Akti Gradskog vijeća 5/2020

Odluka o provedbi programa mjera potpora poduzetnicima Grada Pakraca zbog epidemije virusa COVID-19

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17 i 98/19) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18, 2/20), Gradsko vijeće Grada Pakraca na 19. sjednici održanoj 18. svibnja 2020. donosi

ODLUKU O PROVEDBI

PROGRAMA MJERA POTPORA PODUZETNICIMA GRADA PAKRACA

ZBOG EPIDEMIJE VIRUSA COVID-19

 

I. UVOD

 

Svjetska zdravstvena organizacija, dana 11. ožujka 2020. godine proglasila je pandemiju virusa COVID-19, te je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, donio Odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnost i održavanja sportskih i kulturnih događanja („Narodne novine“ br. 32/20; nastavno:  Odluka Stožera).

Naprijed navedenom Odlukom Stožera, obustavljen je rad većine gospodarskih subjekata različitih djelatnosti, obustavljen je rad pružateljima različitih usluga (ugostiteljskim objektima, trgovinama, teretanama, dječjima igraonicama i  igralištima i dr.), osim prehrambenih trgovina, ljekarni i sličnih djelatnosti.

Kako bi se umanjili negativni učinci nastali proglašenom epidemijom virusa COVID-19, potrebno je pronaći iznaći mogućnosti kako bi se gospodarskim subjektima pogođenim navedenom epidemijom umanjile negativne posljedice i olakšalo poslovanje.

Cilj ove Odluke o provedbi programa mjera potpora poduzetnicama Grada Pakraca zbog epidemije virusa COVID-19 (nastavno u tekstu: Program) je nastavak obavljanja gospodarskih djelatnosti obrtnika, trgovačkih društava i ostalih gospodarskih subjekata kao i očuvanje radnih mjesta.

Program je namijenjen svim gospodarskim subjektima koji imaju sjedište na području Grada Pakraca, subjektima koji obavljaju gospodarsku djelatnost na području Grada Pakraca te negospodarskim subjektima kojima je obavljanje njihovih aktivnosti  obustavljeno Odlukom Stožera.

II. OPĆI UVJETI

 

Prihvatljivi korisnici mjera su gospodarski subjekti koji imaju sjedište na području Grada Pakraca, kao i gospodarski subjekti koji obavljaju poslovnu djelatnost na području Grada Pakraca; te negospodarski subjekti kojima je obavljanje djelatnosti obustavljeno Odlukom Stožera; a uz ostale posebne uvjete na dan 29. veljače 2020. godine nisu imali nepodmirenih obveza prema Gradu Pakracu ili su te obveze podmirili do stupanja na snagu ovog Programa, odnosno najkasnije do podnošenja zahtjeva.

Grad Pakrac će se koristiti svojim evidencijama i evidencijama drugih nadležnih tijela za potrebe provjere dokumenata i dokaza, kojima podnositelji prijave dokazuju da ispunjavaju uvjete za dodjelu potpora po ovom Programu.

Gradsko vijeće Grada Pakraca je na svojoj 18. sjednici održanoj 21. ožujka 2020. g. već donijelo Odluku o oslobađanju plaćanja zakupnine za zakupce javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada Pakraca te Odluku o oslobađanju plaćanja komunalne naknade kojima su obveznici oslobođeni plaćanja komunalne naknade te zakupnine za javne površine i poslovne prostore u vlasništvu Grada Pakraca za vrijeme obustave rada temeljem Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja („Narodne novine“ br. 32/20) od 19. ožujka 2020.

Za ostvarivanje prava po prethodno navedenim odlukama prihvatljivi korisnici moraju podnijeti zahtjev za odgovarajućom dokumentacijom na dostavu kojeg će korisnici biti pozvani istovremeno sa pozivom za podnošenje zahtjeva po ovom Programu.

III. MJERE POTPORE

Grad Pakrac će provesti ovaj program potpore za poduzetnike kroz sljedeće mjere:

  1. Mjera 1. – Oslobađanje od plaćanja obveza prema Gradu Pakracu

Ova mjera podrazumijeva:

  1. Oslobođenje plaćanja naknade za korištenje javne površine za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u iznosu od 100% za razdoblje od datuma početka obavljanja djelatnosti nakon isteka roka u kojem je bilo obustavljeno obavljanje djelatnosti pa do 31. prosinca 2020. g.
  2. Oslobođenje plaćanja komunalne naknade i naknade za korištenje javnih površina za razdoblje od datuma početka obavljanja djelatnosti nakon isteka roka u kojem je bilo obustavljeno obavljanje djelatnosti pa do 31. srpnja 2020. g.
  3. Oslobođenje plaćanja komunalne naknade pravnim osobama koje obavljaju djelatnost smještaja za razdoblje od datuma početka obavljanja djelatnosti nakon isteka roka u kojem je bilo obustavljeno obavljanje djelatnosti pa do  31. listopada 2020. g.

Korisnici mjere su svi gospodarski subjekti obveznici plaćanja komunalne naknade, odnosno naknade za korištenje javne površine kojima je bio obustavljen rad Odlukom Stožera. Korisnici mjere 1.1 su obveznici plaćanja naknade za korištenje javne površine za obavljanje ugostiteljske djelatnosti kojima je bilo obustavljeno obavljanje djelatnosti Odlukom Stožera, korisnici mjere 1.2 su svi ostali gospodarski subjekti kojima je bilo obustavljeno obavljanje djelatnosti istom Odlukom Stožera, a korisnici mjere 1.3 su pravne osobe koje obavljaju djelatnost smještaja na području Grada Pakraca, a kojima je bilo obustavljeno poslovanje Odlukom Stožera.

Mjera se provodi podnošenjem zahtjeva Gradu Pakracu od strane prihvatljivih korisnika uz dostavu ostale potrebne dokumentacije.

Istekom rokova utvrđenih mjerom 1.1, 1.2 i 1.3 obveznici plaćanja komunalne naknade i  naknade za korištenje javnih površina nastavno se zadužuju za predmetne obveze utvrđene prethodnim rješenjima ili drugim odgovarajućim aktima.

  1. Mjera 2. –  Odgoda od plaćanja obveza prema Gradu Pakracu

 

Ova mjera podrazumijeva odgodu od plaćanja zaduženja za komunalnu naknadu i naknade za zakup javnih površina i poslovnih  prostora u vlasništvu Grada Pakraca; a za prostore koji se koriste za obavljanje gospodarske djelatnosti za svibanj, lipanj i srpanj 2020. godine.

Korisnici mjere su svi gospodarski subjekti obveznici plaćanja komunalne naknade i obveznici plaćanja za zakup poslovnih prostora u vlasništvu Grada Pakraca i naknade za zakup javnih površina.

Za odgođene mjesece zaduženje se mora platiti najkasnije do 31. prosinca 2020. godine, a na odgođena zaduženja neće se obračunavati zakonske zatezne kamate.

Mjera se provodi automatizmom.

  1. Mjera 3. – Odgoda slanja opomena i pokretanja postupaka prisilne naplate

Ova mjera podrazumijeva da Grad Pakrac do 31. prosinca 2020. godine odgađa slanje opomena te pokretanje i provedbu postupaka prisilne naplate za sva gradska potraživanja; osim za ona kojima prijeti zastara.

Korisnici mjere su svi gospodarski subjekti koji imaju sjedište na području Grada Pakraca, kao i subjekti koji obavljaju gospodarsku djelatnost na području Grada Pakraca.

Mjera se provodi automatizmom.

  1. Mjera 4. – Besplatne usluge LRA Poduzetničkog centra Pakrac d. o. o.

LRA Poduzetnički centar Pakrac d. o. o. Pakrac će do 31. prosinca 2020. godine bez naknade pružati usluge za subjekte koji obavljaju gospodarsku djelatnosti vezane za  prijave na mjere ublažavanja posljedica epidemije virusa COVID-19 koje donose Vlada Republike Hrvatske, Požeško-slavonska županija i Grad Pakrac.

Korisnici mjere su svi gospodarski subjekti koji imaju sjedište na području Grada Pakraca.

Mjera se provodi automatizmom.

  1. Mjera 5. – Sufinanciranje zakupa poslovnog prostora

 

Ova mjera podrazumijeva sufinanciranje zakupa poslovnih i drugih prostora koji služe za obavljanje gospodarske djelatnosti u visini od 50% plaćene zakupnine za vrijeme u kojem je bilo obustavljeno obavljanje djelatnosti Odlukom Stožera.

Korisnici mjere su svi gospodarski subjekti koji obavljaju gospodarsku djelatnost na području Grada Pakraca, a istu obavljaju u poslovnom i drugom prostoru na području Grada Pakraca temeljem ugovora o zakupu sa zakupodavcem koji je fizička ili pravna osoba; a poslovanje im je bilo obustavljeno temeljem Odluke Stožera.

Mjera se provodi podnošenjem zahtjeva Gradu Pakracu od strane prihvatljivih korisnika uz dostavu ostale potrebne dokumentacije.

  1. Mjera 6. – Sufinanciranje nabave opreme i higijenskih sredstava za obavljanje djelatnosti

Ova mjera podrazumijeva sufinanciranje nabave opreme i higijenskih sredstava za osobnu zaštitu i postizanje uvjeta za obavljanje djelatnosti prema naputcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sufinancirati će se do 50% prihvatljivih troškova, a najviše do ukupno 5.000,00 kn po gospodarskom subjektu. Mjera će se provoditi do prestanka provedbe propisanih mjera od strane Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a najduže do 31. prosinca 2020. godine.

Korisnici mjere su svi gospodarski subjekti koji obavljaju gospodarsku djelatnost na području Grada Pakraca, a za čije obavljanje moraju osigurati uvjete za protuepidemijski sigurno obavljanje svoje djelatnosti.

Mjera se provodi podnošenjem zahtjeva Gradu Pakracu od strane prihvatljivih korisnika uz dostavu ostale potrebne dokumentacije.

  1. Mjera 7. – Sufinanciranje novog zapošljavanja

 

Ova mjera podrazumijeva sufinanciranje novog zapošljavanje osoba sa prebivalištem na području Grada Pakraca. Sufinancirati će se iznos od 5.000,00 kn po novozaposlenoj osobi temeljem zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme uz uvjet da korisnik mjere nije smanjivao broj zaposlenih u odnosu na dan 29. veljače 2020. godine. Pojedinačnom korisniku mjere može se odobriti sufinanciranje za najviše četiri osobe. Obrtnici koji otvore obrt nakon 1. ožujka 2020. godine i osnivači trgovačkog društva koji su članovi uprave, odnosno zaposlenici u društvu se ne smatraju novozaposlenim osobama u smislu ove mjere. Mjera će se provoditi do prestanka provedbe propisanih mjera od strane Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a najduže do 31. prosinca 2020. godine.

Korisnici mjere su svi gospodarski subjekti koji obavljaju gospodarsku djelatnost na području Grada Pakraca.

Mjera se provodi podnošenjem zahtjeva Gradu Pakracu od strane prihvatljivih korisnika uz dostavu ostale potrebne dokumentacije.

  1. Mjera 8. – Sufinanciranje troškova osnivanja trgovačkog društva i otvaranja obrta

 

Ova mjera podrazumijeva sufinanciranje troškova osnivanja trgovačkog društva i otvaranja obrta sa sjedištem na području Grada Pakraca koji su ostvareni od 1. prosinca 2019. g. do 30. studenog 2020. godine i to u iznosu od 90% ostvarenih troškova. Korisnik sredstava obavezan je obavljati djelatnost, odnosno zadržati sjedište trgovačkog društva ili obrta na području Grada Pakraca najmanje 12 mjeseci od isteka mjeseca u kojem je predan zahtjev za ostvarivanje poticaja temeljem ove mjere.

Korisnici mjere su svi novoosnovana trgovačka društva i novootvoreni obrti sa sjedištem na području Grada Pakraca u razdoblju od 1. prosinca 2019. g. do 30. studenog 2020. godine.

Mjera se provodi podnošenjem zahtjeva Gradu Pakracu od strane prihvatljivih korisnika uz dostavu ostale potrebne dokumentacije.

  1. Mjera 9. – Sufinanciranje troškova zakupa poslovnog prostora kojima upravlja LRA Poduzetnički centar Pakrac d. o. o. Pakrac

 

Ova mjera podrazumijeva sufinanciranje troškova zakupa poslovnih prostora kojima upravlja LRA Poduzetnički centar Pakrac d. o. o. Pakrac:

– Poduzetnički inkubator, Zona male privrede 5, Pakrac

– Poduzetnički inkubator – druga generacija, Zona male privrede 3, Pakrac

– Tržnica Pakrac, Matice 4A, Pakrac

Intenzitet potpore može dosegnuti do 100% ukupno prihvatljivih troškova, odnosno za proizvodne djelatnosti:

– prvih 6 mjeseci iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova

– drugih 6 mjeseci iznosi 75 % ukupno prihvatljivih troškova

– drugu godinu iznosi 65 % ukupno prihvatljivih troškova

– treću godinu iznosi 50% ukupno prihvatljivih troškova

– četvrtu godinu iznosi 25% ukupno prihvatljivih troškova

te za uslužne djelatnosti:

– prvih 6 mjeseci iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova

– drugih 6 mjeseci iznosi 50 % ukupno prihvatljivih troškova

– drugu godinu iznosi 25 % ukupno prihvatljivih troškova

Nisu prihvatljivi troškovi nastali prije potpisa Ugovora o zakupu i redovni zajednički troškovi. Prihvatljivi su troškovi nastali u periodu od 1. prosinca 2019. g. do 30. studenog 2020. godine.

Korisnici mjere su gospodarski subjekti koji sa LRA Poduzetničkim centrom Pakrac d. o. o. Pakrac imaju zaključenje ugovore o zakupu poslovnih prostora.

Mjera se provodi podnošenjem zahtjeva zakupca prostora, a putem LRA Poduzetničkog centra Pakrac.

