostora, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja.
(2) U svrhu zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, sve građevine unutar obuhvata Plana u sklopu kojih se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (više od 250) moraju definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno posebnim propisima.
(3) Potrebno je voditi računa o širini i prohodnosti te održavanju evakuacijskih putova, kako bi se u slučaju potrebe evakuacija mogla neometano i učinkovito provoditi.

Zaštita i spašavanje od potresa

Članak  65

(1)  Sukladno procjeni ugroženosti i privremenoj seizmološkoj karti RH područje Grada Pakraca se nalazi u seizmičkom području VII. stupnja seizmičnosti po ljestvici MSC skale s povratnim periodom od 475 godina.
(2) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa zakonima i propisima, a potrebno je regulirati širinu putova radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći.

9.5. Zaštita od požara

Članak  66

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima.
(2) Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara treba provoditi u skladu s:
važećom zakonskom i podzakonskom regulativom iz područja zaštite od požara,
pravilima struke i tehničke prakse iz područja zaštite od požara,
važećim Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada Pakraca.
(3) Potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u projektnoj dokumentaciji za građenje pojedine građevine primijenjene propisane mjere zaštite od požara.
(4) Sve površine koje će biti korištene kao vatrogasni pristupi moraju imati propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.
(5) Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.
(7) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i vanjskih zidova, meteorološkim uvjetima i sličnim elementima.
(8) Potrebno je dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.
(9) Temeljem posebnih propisa potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

10. Mjere provedbe plana

Članak  67

(1) Izgradnja građevina i uređenje prostora na području obuhvata Plana vršit će se na temelju ovog Plana i sukladno važećim Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji, na način kako je predviđeno Zakonom.
(2) Osim elemenata koji su navedeni ovim Planom moraju se primijeniti i svi važeći posebni propisi u pojedinim segmentima relevantnim za planiranje i izvođenje zahvata.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak  68

(1) UPU SRC Pakrac izrađen je u 5 (pet) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Pakraca i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Pakraca.
(2) Jedan primjerak izvornika UPU SRC Pakrac čuva se u Upravnom odjelu za graditeljstvo i komunalne djelatnosti, Odsjek za graditeljstvo Grada Pakraca.
(3) Po jedan izvornik UPU SRC Pakrac zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:
Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske
Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Požeško – slavonske županije
Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Požeško -slavonske županije
Pismohrani Grada Pakraca

Članak  69

(1) U skladu s odredbama posebnog propisa svatko ima pravo uvida u dokumentaciju UPU SRC Pakrac.
(2) Uvid u UPU SRC Pakrac može se obaviti u:
Upravnom odjelu za graditeljstvo i komunalne djelatnosti, Odsjek za graditeljstvo Grada
Pakraca, Trg bana J. Jelačića 18, Pakrac,
Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Požeško -slavonske županije, Ispostava Pakrac, Trg bana Josipa Jelačića 18, Pakrac i
na službenoj mrežnoj stranici Grada Pakraca.

Članak  70

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Pakraca”.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

Predsjednik:
Miroslav Ivančić

KLASA:350-01/23-1/02
URBROJ:2177-9-40-1/01-24-48
Pakrac, 09. listopada 2024. godine