IV. PROVEDBA MJERA ZA PODUZETNIKE I UVJETI DODJELE

Potpore za poduzetnike iz ovog Programa nemaju obilježja državne potpore male vrijednosti, jer su sastavni dio gospodarskih mjera predloženih od Vlade Republike Hrvatske koje spadaju u očuvanje radnih mjesta u najugroženijim sektorima te su usmjerene na subjekte koji obavljaju gospodarsku djelatnost.

Ovaj odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“, a objaviti će se i na web stranici Grada Pakraca.

 

V. PODNOŠENJE PRIJAVA I POSTUPAK DODJELE

Za provedbu ove odluke zadužuje se gradonačelnica Grada Pakraca.

Daje se ovlaštenje gradonačelnici Grada Pakraca za objavu javnog poziva za podnošenje zahtjeva temeljem ovog Programa, kojim pozivom će biti utvrđen način podnošenja prijave, obrasci za podnošenje zahtjeva, specifikacija potrebne dokumentacije te ostale odredbe za provedbu ovog Programa.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 302-01/20-01/1

URBROJ:2162-05/01-20-1

Pakrac, 18. svibnja 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 5/2020

Odluka o dopuni Odluke o gradskim porezima Grada Pakraca

Na temelju članka 20. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“ 115/16, 101/17) i članka 35. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18, 2/20), Gradsko vijeće Grada Pakraca na 19. sjednici održanoj 18. svibnja 2020. donosi

ODLUKU

 O DOPUNI ODLUKE O GRADSKIM POREZIMA GRADA PAKRACA

 

Članak 1.

U Odluci o gradskim porezima Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 2/18, „Narodne novine“ br. 27/18), u glavi II. VRSTE POREZA, podglava 2. Porez na potrošnju, iza članka 11. dodaje se novi članak 11.a koji glasi:

„Obveznici plaćanja poreza na potrošnju oslobađaju se plaćanja poreza na potrošnju u cijelosti, i to u razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2020. godine; a u cilju ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom korona virusa SARS-CoV-2 (COVID-19).“

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“, a objaviti će se i u „Narodnim novinama“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 410-01/20-01/1
URBROJ: 2162-05/01-20-1

Pakrac, 18. svibnja 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 5/2020

Odluka o ukidanju naplate parkiranja vozila na javnim parkiralištima na području Grada Pakraca

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni  glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18, 2/20) Gradsko vijeće Grada Pakraca na 19. sjednici održanoj 18. svibnja 2020. godine donosi

 

ODLUKU
O UKIDANJU NAPLATE PARKIRANJA VOZILA NA JAVNIM PARKIRALIŠTIMA NA PODRUČJU GRADA PAKRACA

 

Članak 1.

Ovom Odlukom ukida se naplata parkiranja vozila na javnim parkiralištima na području Grada Pakraca.

Članak 2.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaju važiti Odluka o organizaciji i načinu naplate parkiranja na području Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 9/11, 1/12, 2A/12, 4/18), Odluka o cijeni parkiranja (KLASA: 340-01/12-01/31, URBROJ: 2162-06/01-12-3 od 18. lipnja 2012. g.) i Odluka o izmjeni obveze naplate parkiranja i zone naplate parkiranja („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 3/15).

Članak 3.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 340-01/20-01/5

URBROJ: 2162-04/01-20-1

Pakrac, 18. svibnja 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 5/2020

Odluka o usvajanju Strategije upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Pakraca za razdoblje od 2019. do 2025. godine

Na temelju čl. 15. i čl. 18. Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 52/18), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19), članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18, 2/20) Gradsko vijeće Grada Pakraca, na 19. sjednici održanoj 18. svibnja 2020. godine, donosi

 

ODLUKU

O USVAJANJU STRATEGIJE UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU GRADA PAKRACA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2025. GODINE

I.

Usvaja se Strategija upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Pakraca za razdoblje od 2019. do 2025. (dalje u tekstu: Strategija upravljanja imovinom) koju je Grad Pakrac obvezan donijeti u skladu s odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 52/18) te prema preporukama navedenim u Izvješću o obavljenoj reviziji upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Požeško-slavonske županije.

II.

U Strategiji upravljanja imovinom određeni su dugoročni ciljevi i smjernice upravljanja imovinom, uzimajući u obzir gospodarske i razvojne interese Grada Pakraca i Republike Hrvatske.

III.

Strategiju upravljanja imovinom donosi Gradsko vijeće Grada Pakraca za razdoblje od sedam godina.

IV.

Strategija upravljanja imovinom objavljuje se u Službenom glasniku Grada Pakraca te na službenim internetskim stranicama Grada Pakraca, sukladno čl. 10. st. 1. toč. 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13, 85/15).

V.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 940-01/19-01/7

URBROJ: 2162-06/08-20-5

Pakrac, 18. svibnja 2020. g.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 5/2020

Odluka o usvajanju Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Pakraca za 2020. godinu

Na temelju čl. 15. i čl. 19. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, broj 52/18), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19), članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18, 2/20) Gradsko vijeće Grada Pakraca, na 19. sjednici održanoj 18. svibnja 2020. godine, donosi

ODLUKU

O USVAJANJU GODIŠNJEG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU GRADA PAKRACA ZA 2020. GODINU

I.

Usvaja se Godišnji plan upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Pakraca za 2020. godinu (dalje u tekstu: Godišnji plan upravljanja imovinom) kojeg je Grad Pakrac obvezan donijeti u skladu s odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 52/18) te prema preporukama navedenim u Izvješću o obavljenoj reviziji upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Požeško-slavonske županije.

II.

Godišnjim planom upravljanja imovinom određuju se:

  • kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja imovinom Grada Pakraca,
  • provedbene mjere u svrhu provođenja Strategije upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Pakraca za razdoblje od 2019. do 2025. godine,
  • detaljna analiza stanja upravljanja pojedinim oblicima imovine u vlasništvu Grada Pakraca,
  • godišnji planovi upravljanja pojedinim oblicima imovine u vlasništvu Grada Pakraca.

Pobliži obvezni sadržaj Godišnjeg plana upravljanja imovinom, podatke koje mora sadržavati i druga pitanja s tim u vezi, propisan je Uredbom o obveznom sadržaju plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 21/14).

III.

Godišnji plan upravljanja imovinom donosi Gradsko vijeće Grada Pakraca za razdoblje od godinu dana.

IV.

Grad Pakrac dužan je do 30. rujna 2021. godine dostaviti Gradskom vijeću na usvajanje Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja imovinom.

V.

Godišnji plan upravljanja imovinom objavljuje se u Službenom glasniku Grada Pakraca te na službenim Internetskim stranicama Grada Pakraca, sukladno čl. 10. st. 1. toč. 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13, 85/15).

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 940-01/19-01/7

URBROJ: 2162-06/08-20-7

Pakrac, 18. svibnja 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 5/2020

Zaključak o davanju suglasnosti Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac na Odluku o iznosu participacije i cijene obrazovanja u šk. god. 2020/2021.

Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca, na svojoj je 19. sjednici, održanoj 18. svibnja 2020. g. donijelo slijedeći

Z A K L J U Č A K

 

  1. Daje se prethodna suglasnost na Odluku o iznosu participacije i cijene obrazovanja za školsku godinu 2020/2021. Osnovne glazbene škole Pakrac.

  1. Odluka iz točke 1. nalazi se u privitku ovog zaključka i čini njegov sastavni dio te neće biti posebno objavljivana.

  1. Ovaj zaključak objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO   VIJEĆE   GRADA   PAKRACA

KLASA: 602-02/20-01/1

URBROJ: 2162-01/01-20-2

Pakrac, 18. svibnja 2020. g.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Akti gradonačelnice 5/2020

Odluka o poništavanju Programa poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva na području Grada Pakraca za 2020. godinu

Na temelju članka 51. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18, 2/20); i članka 3. Odluke o poticanju zapošljavanja i razvoja poduzetništva na području Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 9/18, 9/19) gradonačelnica Grada Pakraca donijela je

ODLUKU

O PONIŠTAVANJU PROGRAMA POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA I RAZVOJA PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU GRADA PAKRACA ZA 2020. GODINU

Članak 1.

Poništava se Program poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništava na području Grada Pakraca za 2020. godinu, KLASA: 300-01/20-01/1, URBROJ: 2162-05/01-20-1 od 7. veljače 2020. godine.

Poništava se Javni poziv poduzetnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i fizičkim osobama s područja Grada Pakraca na podnošenje zahtjeva za dodjelu poticaja po Programu poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva za 2020. godinu, KLASA: 300-01/20-01/2, URBROJ: 2162-05/01-20-1 od 10. veljače 2020. godine.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se na službenoj internet stranici Grada Pakraca te u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

G R A D O N A Č E L N I C A

 

KLASA: 300-01/20-01/1

URBROJ: 2162-05/01-20-02

Pakrac, 11. svibnja 2020. g.

Gradonačelnica: Anamarija Blažević v. r

Akti pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Grada Pakraca 4/2020 #Uncategorized

Kolektivni ugovor za zaposlene u upravnim tijelima Grada Pakraca (pročišćeni tekst)

GRAD PAKRAC, kojeg zastupa mr.sc.  Davor Huška, dipl. oec, gradonačelnik

i

SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE, kojeg zastupa predsjednik Sindikata Boris Pleša, dipl. politolog sklopili su dana 22. prosinca 2015. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENE U UPRAVNIM TIJELIMA GRADA PAKRACA

(pročišćeni tekst)

  1. dodatak na snazi od 18. 2. 2016.
  2. dodatak na snazi od 1. 1. 2018.
  3. dodatak na snazi od 1. 7. 2018.
  4. dodatak na snazi od 1. 1. 2019.
  5. dodatak na snazi od 7. 3. 2019.

I  TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (dalje: Ugovor) uređuju se prava, obveze i odgovornosti iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u upravnim tijelima Grada Pakraca (dalje: Upravna tijela).

Članak 2.

Pod pojmom službenika i namještenika u smislu ovog Ugovora podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u upravnim tijelima Grada Pakraca na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim  radnim vremenom i vježbenici.

Članak 3.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno i obvezno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

II PRIJAM U SLUŽBU

Članak 4.

Službenici i namještenici primaju se u službu na temelju javnog natječaja ili oglasa, sukladno odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11).

Članak 5.

Službenicima i namještenicima koji se na rad primaju na neodređeno vrijeme određuje se obvezni probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Članak 6.

Za vrijeme probnog rada službenika odnosno namještenika, ocjenjuju se njegove sposobnosti za izvršavanje poslova i zadaća vezanih za način rada i usvojeno znanje.

Probni rad prate i ocjenjuju članovi stručnog tima koji se sastoji od 3 člana, a imenuje ih čelnik tijela.

U stručnom timu iz stavka 2. ovog članka obvezno se nalazi neposredno nadređeni službenik ili namještenik te jedan službenik ili namještenik s najmanje istom stručnom spremom koja se traži za radno mjesto na kojem je službenik ili namještenik na probnom radu.

Članak 7.

Ako stručni tim iz članka 6. ovog Ugovora ocijeni da službenik ili namještenik ne udovoljava zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadaća, dostavit će čelniku tijela prijedlog za prestanak rada, najkasnije posljednjeg dana probnog rada.

Članak 8.

Na temelju prijedloga stručnog tima, čelnik tijela donosi rješenje o otkazu službe službeniku ili namješteniku u roku od osam dana od isteka probnog rada.

Službeniku ili namješteniku iz stavka 1. ovog članka služba prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom.

Ako čelnik tijela ne donese rješenje o otkazu službe u roku iz stavka 1. ovog članka, smatra se da je službenik ili namještenik zadovoljio na probnom radu.

Članak 9.

Službeniku ili namješteniku koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan iz opravdanih razloga (bolest, smrtni slučaj i sl.) probni rad se može produžiti za onoliko dana koliko je službenik ili namještenik bio opravdano odsutan.

Članak 10.

Osoba sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž se prima u službu u svojstvu vježbenika.

   Vježbenici se primaju u službu na određeno vrijeme u trajanju vježbeničkog staža.        Vježbeniku koji položi državni stručni ispit služba se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u upravnom tijelu postoji slobodno radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete.

Članak 11.

Vježbenički staž traje 12 mjeseci.

Članak 12.

Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti njegove stručne spreme.

Članak 13.

Vježbenik može pristupiti polaganju državnoga stručnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanoga vježbeničkog staža i dužan je ispit položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža.

Vježbeniku koji iz opravdanih razloga ne položi državni stručni ispit može se produžiti vježbenički staž za najviše tri mjeseca.

O produženju službe i vježbeničkog staža iz stavka 2. ovoga članka čelnik tijela donosi posebno rješenje.

Članak 14.

Vježbeniku koji ne položi državni stručni ispit u propisanom roku, odnosno ne bude raspoređen na slobodno radno mjesto radni odnos prestaje istekom vježbeničkog staža.

Članak 15.

Radi stjecanja uvjeta radnog iskustva za vježbenika radi polaganja državnog stručnog ispita, u upravna tijela lokalnih jedinica mogu se primiti osobe u svojstvu volontera-vježbenika.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka nemaju status službenika.

Volonterski rad obavlja se na temelju pisanog ugovora s pročelnikom upravnog odjela.

Na volonterski rad primjenjuju se opći propisi o radu.

III STRUČNO USAVRŠAVANJE

Članak 16.

Službenici su dužni trajno se osposobljavati za poslove radnog mjesta i usavršavati stručne sposobnosti i vještine u organiziranim programima izobrazbe putem radionica, tečajeva, savjetovanja, seminara i sl.

Nadređeni službenici dužni su svojim podređenima omogućiti pohađanje organiziranih programa izobrazbe.

Organizirani programi izobrazbe provode se u ustanovi za razvoj lokalne i područne (regionalne) samouprave koju osniva Vlada Republike Hrvatske sukladno propisima o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Troškovi izobrazbe u službi pokrivaju se iz proračuna lokalne jedinice.

U iznimnim slučajevima službenicima mogu u cijelosti ili djelomično biti nadoknađeni troškovi sudjelovanja u programima izobrazbe izvan službe.

Članak 17.

Programi izobrazbe uključuju:

a)programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika u pojedinim lokalnim jedinicama ili pojedinim upravnim tijelima,

  1. b) programe osobnog usavršavanja službenika,
  2. c) programe usavršavanja u strateškom upravljanju,
  3. d) specijaliziranu izobrazbu namijenjenu pojedinim grupama službenika.

Članak 18.

Službenik nakon odrađenoga probnog rada može podnijeti zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust za osposobljavanje ili usavršavanje u trajanju od, u pravilu, najviše jedne akademske godine.

Program studijskog dopusta mora odgovarati području rada službenika, a svrha programa mora biti poboljšanje stručnosti službenika.

Tijekom plaćenoga studijskog dopusta službenik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.

Troškovi osposobljavanja ili usavršavanja podmiruju se iz proračuna lokalne jedinice.

Nakon isteka studijskog dopusta za osposobljavanje ili usavršavanje službenik se ima pravo vratiti na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto u upravnom tijelu.

Po završetku plaćenog studijskog dopusta službenik je dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo stručno osposobljavanje ili usavršavanje.

Ako službenik u tom razdoblju bude upućen na novo stručno osposobljavanje ili usavršavanje, razdoblje novoga stručnog osposobljavanja ili usavršavanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik dužan ostati u službi.

Ako službenik po završetku stručnog osposobljavanja ili usavršavanja ne ostane u službi u vremenu utvrđenom u stavku 6. ovoga članka, dužan je vratiti cjelokupni iznos sredstava utrošen za njegovo stručno osposobljavanje ili usavršavanje.

Ako službenik ne završi program stručnog osposobljavanja ili usavršavanja na koji je upućen, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo stručno osposobljavanje ili usavršavanje.

IV RADNO VRIJEME, ODMORI, DOPUSTI

Članak 19.

Puno radno vrijeme službenika i namještenika u Upravnim tijelima iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Dnevno radno vrijeme traje 8 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada, kojeg može odrediti čelnik tijela.

Članak 20.

Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena.

Na zahtjev službenika i namještenika ili na zahtjev sindikalnog povjerenika čelnik tijela dužan je dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 21.

Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.

Članak 22.

Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Članak 23.

Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenik radi na dane tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora najkasnije u roku od 15 dana.

Članak 24.

Za svaku kalendarsku godinu službenik i namještenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna do najviše 30 radnih dana.

Subote, nedjelje, praznici i blagdani ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, a koje je nastupilo za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 25.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je na radu.

Članak 26.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 27.

Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe, odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vršenja dužnosti građana u obrani ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.

Članak 28.

Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u slučaju da:

–  u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,

–  mu radni odnos prestaje prije nego navrši 6 mjeseci neprekidnog rada,

–  mu radni odnos prestaje 1. srpnja.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 29.

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se na način da se na 20 radnih dana dodaju radni dani po slijedećim kriterijima:

  1. a) radni staž:

– od 1 do 5 godina …………….……2 dana

– od 6 do 10 godina …………………3 dana

– od 11 do 15 godina ……………….4 dana

– od 16 do 20 godina ……………….5 dana

– od 21 do 25 godina ……………….6 dana

– od 26 do 30 godina ……………….7 dana

– iznad 30 godina ……………………8 dana

  1. b) ostvareni rezultati rada:

– službenik ocijenjen ocjenom «odličan» ……3 dana

– službenik ocijenjen ocjenom «vrlo dobar» ..2 dana

– službenik ocijenjen ocjenom «dobar» ….….1 dan

  1. c) s obzirom na kategorije radnih mjesta:

– radna mjesta I kategorije ….…………..5 dana

– radna mjesta II kategorije ….…………..4 dana

– radna mjesta III kategorije …………….3 dana

– radna mjesta IV kategorije …………….2 dana

  1. d) posebni socijalni uvjeti:

– roditelj, posvojitelj ili skrbnik s jednim malodobnim djetetom ……………………………….2 dana

– roditelj, posvojitelj ili skrbnik za svako slijedeće malodobno dijete ………….……………..1 dan

– samohrani roditelj, posvojitelj ili skrbnik s jednim malodobnim djetetom ………..………….3 dana

– roditelj, posvojitelj ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu …….…….3 dana

– službeniku i namješteniku  s invaliditetom ..3 dana

– službeniku i namješteniku s tjelesnim oštećenjem najmanje 50% …………………………………2 dana

Članak 30.

Slijepi službenik i namještenik, donator organa i službenik i namještenik kojemu je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem ima pravo godišnji odmor u trajanju od  najmanje 30 radnih dana.

Članak 31.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se godišnjim planom korištenja godišnjeg odmora, koji donosi pročelnik Upravnog tijela, vodeći računa o potrebama posla i željama službenika i namještenika.

Na temelju plana iz stavka 1. ovog članka pročelnik Upravnog tijela ili osoba koju on za to pisano ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 28. ovog Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Rješenje iz stavka 2. ovog članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 32.

Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako se godišnji odmor koristi u dva dijela, prvi dio mora biti u neprekidnom trajanju od najmanje dva tjedna i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju se ostvaruje pravo na godišnji odmor.

 Drugi dio godišnjeg odmora mora se iskoristiti najkasnije do 30. lipnja slijedeće godine.

Članak 33.

Ako službenik i namještenik nije koristio prvi dio godišnjeg odmora ili mu je on prekinut iz opravdanih razloga (zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust) u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, ima pravo iskoristiti ga do 30. lipnja slijedeće godine.

Članak 34.

U slučaju prestanka službe odnosno rada, poslodavac je dužan službeniku i namješteniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 35.

Službenik i namještenik ima pravo koristiti 4 puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti pročelnika Upravnog tijela najmanje 1 dan prije.

Članak 36.

Službeniku i namješteniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenju godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka donosi pročelnik Upravnog tijela.

Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak  37.

Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima iz stavka 2. ovog članka smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je službenik odnosno namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika odnosno namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak  38.

Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

– zaključenje braka: 5 radnih dana

– rođenje djeteta: 5 radnih dana

– smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, brata ili sestre djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka: 5 radnih dana

– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva: 3 radna dana

– selidbe u istom mjestu stanovanja: 2 radna dana

– selidbe u drugo mjesto stanovanja: 4 radna dana

– za dobrovoljno davanje krvi: 2 radna dana

– teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja: 3 radna dana

– nastupanje u kulturnim i športskim priredbama: 1 radni dan

– sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr: 3 radna dana

– elementarne nepogode koja je neposredno zadesila službenika i namještenika ili članove njegove uže obitelji: 5 radnih dana.

– za pripremu i polaganje državnog stručnog ispita, prvi puta:7 radnih dana.

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka i za svako dobrovoljno davanje krvi, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta u pravilu se koriste neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s čelnikom upravnog tijela.

Članak 39.

Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane čelnika državnog tijela, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu ……2 radna dana

– za završni rad ………………5 radnih dana.

Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu …….1 radni dan

– za završni rad ………………2 radna dana.

Članak 40.

 Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim kod dobrovoljnog davanja krvi.

Ako okolnosti za korištenje plaćenog dopusta nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

Članak 41.

Rješenje o plaćenom dopustu donosi pročelnik Upravnog tijela temeljem pisanog zahtjeva službenika odnosno namještenika.

Rješenje o plaćenom dopustu pročelnika Upravnog tijela donosi gradonačelnik.

Članak 42.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Članak 43.

Službeniku i namješteniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) u trajanju do najviše 30 dana u kalendarskoj godini pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova Upravnog tijela, iz sljedećih razloga:

– sudjelovanje u sportskim i drugim natjecanjima i skupovima,

– sudjelovanje u radu udruga,

– stručno obrazovanje za osobne potrebe,

– gradnja, popravak ili adaptacije kuće ili stana,

– njega člana uže obitelji,

– liječenje na osobni trošak,

– sudjelovanje u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama, natjecanjima i skupovima

– zbog drugih osobnih potreba.

   Ako to okolnosti zahtijevaju službeniku i namješteniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka može odobriti u trajanju duljem od 30 dana

Neplaćeni dopust službeniku i namješteniku odobrava pročelnik Upravnog tijela.

Neplaćeni dopust pročelniku Upravnog tijela odobrava gradonačelnik.

Članak 44.

Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

V ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 45.

Poslodavac je dužan osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika na radnom mjestu, poduzimajući sve mjere nužne za zaštitu života, sigurnost i zdravlja zaposlenih, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu i poduzimanje mjera zaštite na radu.

Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.

Članak 46.

Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih zaposlenika te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo Upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo.

Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge zaposlene i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih negativnih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Članak 47.

Svi službenici i namještenici imaju jednom u dvije godine pravo na sistematski pregled  po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.

Poslodavac će putem zdravstvenih ustanova organizirati sistematske preglede počevši od 2011. godine.

VI  PLAĆE, DODACI  NA  PLAĆE I DRUGE NAKNADE

Članak 48.

Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću

Osnovnu plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu rada.

Akt o koeficijentima složenosti poslova radnih mjesta donosi Gradsko vijeće Grada Pakraca na prijedlog Gradonačelnika.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

Članak 49.

Visina osnovice za izračun plaća službenika i namještenika iznosi 3.543,00 kn.

Osnovicu za izračun plaće ugovorne strane utvrđuju na način da se osnovica naznačena stavkom 1. ovog članka za svaku sljedeću proračunsku godinu uveća u skladu s proračunskim mogućnostima Poslodavca, uvažavajući gospodarska kretanja i porast troškova života u razdoblju u kojem se utvrđuje osnovica, a najmanje 6 %.

Ugovorne strane sporazumne su da će u postupku donošenja proračuna za svaku godinu pregovarati o usklađivanju osnovice i ostalih prava iz ovog Ugovora.

Ako se ugovorne strane do dana donošenja proračuna Grada Pakraca za sljedeću godinu ne dogovore o osnovici za izračun plaće, utvrdit će je Gradonačelnik Grada Pakraca.

Osnovica za izračun plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa osnovice iz prethodne godine.

Članak 50.

Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za protekli mjesec, najkasnije do 15.-og u mjesecu.

Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.

Članak 51.

Prilikom isplate plaće, naknade plaće i otpremnine poslodavac je dužan službeniku i namješteniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i otpremnine.

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknade plaće ili otpremnine uručiti službeniku i namješteniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.

Obračuni iz stavka 2. ovog članka su ovršne isprave.

Članak 52.

Poslodavac je dužan na zahtjev službenika i namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje, sindikalna članarina i  sl.).

Članak 53.

Ako službenik odnosno namještenik, pored poslova i zadaća radnog mjesta na koje je raspoređen, obavlja po nalogu nadređenog poslove i zadaće odsutnog službenika odnosno namještenika od 7 do 30 dana, ima pravo na plaću po koeficijentu složenosti radnog mjesta čije poslove obavlja ako je to za njega povoljnije, a razmjerno obimu i vremenu obavljanja takvih poslova.

Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela donosi rješenje o plaći.

Članak 54.

Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se:

– za rad noću – 50%

– za prekovremeni rad – 50%

– za rad subotom – 25%

– za rad nedjeljom – 35%

– za smjenski rad – 10%

– za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata – 10 %.

Dodaci iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.

Ako službenik i namještenik radi na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom, te na poslovima zimske službe izvan redovitog radnog vremena, ima pravo na plaću uvećanju za 150%.

Osnovna plaća uvećat će se:

– ako službenik ima stupanj specijaliste struke za 4%

– ako službenik koji uz akademski stupanj koji je uvjet za raspored na radno mjesto na koje je raspoređen ima završen drugi sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima za 4%

– ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 10%

– ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15 %

ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik ima pravo na jedan ili više slobodnih radnih dana u omjeru 1:2 (1 sat prekovremenog rada = 2 sata redovnog rada), o čemu odluku donosi čelnik.

Članak 55.

Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u svim državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to za:

– 10 do 20 godina ……………………3%

– 21 do 30 godina ……………………4%

– 31 do 35 godina ……………………8%

– 36 i više godina …………………….10%

Članak 56.

Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.

U slučaju otkaza službeniku i namješteniku kojem pripada pravo na otpremninu te koji ispunjava uvjete za mirovinu, poslodavac mora ponuditi mogućnost kako bi službenik i namještenik mogao izabrati između otpremnine i dokupa dijela mirovine koji predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi bila ostvarena da je navršio određenu dob, odnosno mirovinski staž.

Službeniku i namješteniku koji se odluči za dokup mirovine pripada i razlika između iznosa dokupa mirovine i otpremnine na koju ima pravo sukladno ovom Ugovoru.

Ukoliko iznos potreban za dokup mirovine premašuje iznos otpremnine na koji službenik i namještenik ima pravo, o mogućnosti dokupa mirovine odlučuje poslodavac, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Članak 57.

Ako je službenik odnosno namještenik odsutan iz službe, odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu pravo na naknadu plaće u visini od 85% njegove bruto plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije  nego je započeo s bolovanjem.

VII OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 58.

Službeniku i namješteniku isplatiti će se regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje 1.250,00 kuna neto.

 Službeniku odnosno namješteniku regres će se isplatiti prije korištenja godišnjeg odmora.

Poslodavac i sindikat obvezuju se prilikom izrade svakog slijedećeg proračuna pregovarati o iznosu regresa za korištenje godišnjeg odmora. Iznos regresa ne smije biti manji od 500,00 kn.

Članak 59.

Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od 3 prosječne mjesečne plaće koje je ostvario neposredno prije odlaska u mirovinu.

Članak 60.

Službenik i namještenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:

– smrti službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili u svezi obavljanja službe ili rada: 5.500,00 kn neto

– smrti službenika i namještenika iz drugih razloga: 5.500,00 kn neto

– smrti bračnog i izvanbračnog druga, životnog partnera, roditelja, roditelja bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi, te punoljetne osobe kojoj je službenik ili namještenik skrbnik….3.000,00 kn neto.

U slučajevima iz stavka 1. alineje 1. obitelj ima pravo i na naknadu troškova pogreba u iznosu od 2.000,00 kn neto.

Članak 61.

Službenik i namještenik  ima pravo na pomoć (potporu) jedanput godišnje, po svakoj osnovi, u slučaju:

– neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana: 1 prosječna mjesečna plaća

– nabave potrebnih medicinskih pomagala, pokrića participacije pri liječenju, odnosno kupnje prijeko potrebnih lijekova za službenika i namještenika, dijete ili supružnika: 1 prosječna mjesečna plaća

– za rođenje djeteta: 1 prosječna mjesečna plaća

–  za otklanjanje posljedica elementarne nepogode: 1 prosječna mjesečna plaća.

Porodiljni dopust ne smatra se bolovanjem.

Ako su oba roditelja službenici ili namještenici Grada Pakraca ili ustanove na koju se primjenjuje ovaj Kolektivni ugovor, pravo na isplatu pomoći (potpore) iz čl. 1. alineje 3. imaju oba roditelja.

Članak 61a.

Službenik i namještenik ima pravo na pomoć (potporu) u slučaju:

– nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika: 2 prosječne mjesečne plaće,

– nastanka teške invalidnosti djeteta ili supružnika: 1 prosječna mjesečna plaća.

Teška invalidnost podrazumijeva konačno i nepopravljivo teško pogoršanje zdravstvenog stanja, koje ima za posljedicu smanjenje životnih i radnih aktivnosti nakon završenog liječenja, utvrđeno konačnim nalazom i mišljenjem tijela nadležnog za medicinsko vještačenje, u postupcima ostvarivanja prava iz invalidskog osiguranje ili iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji (liječničko povjerenstvo Ministarstva obrane). Teška invalidnost dokazuje se dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposobnosti za rad, odnosno pravomoćnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti.

Pravo iz prethodnog stavka ovog članka, službenik i namještenik može ostvariti samo jednom i to u godini u kojoj je invalidnost utvrđena.

Članak 62.

Djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, isplatiti  će se jednokratna novčana pomoć i to:

– za svako dijete predškolskog uzrasta – 50 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu u RH u prethodnoj godini,

– za svako dijete do završenog 8. razreda osnovne škole – 70 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu u RH u prethodnoj godini,

– za svako dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studija – 90 % prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.

Članak 63.

Kada je službenik odnosno namještenik upućen na službeno putovanje pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Ugovorne strane sporazumne su da visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

Za vrijeme provedeno na službenom putu od 12 do 24 sata službeniku i namješteniku pripada iznos jedne dnevnice.

Za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 8 do 12 sati službeniku i namješteniku pripada  iznos od 1/2 dnevnice.

Službenik i namještenik upućen od strane poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na punu dnevnicu i ostala prava iz ovoga članka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe.

Članak 64.

Za vrijeme rada izvan sjedišta Upravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak u visini od najmanje 170,00 kuna neto.

Terenski dodatak se službeniku i namješteniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za sljedeći mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 65.

Službeniku odnosno namješteniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad  izvan sjedišta Upravnog tijela, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta Upravnog tijela.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanje 1.000,00 kuna neto, a isplaćuje se najkasnije 10.-og u mjesecu za prošli mjesec.

Članak 66.

Službenik i namještenik sa prebivalištem izvan Pakraca ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim odnosno međumjesnim javnim prijevozom u visini cijene jednodnevne karte.

Službenik i namještenik sa prebivalištem u Pakracu imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u iznosu od 300,00 kn mjesečno.

Naknada za troškove prijevoza isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec.

Članak 67.

Ako je službeniku i namješteniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknaditi će mu se troškovi u visini od 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

Članak 68.

Službenici i namještenici kolektivno su osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

Preslika police osiguranja prilog je ovom Ugovoru.

Članak 69.

Službenik i namještenik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupni staž u  državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihovim pravnim prednicima te ustanovama čiji je osnivač Grad Pakrac.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, jubilarna nagrada isplaćuje se službeniku i namješteniku za svakih navršenih 5 godina radnog staža.

Osnovica za izračun jubilarne nagrada iznosi najmanje 1.800,00 kuna.

Za izračun iznosa jubilarne nagrade temeljem osnovice iz stavka 3. ovog članka, utvrđuju se koeficijenti za:

– 5 godina …………………………………..1,00

– 10 godina …………………………………1,25

– 15 godina …………………………………1,50

– 20 godina …………………………………1,75

– 25 godina …………………………………2,00

– 30 godina ……………………………….. 2,50

– 35 godina ……………………………….. 3,00

– 40 godina ……………………………….. 4,00

– 45 godina………………………………….5,00

Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog slijedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu tijekom iste godine, nagrada će se isplatiti njemu ili njegovim nasljednicima, sljedećeg mjeseca po prestanku službe.

Članak 70.

 Službeniku i namješteniku pripada pravo na prigodnu nagradu za božićne blagdane u iznosu od najmanje 1.250,00 kuna neto.

Službeniku i namješteniku pripada pravo na prigodnu nagradu za Uskrs u iznosu od najmanje 500,00 kuna dara u naravi.

Za svako dijete  službenika i namještenika do 15 godina starosti isplatit će se prigodna nagrada povodom dana Sv. Nikole u iznosu od najmanje 600,00 kuna neto.

Poslodavac i sindikat obvezuju se prilikom izrade svakog slijedećeg proračuna pregovarati o iznosu prigodne nagrade za božićne blagdane (božićnice). Iznos božićnice ne smije biti manji od 500,00 kn.

Članak 71.

Pod pojmom “prosječna mjesečna plaća” podrazumijeva se prosječno isplaćena plaća stalno zaposlenih u upravnim tijelima Grada Pakraca u prethodnoj godini.

VII OCJENJIVANJE

Članak 72.

Službenici se ocjenjuju svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.

Ne ocjenjuju se službenici primljeni u službu na određeno vrijeme te službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge.

Članak 73.

Službenike ocjenjuje pročelnik Upravnog tijela.

Pročelnika Upravnog tijela ocjenjuje gradonačelnik.

Ocjena se temelji na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti.

Kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuju se Pravilnikom o ocjenjivanju koji donosi Gradonačelnik uz prethodno savjetovanje sa Sindikatom.

Članak 74.

Ocjene kojima se ocjenjuju službenici jesu:

  1. a) »odličan« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe,
  2. b) »vrlo dobar« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe,
  3. c) »dobar« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika prosječne kvalitete osiguravajući pouzdano obavljanje službe,
  4. d) »zadovoljava« – ukoliko rad i učinkovitost službenika osigurava najmanju moguću mjeru prihvatljivih standarda kvalitete i preciznosti u obavljanju službe,
  5. e) »ne zadovoljava« – ukoliko je rad i učinkovitost službenika ispod minimuma standarda kvalitete te nije dovoljan da osigura pouzdano i prihvatljivo obavljanje službe.

O ocjeni se donosi rješenje.

Ocjena mora biti obrazložena.

Članak 75.

Službenika koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava«, upućuje se na dodatno stručno osposobljavanje ili se premješta na drugo radno mjesto.

Službeniku koji je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« prestaje služba po sili zakona danom konačnosti zadnjeg rješenja o ocjenjivanju.

VIII ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 76.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti iz radnog odnosa, obvezatno se u pisanom obliku, s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku  dostavljaju službeniku i namješteniku.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka službenik i namještenik imaju pravo podnijeti žalbu Gradonačelniku.

Članak 77.

Odlučujući o izjavljenoj žalbi službenika i namještenika na rješenje iz članka 75. ovog Ugovora, Gradonačelnik ili osoba koju on za to ovlasti dužna je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata.

Članak 78.

U slučaju kada službenik odnosno namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, osim ako sa čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je to potrebno radi dovršenja neodgodivih poslova, čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku rada otkazni rok produžiti najviše do tri mjeseca.

Članak 79.

Službenik odnosno namještenik kojemu je prestao radni odnos zbog poslovnih, organizacijskih odnosno posebnih potreba rada, nakon isteka otkaznog roka ima pravo na otpremninu u visini od najmanje jedne njegove prosječne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihovim pravnim prednicima te ustanovama kojima je osnivač Grad Pakrac.

Otpremnina iz stavka 1. ovog članka isplatit će se službeniku odnosno namješteniku posljednjeg dana rada.

Članak 80.

Službeniku odnosno namješteniku kojem nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka službe po sili zakona.

Službenik iz stavka 1. ovog članka za kojeg ne postoji mogućnost rasporeda, stavit će se na raspolaganje do ispunjenja uvjeta za mirovinu.

Članak 81.

Ako čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška djelatnika.

Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.

Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno se savjetovati sa Sindikatom.

Namještenicima sa može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku dva mjeseca od dana donošenja programa.

Članak 82.

Službenik i namještenik, za čijim je radom prestala potreba u Upravnim tijelima Grada Pakraca, ima u roku od dvije godine prednost kod prijama u službu, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba kao i poslova drugog radnog mjesta, a za koje ispunjava uvjete sukladno Pravilnicima o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta Upravnih tijela Grada Pakraca.

Članak 83.

Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku i namješteniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.

Čelnik tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.

Službenik i namještenik iz stavka 1. ovog članka kojemu nedostaje najviše 5 godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto ako je to za njega povoljnije.

Članak 84.

Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3. t. 2.–4. Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.

IX ZAŠTITA DOSTOJANSTVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 85.

Službenik i namještenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.

Osobnost i dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

U ostvarenju ovog prava stranke ovog Ugovora obvezuju se promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe službenika i namještenika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.

Članak 86.

Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje službenika i namještenika.

Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca, službenika i namještenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog službenika i namještenika.

Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se službenik i namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe službenika i namještenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje:

– ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome,

– uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje,

– seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt,

–  namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i

– dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili ne dodjeljivanje zadataka.

Članak 87.

U slučaju neželjenog ponašanja iz prethodnog članka ovoga Ugovora, službenik i namještenik može se obratiti nadređenom službeniku, sindikalnom povjereniku ili ovlaštenoj osobi od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).

Ovlaštenu osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje Gradonačelnik.

Osoba iz stavka 1. ovog članka imenuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost Sindikata.

Nadređeni državni službenik i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva državnog službenika i namještenika obavijestiti ovlaštenu osobu od poslodavca.

Članak 88.

Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Ukoliko poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, službenik i namještenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 89.

U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe službenika i namještenika u službi poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u upravnim tijelima za problematiku zaštite dostojanstva, te edukaciji ovlaštenih osoba.

X INFORMIRANJE

Članak 90.

Čelnik tijela dužan je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:

– o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,

– o rezultatima rada,

– o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna

prava i obveze iz službe odnosno rada,

– o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pristanak.

XI  DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 91.

Upravna tijela obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.

Članak 92.

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba obvezuje se da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenog da postane članom sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak čelnika tijela ili druge ovlaštene osobe na službenike i namještenike članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 93.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru te da svoje djelovanje neće provoditi na način koji će štetiti djelotvornosti rada i poslovanja Upravnih tijela Grada Pakraca.

Članak 94.

Sindikat je dužan obavijestiti čelnika tijela ili drugu ovlaštenu osobu o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika ili sindikalnih predstavnika.

Članak 95.

Aktivnosti sindikalnog povjerenika ili predstavnika u Upravnim tijelima Grada Pakraca ne smiju biti sprječavane ili ometane ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Članak 96.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.

Čelnik tijela ili druga ovlaštena osoba sindikalnom su povjereniku, dužni omogućiti  izostanak s posla, uz naknadu plaće, zbog sudjelovanja na sindikalnim sastancima, tečajevima, seminarima, osposobljavanjima u zemlji i u inozemstvu.

Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.

Članak 97.

Kad sindikalni povjerenik dio svog radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika tijela.

Članak 98.

Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Članak 99.

Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku  u Upravnim tijelima Grada Pakraca bez suglasnosti Sindikata ne može prestati služba odnosno radni odnos osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istoga upravnog tijela, odnosno premjestiti  na rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada zbog pokretanja kaznenog postupka.

Članak 100.

Prije donošenja odluke važne za položaj službenika odnosno namještenika, čelnik tijela mora se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj zaposlenih.

Važnim odlukama iz stavka 1. ovog članka smatraju se osobito odluke:

– o donošenju, izmjeni i dopuni akata kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika,

– o planu zapošljavanja, premještaju i otkazu službe odnosno rada službenika i namještenika,

– o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i namještenika,

– rasporedu radnog vremena,

– o uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji načinu rada,

– o planu godišnjih odmora,

– o noćnom radu,

– o nadoknadama za izume i tehničko unapređenje,

– o donošenju programa zbrinjavanja viška službenika i namještenika i dr.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku od 8 dana od dostave odluke iz stavka 2. ovog članka čelniku tijela dati primjedbe.

Čelnik tijela dužan je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika  prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka.

Članak 101.

Čelnik tijela ili druga ovlaštena osoba dužna je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada i o zauzetim su stajalištima dužni u roku od 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.

Čelnik tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku zaposlenih.

Članak 102.

Čelnik tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su, bez naknade, za rad sindikata osigurati najmanje slijedeće uvjete:

– prostoriju za rad, u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

– pravo na korištenje telefona, telefaksa, interneta, računalne opreme i drugih raspoloživih tehničkih pomagala,

– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,

– obračun i ubiranje sindikalne članarine, a prema potrebi i drugih davanja, preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave članova sindikata (pristupnica i sl.).

XII MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 103.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 104.

Postupak mirenja provodi Mirovno vijeće.

Mirovno vijeće ima tri člana.

Svaka ugovorna strana  imenuje po jednog člana.

Stranke su suglasne da će izbor trećeg člana Mirovnog vijeća kao predsjednika dogovoriti u slučaju nastale potrebe provođenja postupka mirenja.

Članak 105.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga Ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.

Članak 106.

U  postupku mirenja Mirovno vijeće ispitati će navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 107.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.

Nagodba, u smislu odredbe stavka 1. ovog članka, ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

XIII ŠTRAJK

Članak 108.

Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

Članak 109.

Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka, u pisanom obliku.

U pismenoj najavi štrajka, moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Članak 110.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 111.

Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.

Članak 112.

Na prijedlog Gradonačelnika Grada Pakraca, Sindikat i Gradonačelnik ili druga osoba koju on ovlasti, sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovog članka sadrže odredbe o radnim mjestima i broju službenika odnosno namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućivanja obnavljanja rada nakon završetka rada odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

Članak 113.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža.

Arbitraža iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca, te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno određuje Sindikat i poslodavac.

Pravila iz stavka 1. ovog članka arbitraža je dužna donijeti u roku od osam dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

Članak 114.

Ako Gradonačelnik nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 111. ovoga Ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 115.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 116.

Sudioniku štrajka mogu se plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu i jubilarne nagrade, smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Članak 117.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.

Članak 118.

Službenik odnosno namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike odnosno namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovog Ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

Članak 119.

Ugovorne strane suglasne su da Gradonačelnik Grada Pakraca može od nadležnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovog Ugovora.

XIV. SOCIJALNI MIR

Članak 120.

Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovog Ugovora obvezuju se na socijalni mir.

Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovog Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

XV. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA

Članak 121.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisa ovog Ugovora.

Komisija ima četiri člana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje dva člana.

Komisija donosi Pravilnik o radu.

Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.

Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.

Sjedište komisije je u Pakracu, Trg bana J. Jelačića 18.

XVI.  PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 122.

   Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 123.

Ovaj se Ugovor sklapa se na vrijeme od četiri godine.

Članak 124.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora.

Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora mora se pisano očitovati u roku 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa odredbama stavka 2. ovog članka smatrati će se da su ispunjeni uvjeti za primjenu odredaba ovog ugovora o postupku mirenja.

Članak 125.

Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pismenog otkaza drugoj strani.

Članak 126.

Pregovore o obnovi ovog ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Ukoliko pregovori iz stavka 1. ovog članka odnosno potpisivanje novog kolektivnog ugovora ne bi bili zaključeni do isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, strane su suglasne da se njegove odredbe produženo primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora.

Članak 127.

Ovaj ugovor sastavljen je u četiri primjerka od kojih svaka ugovorna strana zadržava po dva primjerka.

Članak 128.

Odredbe ovog Ugovora odnose se i na djelatnike Gradske knjižnice Pakrac i Muzeja grada Pakraca.

Članak 129.

Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2016.g.

KLASA: 023-01/15-01/3

URBROJ: 2162-04/03-15-1

U Pakracu, 22. prosinca 2015. godine

 

GRAD PAKRAC
GRADONAČELNIK
Davor Huška v. r.

SINDIKAT  DRŽAVNIH I
LOKALNIH SLUŽBENIKA I
NAMJEŠTENIKA RH
PREDSJEDNIK
Boris Pleša v. r.

Akti Gradskog vijeća 3/2020 #Uncategorized

Odluka o oslobađanju plaćanja zakupnine za zakupce javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada Pakraca

Na temelju članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18); Gradsko vijeće Grada Pakraca, na 18. sjednici održanoj dana 21. ožujka 2020. godine donijelo je

ODLUKU

O OSLOBAĐANJU PLAĆANJA ZAKUPNINE ZA ZAKUPCE JAVNIH POVRŠINA I POSLOVNIH PROSTORA U VLASNIŠTVU GRADA PAKRACA

Članak 1.

U cilju ublažavanja posljedica epidemije virusa Covid-19, ovom odlukom oslobađaju se u potpunosti plaćanja zakupnine svi zakupci javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada Pakraca kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja, KLASA: 810-06/20-01/7, URBROJ: 511-01/300-20-1 od 19. ožujka 2020. godine obustavljen rad.

Oslobođenje plaćanja zakupnine za javne površine i poslovne prostore u vlasništvu Grada Pakraca se odnosi na razdoblje u kojem je obustavljen rad zakupnicima.

Oslobođenje plaćanja zakupnine za javne površine i poslovne prostore u vlasništvu Grada Pakraca odnosi se samo na zakupce koji nisu prekršili Odluku iz članka 1. ove Odluke.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 363-05/20-01/02

URBROJ: 2162-05/01-20-01

Pakrac, 21. ožujka 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 3/2020 #Uncategorized

Odluka o oslobađanju plaćanja komunalne naknade

Na temelju članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) i članka 1. Zakona o dopunama zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 32/2020) Gradsko vijeće Grada Pakraca na 18. sjednici održanoj dana 21. ožujka 2020. godine donijelo je

ODLUKU

O OSLOBAĐANJU PLAĆANJA KOMUNALNE NAKNADE

Članak 1.

U cilju ublažavanja posljedica epidemije virusa Covid-19, ovom odlukom oslobađaju se u potpunosti plaćanja komunalne naknade svi obveznici kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja, KLASA: 810-06/20-01/7, URBROJ: 511-01/300-20-1 od 19. ožujka 2020. godine obustavljen rad.

Oslobođenje plaćanja komunalne naknade odnosi na razdoblje u kojem je obveznicima obustavljen rad.

Oslobođenje plaćanja komunalne naknade odnosi se samo na obveznike koji nisu prekršili Odluku iz članka 1. ove Odluke

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 363-03/20-01/01

URBROJ: 2162-05/01-20-01

Pakrac, 21. ožujka 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Zaključak o usvajanju izvješća Komunalca d. o. o. Pakrac o gospodarenju otpadom u 2019. g.Zaključak o usvajanju izvješća Komunalca d. o. o. Pakrac o gospodarenju otpadom u 2019. g.

Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), Gradsko vijeće Grada Pakraca, na svojoj je 17. sjednici, održanoj 9. ožujka 2020.g. donijelo slijedeći

ZAKLJUČAK

 

  1. Usvaja je Izvješće Komunalca d.o.o. Pakrac o gospodarenju otpadom u 2019. g.

  1. Izvješće iz točke 1. nalazi se u privitku ovog zaključka i čini njegov sastavni dio.

  1. Ovaj zaključak objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 351-01/20-01/2

URBROJ: 2162-06/01-20-2

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:      Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o usvajanju Programa za mlade grada Pakraca u sklopu projekta #Gradmladih #Pokrenise

Na temelju odredbi članka 86a. Zakona o proračunu („Narodne novine“ broj 87/08, 136/12, 15/15) i članka 36. Statuta Grada Pakraca (“Službeni glasnik Grada Pakraca” broj  4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) na četrnaestoj sjednici Gradskog vijeća Grada Pakraca održanoj 9. ožujka 2020. donosi

ODLUKU O USVAJANJU PROGRAMA ZA MLADE GRADA PAKRACA U SKLOPU PROJEKTA #GRADMLADIH #POKRENISE

 

Članak  1.

Grad Pakrac (u daljnjem tekstu Grad) usvaja Program za mlade grada Pakraca izrađen u sklopu projekta #Gradmladih #Pokrenise financiranog s 689.517,50 kuna dobivenih na natječaju „Podrška programima usmjerenim mladima“ Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iz Europskog socijalnog fonda.

Članak  2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 401-05/18-01/1

URBROJ: 2162-05/08-20-2

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:   Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Grada Pakraca

Na temelju odredbi članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 98/2019) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 17. sjednici održanoj dana 9. ožujka 2020. godine donijelo je sljedeću

 

STATUTARNU ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA STATUTA GRADA PAKRACA

Članak 1.

U cijelom tekstu Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18, dalje u tekstu: Statut) riječi „predstojnika ureda državne uprave u županiji“ zamjenjuju se riječima: „nadležno tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt“.

Članak 2.

U cijelom tekstu Statuta riječi: „središnje tijelo državne uprave“ u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: „tijelo državne uprave“ u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 3.

U članku 51. stavak 3. alineja 14. mijenja se i glasi:

„- usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, odnosno povjerenih poslova državne uprave,“

Članak 4.

U članku 54. stavak 1. alineja 1. riječi: „Predstojnik će u roku od osam dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odluke gradonačelnika,“ brišu se.

Članak 5.

U članku 70. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, utvrđenih zakonom i ovim Statutom, te obavljanje povjerenih poslova državne uprave, ustrojavaju se upravna tijela Grada.“

Članak 6.

U članku 108. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Nadzor nad zakonitošću općih akata Gradskog vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu obavlja nadležno tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt.“

Članak 7.

Ova statutarna odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 012-03/20-01/1

URBROJ: 2162-04/01-20-1

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o određivanju komunalnih djelatnosti koje se obavljaju na temelju pisanog ugovora

Temeljem članka 48. stavka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 68/18, 110/18), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19), članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), Gradsko vijeće Grada Pakraca, na 17. sjednici održanoj 9. ožujka 2020. godine, donosi

ODLUKU O ODREDJIVANJU KOMUNALNIH DJELANOSTI KOJE SE OBAVLJAJU NA TEMELJU PISANOG UGOVORA

 

Članak 1.

Ovom odlukom određuju se komunalne djelatnosti koje se na području grada Pakraca obavljaju na temelju pisanog ugovora.

Članak 2.

Komunalne djelatnosti koje se obavljaju na temelju pisanog ugovora su:

  1. održavanje nerazvrstanih cesta,
  2. održavanje javne rasvjete.

Članak 3.

Pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva se skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta, osim poslova koji su u djelokrugu rada Vlastitog pogona Grada Pakraca.

Članak 4.

Pod održavanjem javne rasvjete podrazumijeva se upravljanje i održavanje instalacija javne rasvjete, uključujući podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje površina javne namjene, osim poslova koji su u djelokrugu rada Vlastitog pogona Grada Pakraca.

Članak 5.

Postupak odabira osobe s kojom se sklapa ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti iz članka 2. ove odluke te sklapanje, izmjena i provedba ugovora provode se sukladno propisima o javnoj nabavi.

Članak 6.

Ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti u ime Grada Pakraca sklapa gradonačelnica.

Ugovor iz stavka 1. ovog članka sadrži:

  1. komunalne djelatnosti za koje se sklapa ugovor,
  2. vrijeme na koje se sklapa ugovor,
  3. vrstu i opseg komunalnih usluga,
  4. način određivanja cijene komunalnih usluga te način i rok plaćanja izvršenih usluga,
  5. jamstvo izvršitelja o ispunjenju ugovora.

Članak 7.

Ugovori sklopljeni na temelju propisa o javnoj nabavi za obavljanje komunalnih djelatnosti iz članka 2. ove odluke i ugovori sklopljeni na temelju Odluke o obavljanju komunalnih djelatnosti putem ugovora o povjeravanju komunalnih poslova na području Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 1/2011; 5/2012) ostaju na snazi do isteka roka na koji su sklopljeni.

Članak 8.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti putem ugovora o povjeravanju komunalnih poslova na području Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 1/2011; 5/2012).

Članak 9.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 363-02/20-01/1

URBROJ: 2162-06/08-20-02

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:      Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na k. č. br. 1547/1, k. o. Kusonje

Na temelju članka 103. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19), članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), Gradsko vijeće Grada Pakraca, na 17. sjednici održanoj 9. ožujka 2020. godine, donosi

ODLUKU O UKIDANJU STATUSA JAVNOG DOBRA U OPĆOJ UPORABI NA K. Č. BR. 1547/1, K. O. KUSONJE

 

Članak 1.

Ukida se status javnog dobra u općoj uporabi na nekretnini oznake k. č. br. 1547/1, put u selu, površine 180 m2, upisanoj u z. k. ul. br. 1111, k. o. Kusonje, jer je trajno prestala potreba korištenja iste kao nerazvrstane ceste.

Članak 2.

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, Zemljišnoknjižni odjel, izvršit će brisanje statusa javnog dobra u općoj uporabi na nekretnini iz članka 1. ove odluke, uz istodobni upis prava vlasništva na ime i u korist Grada Pakraca.

Članak 3.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 943-06/20-01/03

URBROJ: 2162-06/08-20-1

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

Temeljem članka 86. i 113. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. I 98/19) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/09., 1/13., 6/13.,3/15., i 1/18.), Gradsko vijeće Grada Pakraca na 17. sjednici održanoj  dana 9. ožujka 2020. g. donosi

ODLUKU O IZRADI IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA PAKRACA

 

I. Predmet odluke i polazne odredbe

Članak 1.

Ovom odlukom pristupa se izradi treće izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/07., 02/12. i 03/15.),  u daljnjem tekstu: Izmjena i dopune Plana.

Članak 2.

Nositelj izrade Izmjena i dopune Plana je Jedinstveni upravni odjel, Odsjek za graditeljstvo i komunalne djelatnosti.

II. Pravna osnova za izradu i donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

 

Članak 3.

Pravna osnova za izradu i donošenje Izmjena i dopune Plana je Zakon o prostornom uređenju  („Narodne novine“, br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19).

Izmjene i dopune Plana izradit će se u skladu sa Zakonom iz stavka 1. ovog članka, Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“, br. 106/98., 39/04., 45/04.,163/04. i 9/11.), te drugim važećim zakonima i propisima.

III. Razlozi za izradu i donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

Članak 4.

Razlozi za izradu i donošenje Izmjena i dopuna Plana su sljedeći :

– usklađenje sa zakonima i posebnim propisima,

– usklađenje sa prostornim i sektorskim dokumentima županijske i gradske razine,

– izmjene i dopune Plana temeljem potreba Grada Pakraca (osiguranje prostornih preduvjeta za razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti, poboljšanje značajki i korištenje prostora za razvoj naselja, osiguranje prostornih preduvjeta za smještaj infrastrukturnih sustava; prometne i komunalne infrastrukture, zaštita prirodne i kulturne baštine i dr.),

– izmjene i dopune Plana temeljem zahtjeva i prijedloga javnopravnih tijela, te pravnih i fizičkih osoba.

 

IV. Obuhvat Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

Članak 5.

Područje obuhvata Izmjena i dopuna Plana  jednako je obuhvatu osnovnog Plana, odnosno jednak je administrativnom teritoriju pripadajućem JLS – Grad Pakrac.

 

V. Ocjena stanja u obuhvatu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

Članak 6.

–  Prostorni plan donijet je 2007. godine

– Prostorni plan je izmijenjen i dopunjen 2010. godine, u svrhu realizacije razvojnih i gospodarskih programa Grada Pakraca, komunalnog uređenja i prometa, te usklađenja sa Izmjenom i dopunom  Prostornog plana Požeško-slavonske županije i izmijenjenim zakonskim propisima.

–  Prostorni Plan 2015. godine usklađen je sa Zakonom o prostornom uređenju („N.N.“ br., 153/13).

– Ovim Izmjenama i dopunama Plana ne mijenjaju se koncepcijske postavke, niti osnovni strateški ciljevi razvoja Grada Pakraca, odnosno prostora Grada Pakraca.

– Ovim Izmjenama i dopunama Plana vrši se usklađenje Plana sukladno potrebama, te ciljevima i programskim polazištima utvrđenim ovom Odlukom.

VI. Ciljevi i programska polazišta Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

Članka 7.

Polazišta za izradu Izmjena i dopuna Plana je plan šireg područja (Prostorni plan uređenja Požeško-slavonske županije („Požeško-slavonski službeni glasnik“, br. 5/02., 5a/02., 4/11., 4/15., i 5/19) i Prostorni plan uređenja Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/07., 02/12., i 03/15.).

Članak 8.

Ciljevi izrade Izmjena i dopune  Plana istovjetni su ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Pakraca, a referirani na dokumente prostornog uređenja u nadležnosti države, plan šireg područja odnosno na razloge izrade utvrđenim u članku 4. ove Odluke.

U skladu s razvojnim potrebama Grada Pakraca utvrđuju se sljedeća osnovna programska polazišta za izradu Izmjena i dopuna Plana :

– analiza i redefiniranje građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova izvan naselja prema utvrđenim mogućnostima i potrebama,

– analiza i određivanje neuređenih dijelova građevinskih područja i izgrađenih dijelova građevinskih područja koji su planirani za urbanu preobrazbu/sanaciju ,

– revizija planskih postavki i usklađenje s izrađenom dokumentacijom u segmentu prometne i komunalne infrastrukture,

– usklađenje s propisima iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode, te gospodarenja otpadom,

– osiguranje prostora za gospodarsku namjenu, te osiguranje prostornih preduvjeta za daljnju afirmaciju turističke djelatnosti,

– redefiniranje odredbi za provedbu sukladno obvezama posebnih propisa, te potrebama uočenim dosadašnjom provedbom Plana

– za dijelove građevinskog područja, za koje se prema ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.

Na temelju analiza iz prethodnog stavka ovog članka, donijet će se smjernice i kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja.

VII. Popis potrebnih stručnih podloga za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

 

Članak 9.

Za potrebe izrade Plana biti će pribavljene od Državne geodetske uprave, ažurirane podloge u HTRS 96/TM projekciji za područje Grada Pakraca :

 –  topografska karta /TK25/ u mjerilu 1 : 25000,

 –  digitalna orto-foto karta /DOF/ u mjerilu 1 : 5000,

 –  digitalni katastarski planovi za katastarske općine na području obuhvata Plana u mjerilu 1 : 1000.

U izradi Izmjena i dopuna Plana koristit će se dokumentacija i podaci koje će dostaviti tijela i osobe određene posebnim propisima.

Za izradu Izmjena i dopuna Plana nije potrebno pribavljanje posebnih stručnih podloga.

Sukladno odredbama posebnih zakona proveden je postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja Izmjena i dopuna Plana na okoliš, temeljem kojeg je Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije pod Klasa: 351-03/19-01/52; Ur.broj: 2177/1-06-06/12-19-10 od 14.01.2012. godine izdao mišljenje da je postupak ocjene o potrebi strateške procjene proveden sukladno Zakonu o zaštiti okoliša („N.N.“, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš („N.N., br. 3/2017), te da je u postupku utvrđeno da Izmjene i dopune PPU grada Pakraca neće imati vjerojatno značajan utjecaj na okoliš i prirodu, te da s obzirom na obilježja i smještaj planiranih sadržaja  se može isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja Plana na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

VIII. Način pribavljanja stručnih rješenja Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

Članak 10.

Stručna rješenja za Izmjene i dopune Plana izrađuje stručni izrađivač Plana, ovlašten za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, a koristit će se također programska rješenja i stručne podloge koje posjeduju upravni odjeli i poduzeća Grada Pakraca.

IX. Popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu izmjena i dopuna prostornog plana, te drugih sudionika u izradi izmjena i dopuna prostornog plana

Članak 11.

Javnopravna tijela određena posebnim propisima koja daju zahtjeve i sudjeluju u izradi Izmjena i dopuna Plana, te drugi učesnici u izradi izmjena i dopuna Plana, utvrđeni su popisom kako slijedi:

– Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb,

– Ministarstvo poljoprivrede, Ulica Grada Vukovara 78,p.p. 1034, Zagreb,

– Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Radnička cesta 80, Zagreb,

– Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirodne baštine, Runjanovina 2, Zagreb,

– Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Požegi, Trg M. Peića 3,  Požega,

– Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, Zagreb,

– Ministarstvo državne imovine, Dežmanova ul. 10, Zagreb,

– Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša,  Trg kralja Krešimira IV, br.1, Zagreb,

– MUP, PU Požeško-slavonska, Sektor upravnih i inspekcijskih poslova, Josipa Runjanina 1, Požega

– Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Požega, Kralja Krešimira 1

– Požeško-slavonska županija, Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo, Županijska 7, Požega

– Zavod za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije, Županijska 7, Požega

– Ured državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, Ispostava Pakrac

– Bjelovarsko-bilogorska županija, Ante Starčevića 8, Bjelovar

– Brodsko-posavska županija, Petra Krešimira IV, Slavonski Brod

– Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije, Ante Starčevića 8, Bjelovar

– Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije, Petra Krešimira IV, 1, Slavonski  Brod

– HAOP, Radnička cesta 80/7, Zagreb,

– HAKOM-Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, R. F. Mihanovića 9, Zagreb,

–  Hrvatske šume d.o.o., UŠP Bjelovar, J. Haulika 23a, Bjelovar

–  Hrvatske šume d.o.o. UŠP Požega, Milke Trnine 2, Požega

–  Hrvatske šume d.o.o. UŠP  Nova Gradiška, J. J. Strossmayera 11, Nova Gradiška

–  Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti Požeško-slavonske županije, Županijska 7, Požega

– Hrvatske vode,  Ulica grada Vukovara 220 , Zagreb

– Hrvatske vode, VGO Slavonski Brod, Šetalište braće Radića 22, Slavonski Brod

– Hrvatske ceste d.o.o., Središnji ured, Odjel za razvitak i upravljanje, za upravljanje i održavanje državnih cesta, Sektor za studije i projektiranje, Vončinina 3, Zagreb,

– Hrvatske ceste d.o.o. , PJ Osijek, Ispostava Slavonski Brod, I.G. Kovačića 58, Slavonski Brod

– HEP- d.d. ZAGREB, Distribucijsko područje Elektra Križ, Trg sv. Križa 7,  Križ

– HEP-Prijenos, Sektor za izgradnju i investicije, Odjel za pripremu izgradnje i izgradnju, Vukovarska 37, Zagreb,

– HOPS hrvatski operater prijenosnog sustava d.o.o., Kupska 4, Zagreb,

– Hrvatske željeznice, Služba za planiranje i strategijski razvoj, Mihanovićeva 12, Zagreb

– HRT, Odašiljači i veze, Plansko tehnološki odjel, Prisavlje 3, Zagreb

– HP- Hrvatska pošta d.d, Jurišićeva 13, Zagreb

– Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Jurišićeva 13, Zagreb

– HCR SISAK, Ante Kovačića 10, Sisak

– URED DRŽAVNE UPRAVE U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI, Ispostava Pakrac

– HRVATSKE ŽELJEZNICE, Služba za planiranje i strategijski razvoj, Mihanovićeva 12, Zagreb

– Županijska uprava za ceste, Matije Gupca 6, Požega

– DGU, Područni ured za katastar Požega, Županijska 11/1, Požega

– PLINACRO d.o.o. za transport prirodnog plina, Savska cesta 88a,10000 Zagreb,

– INA d.d. , Sektor za proizvodnju nafte i plina, Služba proizvodnje i razrade-

   Hrvatska-kopno, PJ za upravljanje projektima u proizvodni, Avenija V. Holjevca 10, p.p. 555, 10020 Zagreb

– Odašiljači i veze d.o.o, Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb,

– CCCA- Agencija za civilno zrakoplovstvo, Ulica grada Vukovara 284., Zagreb

– KOMUNALAC d.o.o., Pakrac, Križnog puta 18,

– Pakrac-plin d.o.o., Pakrac, Križnog puta 18,

– Vode Lipik d.o.o., Aleja kestenova 35, Pakrac,

– VIP net d.o.o., Vrtni put 1, Zagreb,

– Metronet telekomunikacije d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 269 d, Zagreb,

– Optima d.d. Savska 5, Zagreb,

– HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. Regija 4 – Istok, Alojzija Stepinca 8B, Osijek

– T- Mobile Hrvatska d.o.o., Ulica grada Vukovara 23, Zagreb,

– Tele 2 d.o.o. za telekomunikacijske usluge, Ulica grada Vukovara 269 d., Zagreb

– Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, Županijska 7, Požega

–  Županijska razvojna agencija, Županijska 7, Požega

–  Centar za socijalnu skrb Pakrac, P. Preradovića 1, Pakrac

–  Hrvatska gospodarska komora, Vukovarska 6, Požega

–  UDU u Požeško-slavonskoj županiji, Odsjek za gospodarstvo, Županijska 11, Požega

– GRAD LIPIK, Marije Terezije 27, Lipik

– OPĆINA OKUĆANI, Trg  dr. Franje Tuđmana 1, Okučani

– OPĆINA DEŽANOVAC, Dežanovac 308 A, Dežanovac

– OPĆINA  SIRAĆ, Stjepana Radića 120/1, Sirač

– OPĆINA  BRESTOVA, Požeška 76, Brestovac

– OPĆINA CERNIK, Frankopanska 117, Cernik

– Mjesni odbori-svi

Ako se tijekom izrade Plana ukaže potreba, u postupak izrade mogu se uključiti i drugi sudionici.

Članak 12.

Javnopravna tijela i drugi učesnici u izradi Izmjena i dopuna Plana iz članka 11. ove Odluke pozvat će se,  sukladno odredbama Zakona iz članka 3. ove Odluke da, u roku od 30 dana, dostave svoje zahtjeve za izradu Izmjena i dopuna Plana. Ukoliko zahtjevi ne budu dostavljeni u roku smatrat će se da zahtjeva nema.

U zahtjevima za izradu Izmjena i dopuna Plana iz stavka 1. ovog članka moraju se navesti odredbe propisa, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima na kojima se zahtjevi temelje. Ako to ne bude učinjeno, nositelj izrade postupit će sukladno odredbama Zakona iz članka 3. ove Odluke.

X. Rok za izradu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

Članak 13.

Ovom odlukom daju se najduži i/ili Zakonom propisani rokovi za izradu pojedinih faza u postupku izrade i donošenja Plana:

  • Dostava Zahtjeva od strane tijela i osoba, određenih posebnim propisima: 30 dana od dana zaprimanja Odluke s pozivom za dostavu Zahtjeva,
  • Utvrđivanje izrađivača Plana: najkasnije do dana zaprimanja Zahtjeva,
  • Dostava Koncepcije prijedloga Plana za Javnu raspravu: najkasnije 30 dana od dana dostave potrebne planske dokumentacije i Zahtjeva izrađivaču Plana,
  • Dostava Nacrta prijedloga Plana za Javnu raspravu: najkasnije 60 dana od dana potvrde Koncepcije prijedloga Plana za Javnu raspravu,
  • Utvrđivanje Prijedloga za Javnu raspravu, Javni uvid: 30 dana,
  • Izrada Izvješća o javnoj raspravi: 15 dana od okončanja javne rasprave i javnog uvida,
  • Dostava Nacrta konačnog prijedloga Plana: najviše 30 dana od dostave Izvješća o javnoj raspravi izrađivaču Plana,
  • Utvrđivanje Konačnog prijedloga Plana: 7 dana po proteku roka iz prethodne točke,
  • Donošenje Plana na Gradskom vijeću.

Ukoliko iz objektivnih razloga dođe do produženja ili smanjenja trajanja pojedine faze, ostali rokovi se pomiču uz obrazloženje, ali se ne mijenja trajanje pojedine faze sve sukladno ovom članku Odluke.

Rokovi određeni odredbama Zakona ne mogu se mijenjati.

 

XI. Izvori financiranja izradu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Pakraca

Članak 14.

Sredstava za izradu Izmjena i dopuna Plana osiguravaju se u Proračunu Grada Pakraca.

 

XII. Završne odredbe

 

Članak 15.

Nositelj izrade Izmjena i dopuna Plana obvezuje se da, u roku od 15 dana od stupanja na snagu ove Odluke :

– obavijesti javnost o izradi Izmjena i dopuna Plana,

– ovu Odluku dostavi Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,

– ovu Odluku dostavi tijelima iz članka 11. ove Odluke sa pozivom za dostavu zahtjeva za izradu Plana.

Članak 16.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 350-01/19-01/8

URBROJ: 2162-06/01-20-03

Pakrac, 9. ožujka  2020. g.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone „Pakrac 1“

Na temelju članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 01/13, 06/13, 03/15 i 01/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca, na 17. sjednici održanoj 9. ožujka 2020. godine, donijelo je

 

ODLUKU O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREDJENJA GOSPODARSKE ZONE „PAKRAC 1“

 

I. TEMELJNE ODREDBE

 

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” u jednoj knjizi i sadrži:

 

I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje)

II. Grafički dio koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000

  1. Korištenje i namjena površina
  2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.a.         Promet

2.b.         Telekomunikacije i energetski sustav

2.c.         Vodnogospodarski sustav

  1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
  2. Način i uvjeti gradnje

4.a.         Oblici korištenja

4.b.         Uvjeti gradnje

4.c.         Prijedlog parcelacije

III. Obrazloženje

IV. Prilozi

Elaborat iz stavka 1. ovog članka ovjerava se pečatom Gradskog vijeća Grada Pakraca i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Pakraca.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” izrađen je u skladu s Odlukom o izradi istog (Službeni glasnik Grada Pakraca 05/19).

Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” izrađen je od strane ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Uvid u Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” može se obaviti u prostorijama Grada Pakraca, Trg bana Josipa Jelačića 18.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE  

  1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

 

Članak 4.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

  • temeljna obilježja prostora Grada Pakraca i ciljevi razvoja gospodarskih djelatnosti na području Grada Pakraca
  • valorizacija postojeće prirodne i neizgrađene sredine
  • održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, te unaprjeđenje kvaliteta života
  • postojeći i planirani broj stanovnika
  • poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina
  • povećanje broja radnih mjesta na području i ostalog gravitacijskog područja
  • racionalno korištenje infrastrukturnih sustava

 

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu M 1:1 000 i to:

  1. Gospodarska namjena G
  2. Javne zelene površine Z1
  3. Zaštitne zelene površine Z
  4. Površine infrastrukturnih sustava IS

 

  1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

 

Članak 6.

U zoni gospodarske namjene (G) mogu se graditi građevine proizvodne namjene i građevine poslovne namjene.

Proizvodne građevine mogu biti:

  • industrijske namjene
  • zanatske namjene
  • prerađivačke namjene
  • sličnih i drugih namjena koje zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti smještene unutar drugih područja naselja kao i njihove različite kombinacije u sklopu jedne građevine.

Poslovne građevine mogu biti:

  • uslužne namjene
  • trgovačke namjene
  • komunalno-servisne namjene
  • ugostiteljsko-turističke namjene kao i njihove različite kombinacije u sklopu jedne građevine.

U ovoj je zoni dozvoljena i gradnja svih građevina za iskorištavanje obnovljivih izvora energije sukladno Odredbama ovog Plana.

Članak 7.

Uz građevine iz prethodnog članka, u gospodarskoj se zoni mogu graditi i:

  • pomoćne građevine
  • prometne i infrastrukturne građevine
  • sportske i rekreacijske građevine za potrebe zaposlenih

Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.

Na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi više gospodarskih, pomoćnih i drugih građevina navedenih u prethodnom stavku.

Unutar površina zgrada gospodarske namjene moguće je izvesti i prostore stambene namjene za potrebe tvrtki (domara, zaštitarska služba, stan vanjskih suradnika i slično). Površina stambene namjene može biti maksimalno 50 m2/1000m2 BRP osnovne građevine.

Članak 8.

U zonama gospodarske namjene (G) mogu se planirati slijedeći sadržaji:

  • Proizvodni pogoni
  • Prerađivačko-proizvodni pogoni
  • Servisi i usluge
  • Skladišta
  • Trgovački sadržaji
  • Administrativno-upravni sadržaji
  • Poslovna namjena (zajednički sadržaji)
  • Ugostiteljsko-turistički sadržaji (restorani, poslovni hoteli i slično)
  • Benzinske postaje
  • Zaštitno zelenilo i parkovne površine
  • Sport i rekreacija za potrebe gospodarske zone
  • Pogoni za proizvodnju biogoriva
  • Građevine za iskorištavanje obnovljivih izvora energije

Članak 9.

Prilikom gradnje i smještaja poslovnih i proizvodnih građevina unutar zone gospodarske  namjene treba poštovati sljedeće uvjete:

  • najmanja površina građevne čestice za građevine industrijske namjene – 1.500 m2
  • najmanja površina građevne čestice za građevine zanatske namjene – 500 m2
  • najmanja površina građevne čestice za poslovne i ostale građevine – 500 m2
  • širina građevne čestice ne može biti manja od 20,0 m
  • najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6
  • najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0
  • najveća katnost građevina iznosi Po(Su) + P + 2
  • najveća visina građevina iznosi 15 m, osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana
  • najveća katnost pomoćne građevine iznosi Po + P, a maksimalna visina 4,0 m
  • najmanja udaljenost građevina (građevni pravac) od regulacijske linije prometnica je 8 m, osim za postojeće građevine koje zadržavaju postojeću udaljenost sukladno kartografskom prilogu 4.b. Uvjeti gradnje. Unutar ovog prostora mogu se izvoditi građevine: portirnice, parkirališta, interne prometnice i prostori za manipulaciju, linijske infrastrukture te uređene površine zelenila
  • udaljenost građevina od susjednih međa mora iznositi najmanje 5,0 m ili h/2
  • krovišta građevina mogu se izvesti kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba do 35°.

2.1. Oblikovanje građevina i uređenje čestice

 

Članak 10.

Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.

Ograda se može podizati i na međi prema susjednim građevnim česticama.

Najveća visina ulične ograde može biti 1,8 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, opeka, metal i sl.) najveće visine od 50 cm. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.

Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) ili prozračna, izvedena od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika. Ograda izvedena kao zeleni nasad ne smije biti viša od 1,0 m.

Zabranjuje se postavljanje ograde i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili korištenje vodotoka i područja uz vodotok.

Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.

 

Članak 11.

Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevina.

Minimum 20% površine građevne čestice treba biti ozelenjeno i odgovarajuće hortikulturno uređeno napose prema granicama sa susjednim građevnim česticama i prometnim površinama.

Prema građevnim česticama druge namjene kao i prema prometnicama treba planirati sadnje drvoreda ukoliko to prostorni uvjeti dozvoljavaju.

 

Članak 12.

Građevna čestica mora imati najmanje jedan neposredan pristup na prometnu površinu širine najmanje 3,5 m.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja na prometnu površinu od strane organizacije koja tom prometnicom upravlja.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe).

 

Članak 13.

Priključivanje građevina na vodoopskrbnu, elektroopskrbu, plinoopskrbu, telekomunikacijsku mrežu i sustav odvodnje obavlja se na način propisan od nadležnih organizacija, od kojih se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana trebaju zatražiti posebni uvjeti priključenja.

Odvodnja voda s građevne čestice ne smije se riješiti na štetu susjednih čestica i građevina, a dio građevne čestice oko građevine, potporne zidove, terase i slično, treba urediti na način da se ne promijeni prirodno otjecanje vode. Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,6 m iznad razine terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice.

Odvodnja oborinskih voda mora se riješiti na vlastitu građevnu česticu ili na javnu površinu, uz uvjet da se kontrolirano odvode u oborinsku kanalizaciju, odvodni jarak ili sl., sukladno rješenju odvodnje oborinskih voda s javnih površina na nivou naselja.

Obavezna je izgradnja odgovarajuće odvodnje s priključenjem na kanalizacijsku mrežu naselja i predtretmanom otpadnih voda ovisno o njihovoj vrsti i količini, odnosno da se izgradi vlastiti sustav odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda ako u naselju nema odgovarajućega sustava odvodnje, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima.

 

Članak 14.

Tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka i slično ne smiju biti više od 3,0 m, a moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od susjedne međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid, odnosno ako postoji ili se planira zid susjedne pomoćne građevine.

Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

2.2. Oblici korištenja i način gradnje

 

Članak 15.

U obuhvatu Plana predviđeni su slijedeći načini gradnje – oblici korištenja prostora (prikazani na kartografskom prikazu 4.a. Oblici korištenja):

  • Rekonstrukcija – promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja. Ove površine obuhvaćaju izgrađeni dio naselja. Na ovim se površinama mogu vršiti zahvati sanacije, rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje zamjenskih, te  izgradnje novih građevina u skladu s odredbama propisanim ovim Planom.
  • Nova gradnja – ove površine obuhvaćaju neizgrađeni dio naselja. Na ovim se površinama mogu graditi nove građevine u skladu s odredbama propisanim ovim Planom.

3.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

 

Članak 16.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.

Manje infrastrukturne građevine (trafostanice i sl.) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja.

 

Članak 17.

Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

  • prometni sustav;
  • telekomunikacije i pošte,
  • energetski sustav;
  • vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije razvrstanih i drugih cesta (javno prometnih površina) potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, uređenjem pješačkog nogostupa i drugo.

Članak 18.

Planom je predviđeno opremanje područja obuhvata prometnom, telekomunikacijskom, elektroenergetskom, plinovodnom, vodovodnom i kanalizacijskom infrastrukturnom mrežom.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika predmetnog infrastrukturnog koridora.

Priključivanje građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera ili komunalne organizacije.

 

3.1.  Uvjeti gradnje prometne mreže

 

Članak 19.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za cestovni promet:

  • ulična mreža,
  • parkirališta,
  • pješačke zone, putovi i sl.

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, pješačkih zona, putova i slično, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Rješenje prometa dano je u prikazu prometne i ulične mreže na grafičkom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.a. Promet u mjerilu 1:1000.

 

Članak 20.

Osnovna ulična mreža unutar obuhvata Plana sastoji se od postojećih i novo planiranih  sabirnih prometnica. Sve prometnice treba privesti funkciji, a prioritet imaju prometnice koje će u kratkom razdoblju doprinijeti oživljavanju gospodarske zone.

Unutar obuhvata Plana utvrđeni su zaštitni koridori prometnica unutar naselja koje treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane Planom obuhvaćene cestovne mreže.

Unutar koridora kolne prometnice od 15,5 m planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni kolni promet) širine 2 x 3,50 m, pješačka staza širine 2,0 m na istočnoj strani odvojena pojasom zelenila širine 1,5 m, te biciklističko-pješačka staza širine 2,5 m na zapadnoj strani prometnice odvojena pojasom zelenila širine 2,5 m.

Unutar koridora postojeće kolne prometnice od 8,0 m izvedene su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,50 m i jednostrano pješačka staza širine 1,0 m. Unutar koridora postojeće kolne prometnice od 7,0 m izvedene su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,0 m i jednostrano pješačka staza širine 1,0 m. Unutar koridora postojeće kolne prometnice od 8,0 m koja spaja ove dvije prometnice izvedene su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,0 m i obostrano pješačka staza širine 1,0 m.

Postojeća mreža prometnica spaja se s planiranim parkiralištem i okretištem u istočnom dijelu obuhvata Plana preko kolne prometnice širine 2 x 3,50 m.

Koridori prometnica prikazani su u grafičkim prikazima.

 

Članak 21.

Prijedlog novo planiranih građevnih čestica za gradnju kolno-pješačkih površina prikazan je na kartografskom prikazu 4.c. Prijedlog parcelacije.

Unutar granica obuhvata Plana obavezno je na osnovi projektno tehničke dokumentacije graditi planirane javno prometne površine koje se nalaze neposredno uz građevinske čestice ili su uvjet za njihovo formiranje, a na način da istodobno bude omogućeno i polaganje svih vrsta komunalne infrastrukture.

Ulice će se urediti prema značenju, a dimenzije profila određene su uz uvažavanje stvarnih potreba i propisa, te će se opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom i drugom urbanom opremom prema potrebi (javna rasvjeta i sl.), a sve u skladu s posebnim propisima i pravilnicima.

Unutar zaštitnog koridora prometnica može se formirati neizgrađeni dio čestice, odnosno dozvoljena je gradnja infrastrukturnih objekata, parkirališta, ogradnih zidova i sl. te uređenje zelenih površina (vrtovi s niskim zelenilom) na način da se ne umanji preglednost prometne površine ili raskršća i ne ugrozi sigurnost prometa, a sve uz suglasnost ustanove nadležne za tu prometnicu.

Sva križanja se trebaju izvesti tako da vozilima omoguće sigurno uključivanje i isključivanje s ulice.

Prijedlog novo planiranih građevnih čestica za gradnju kolno-pješačkih površina prikazan je na kartografskom prikazu 4.c. Prijedlog parcelacije.

Korekcija trase prometnica, odnosno konačno oblikovanje prometnica, tj. oblik i veličina njene građevne čestice, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješenja u postupku ishođenja akta za građenje. Izgradnja dodatne prometne mreže i eventualno proširenje koridora ili korekcija trase planiranih prometnica određenih ovim Planom, pa tako i planiranih građevnih čestica za gradnju istih, kod izrade glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 22.

Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nisu dozvoljena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar prometnih koridora.

Na svim cestovnim prometnicama, a posebno u zonama križanja, obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.

Pristup s građevne čestice na javnu prometnu površinu ne smije biti širine manje od 3,5 m.

Priključak građevne čestice na prometnu površinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje invalidnim osobama.

Članak 23.

Promet u mirovanju obvezno treba riješiti unutar čestice i to prema sljedećim kriterijima:

 

Namjena sadržaja Broj parkirno/garažnih mjesta (PGM)
Proizvodna i skladišna 1 mjesto/100 m2 bruto izgrađene površine
Poslovna 2 mjesta/100 m2 bruto izgrađene površine
Trgovačka 1 mjesto/25 m2 bruto izgrađene površine
Uslužna 3 mjesta/100 m2 bruto izgrađene površine
Servisi i obrt 2 mjesta/100 m2 bruto izgrađene površine ili 6 zaposlenih
Ugostiteljsko-turistička 1 mjesta/15 m2 bruto izgrađene površine ili 1 stol ili 2 sobe
Građevine mješovite namjene Suma parkirališnih mjesta za sve namjene u sklopu građevine / Suma jedinica za sve namjene u sklopu građevine

Ukoliko se PGM smještaju ispod zemlje (podrumska etaža) onda se ta površina ne obračunava u koeficijent iskoristivosti.

Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za osobna vozila iznosi 2,50 x 5,00 m.

Na parkiralištima treba osigurati potrebni broj mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju (najmanje 5% od broja parkirališnih mjesta). Ova parkirna mjesta moraju biti najmanje veličine 370×500 cm i vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, najbliža i najpristupačnija hendikepiranoj osobi.

Ukoliko nije moguće napraviti potreban broj parkirališnih mjesta na vlastitoj čestici, za vozila je osiguran smještaj na javnom parkiralištu u istočnom dijelu obuhvata Plana.

3.1.1. Javna parkirališta i garaže

 

Članak 24.

Javno parkiralište uredit će se u istočnom dijelu obuhvata Plana, kako je prikazano na kartografskom prilogu 2.1. Prometna mreža.

Navedena javno parkiralište smješteno je unutar zaštitnog koridora magistralnog plinovoda na kojemu je osigurano 69 parkirališnih mjesta za automobile.

Na javnom parkiralištu 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti osigurano za vozila invalida i osoba smanjene pokretljivosti.

 

3.2.         Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte

 

Članak 25.

Elektronička komunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prilogu 2.b. Telekomunikacije i energetski sustav.

Planom su određene načelne trase elektroničke komunikacijske mreže i načelne trase uređaja elektroničkih komunikacija. Kod izdavanja odobrenja za gradnju novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja. Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom prostoru obuhvata Plana.

Trase kabelske kanalizacije za postavljanje nepokretne zemaljske mreže potrebno je planirati sukladno sljedećim važećim pravilnicima:

  • Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju,
  • Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine i
  • Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama.

Članak 26.

Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu za pružanje javnih elektroničkih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga za koje nije potrebna upotreba radio frekvencijskog spektra.

Za priključenje korisnika unutar obuhvata Plana na javnu komunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) u profilu prometnica, prema izvedbenim projektima koje treba izraditi u procesu projektiranja planiranih prometnica. Nadležna pravna osoba s javnim ovlastima će u izgrađenu distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvući odgovarajuće elektroničke komunikacijske vodove i završiti ih u distribucijskim točkama – kabelskim ormarima na svakoj građevini.

Za razvoj i izgradnju mjesne elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.

Uz postojeću i planiranu trasu elektroničkih komunikacijskih vodova Planom se omogućuje postava eventualno potrebnih građevina (vanjski kabinet ormarić) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potreba uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora odnosno rekonfiguracije mreže.

Podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama.

Sve zračne elektroničke komunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim.

Trasa DTK je, u pravilu, planirana u pješačkim nogostupima ili zelenom pojasu, unutar koridora prometnica.

Pri paralelnom vođenju i križanju elektroničkih komunikacijskih vodova s ostalim instalacijama treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti.

Pri projektiranju i izvedbi dijelova elektroničke komunikacijske mreže potrebno je primijeniti materijale koji su atestirani za ugradnju u elektroničku komunikacijsku mrežu te koristiti upute za pojedinu vrstu radova koje izdaje nadležna pravna osoba s javnim ovlastima.

Mjesto i način priključivanja površina na javnu komunikacijsku mrežu odredit će se izvedbenim projektom elektroničke komunikacijske mreže ili uvjetima koje daje nadležna pravna osoba s javnim ovlastima.

Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar objekata) treba projektirati i izvoditi prema važećem Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada.

Članak 27.

Nova elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, određuje se planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnima stupovima bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće.

 

Članak 28.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja.

 

3.3.  Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

 

Članak 29.

Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina te će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom razrađivati.

Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva vodova komunalne infrastrukture polaze od njihovog međusobnog odnosa i rasporeda koji nastoji u cijelosti poštivati važeće propise te se u pogledu širine pojaseva potrebno pridržavati njihovih odrednica.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.  Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Članak 30.

Planom su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:

  • vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)
  • energetski sustav (elektroenergetska i plinska mreža)

Detaljno određivanje trasa komunalne i ostale infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se lokacijskom dozvolom, odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa i tehničke regulative, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika. Kanalizacijski cjevovodi obavezno se polažu ispod vodovodnih.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci – priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera.

3.3.1. Elektroenergetska mreža

 

Članak 31.

Elektroenergetski sustav prikazan je na kartografskom prilogu 2.b. Telekomunikacije i energetski sustav.

Na čitavom području obuhvata Plana kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem.

Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi računa o trasi položenih podzemnih vodova 10/20 kV i 0,4 kV te respektirati njegov zaštitni koridor.

Postojeće nadzemne vodove treba zamijeniti podzemnim.

Članak 32.

Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne puteve.

Trase podzemnih 10/20 kV i 0,4 kV vodova treba smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Za polaganje elektroenergetskih kabela treba osigurati koridor širine 0,4 m i dubine 0,9 m. Pri tom treba voditi računa o minimalnim udaljenostima kabela od ostalih elektroenergetskih i drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim propisima.

Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometala realizacija planiranih građevina, iz razloga izmještanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih građevina.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih elektroenergetskih objekata, trase iz Plana mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu, te se navedena korekcija neće smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 33.

Snabdjevanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača unutar obuhvata Plana riješit će se napajanjem iz 3 postojeće i 2 novo planirane trafostanice instalirane snage do uključivo 1000 kVA uz mogućnost povećanja instalirane snage do 2×1000 kVA ovisno o potrebama budućih potrošača.

U sjevernom dijelu obuhvata Plana nalazi se 1 postojeća trafostanica instalirane snage od 100 kVA, koja služi isključivo za potrebe jednog korisnika, te se na nju neće spajati dodatni potrošači.

Lokacije trafostanica prikazane su na kartografskom prikazu 2.b. Telekomunikacije i energetski sustav.

Trafostanica se može osim na predviđenoj, postaviti i na drugoj lokaciji, u skladu s idejnim rješenjem i lokacijskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje. Trafostanica se može postaviti i u zelenoj zoni.

Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom količinom električne energije, Planom se omogućava izgradnja nove dodatne elektroenergetske mreže i novih dodatnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV uz one ucrtane u grafičkom dijelu Plana unutar površina bilo koje namjene, a ovisno o budućim potrebama pojedinačnih ili više zajedničkih korisnika, što se neće smatrati izmjenom ovog Plana. Lokacije tih TS-a  i trase elektroenergetskih mreža određivat će se u redovnom postupku izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola.

Sve trafostanice predvidjeti kao samostojeći objekt.

U slučaju izgradnje kabelskih transformatorskh stanica izvedenih kao zidanih ili montažnih građevina obavezno je formirati građevnu česticu površine od 40 m2 ili više s pristupom na javnu prometnu površinu, a ukoliko se transformatorska stanica gradi na javnoj površini, te kod izgradnje stupnih trafostanica nije potrebno formiranje nove građevne čestice.

Lokacije novih trafostanica 10(20)/0,4 kV treba odabrati tako da osiguravaju kvalitetno napajanje, tj. u pravilu se postavljaju u središte konzuma. Trafostanica mora imati kolni pristup s javne površine radi izgradnje, održavanja i upravljanja te mora biti zaštićena od bujica i podzemnih voda. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Udaljenost transformatorske stanice od susjednih čestica iznosi najmanje 1,0 m, a najmanja udaljenost od prometnice iznosi 3,0 m.

 

3.3.2. Javna rasvjeta

 

Članak 34.

Jedan izlaz iz transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV treba osigurati za mrežu javne rasvjete koja se izvodi s kabelima PP 41-A dim. 4×25 mm.

Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim, odnosno planiranim nogostupom uz prometnice.

Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice. Mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

 

Članak 35.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.

Paljenje rasvjete predviđa se automatski putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.

Za rasvjetu prometnica unutar ovog Plana predviđeni su stupovi visine 6 – 9 m.

Svjetiljke bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima.

Članak 36.

Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

 

3.3.3. Plinoopskrba

Članak 37.

Plinoopskrbni sustav prikazan je na kartografskom prilogu 2.b. Telekomunikacije i energetski sustav.

Unutar obuhvata Plana, kroz krajnji istočni dio gospodarske zone, prolazi magistralni plinovod Pakrac-Daruvar DN 150/50. Za postojeći magistralni plinovod (kao i one koji imaju pravovaljanu lokacijsku, odnosno građevinsku dozvolu, a još nisu izgrađeni) nužno je primjenjivati članak 8. i 9. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list br. 26/85) koji, između ostalog, podrazumijeva zaštitni koridor magistralnog plinovoda koji iznosi 30 metara lijevo i desno od osi plinovoda u kojem je zabranjena gradnja objekata namijenjenih za stanovanje ili boravak ljudi. Također, za sve zahvate u prostoru vezane uz gradnju u blizini plinovoda, nužno je zatražiti posebne uvjete gradnje od upravitelja voda.

Unutar obuhvata Plana postoji plinovodna mreža za distribuciju prirodnog plina izgrađena od cijevi PHD 90 radnog tlaka 1,5 bara koja je spojena na lokalni plinovod koji se nalazi izvan obuhvata te prolazi uz zapadni dio obuhvata Plana. Dogradnja plinovodne mreže izvodit će se unutar koridora planiranih ulica.

Prilikom određivanja mjesta gdje će se skladištiti ili koristiti zapaljivi plinovi, odnosno mjesta gdje se namjerava obavljati prometovanje zapaljivim plinovima, na odgovarajući način, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odredbe važećih propisa kojima se regulira problematika zapaljivih plinova.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi uporabom polietilenskih cijevi i fitinga PE 100 klase SDR 11 ili SDR 17.  Iste se postavljaju u zemlji tako da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednje tlačne plinovode 0,8 – 1,5 m,  za niskotlačne plinovode 0,8 – 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 –1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Plinovod položiti u rov na pripremljenu posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.

Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 – to cm od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom «POZOR PLINOVOD». Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase plinovoda.

Kod izgradnje plinovoda potrebno je na plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za sakupljanje kondenzata, koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata.  Prijelaze plinovoda koji prolazi ispod važnijih cesta te prolaze kroz zidove izvesti bušenjem i umetanjem polietilenskih cijevi u zaštitnu cijev s tim da se između cijevi stave odstojni prsteni, a krajevi cijevi zatvore gumenom manšetom. Predvidjeti blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u slučaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili pri puštanju plinovoda u rad.

Sekcije plinovoda međusobno odijeliti zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.

Članak 38.

Kod izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Članak 39.

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica, koji se primjenjuje temeljem članka 20. važećeg Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

3.3.4.  Vodoopskrba

Članak 40.

Vodovodna mreža prikazana je na kartografskom prikaz 2.c. Vodnogospodarski sustav.

Cijevi za vodoopskrbu na području obuhvata Plana polažu se u koridor prometnica na udaljenosti 0,5 m od ivičnjaka (na suprotnoj strani od kanalizacije otpadnih voda) ili ako postoji mogućnost u samu pješačku zonu (dalje od drveća), sa dubinom ukopavanja min. 1,30 m računajući od tjemena cijevi do razine prometnice te kontrolnim šahtovima u čvorovima.

Sustav se opskrbljuje odgovarajućom opremom (ventili) koja se nalazi u šahtovima kao i hidrantima u skladu sa protupožarnim uvjetima. Također detaljnijim hidrauličkim proračunom dozvoljena su odstupanja usvojenih presjeka cijevi pojedinih dionica.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Planirana trasa vodovoda u obuhvatu Plana je načelna, te ju u izradi projekata vodovodne mreže treba uskladiti sa projektima ostalih komunalnih, energetskih i telekomunikacijskih instalacija. Moguća su i odstupanja od predviđenih trasa vodovoda, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.

Nova vodovodna mreža zbog protupožarne zaštite mora imati min. profil od NO 110 mm.

Svaka nova građevina unutar obuhvata Plana mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Do izgradnje vodoopskrbne mreže dozvoljava se opskrba vodom iz vlastitih spremnika za vodu.

Članak 41.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar zone obuhvata Plana, u koridoru planiranih prometnica mora se projektirati i izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara potrebna količina vode za zaštitu vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara je najmanje 10 l/sek.

Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije biti manji od 2,5 bara kod protoka vode koji zadovoljava sanitarnu i protupožarnu količinu vode.

Na projektiranim cjevovodima predviđeni su nadzemni hidranti profila DN100 mm i završni podzemni hidranti profila DN80 mm koji su postavljeni na krajevima cjevovoda.

Mjesto postavljanja podzemnog hidranta mora se označiti na uočljiv način.

Prije ugradnje hidranata potrebno je iste pregledati, očistiti i zaštititi od korozije.

Potrebno je ishoditi atest o funkcionalnosti hidranata od ovlaštene organizacije.

Tehničke značajke hidrantske mreže moraju se provjeravati u vremenu i na način propisan važećim Pravilnikom o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara.

Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj čestici) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara, a sve u skladu s važećim Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.

 

3.3.5. Odvodnja otpadnih voda

Članak 42.

Odvodnja otpadnih voda prikazana je na kartogafskom prikazu 2.c. Vodnogospodarski sustav.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije.

Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja, a ujedno i tehnološka cjelina u skladu s postojećim zakonom.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih  cjevovoda spajaju na kolektor koji prolazi jugoistočnim dijelom gospodarske zone i koji dalje vodi prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Lipiku.

Cjevovodi mreže odvodnje otpadnih voda planirani su u pojasu prometnih površina. Predviđeni su zatvoreni kanali, uglavnom okruglog presjeka, koji duž trase imaju odgovarajuće šahte – okna s pokrovnom pločom na koju se ugrađuje poklopac, vidljiv na prometnoj površini, s istom kotom nivelete kao prometnica.

Nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda sa krovova i ostalih površina u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

Tehnološke otpadne vode prije priključka na javni sustav odvodnje treba svesti na kvalitetu kućanskih otpadnih voda u skladu s važećim „Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda“.

Do realizacije sustava javne odvodnje sa uređajem za pročišćavanje moguća je realizacija objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta, a sve ovisno o uvjetima na terenu, te uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava sve građevine se moraju spojiti na kanalizacijsku mrežu.

3.3.6. Odvodnja oborinskih voda

Članak 43.

Odvodnja oborinskih voda prikazna je na kartografskom prikazu 2.c. Vodnogospodarski sustav.

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se, poslije tretmana preko separatora masti i ulja, a koji se nalaze u jugozapadnom i istočnom dijelu gospodarske zone, putem planiranih cjevovoda, odnosno upusnih građevina s nepovratnom zaklopkom (tzv. žabljim poklopcem) upuštaju u rijeku Pakru.

Oborinske vode s parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, te većih radnih i manipulativnih površina prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje moraju proći odgovarajući predtretman na separatorima ulja i masti.

Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se oblikovanjem čestica i izgradnjom osigura što manji koeficijent otjecanja sa građevinske čestice uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa „čistih“ površina upuštaju u teren na samoj građevnoj čestici putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s većih parkirnih površina (10 PM) na čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija.

Odvodnja oborinskih voda vršit će se odvojenim kolektorima. Planom prikazani položaj postojećih i planiranih trasa oborinske odvodnje je približan. Lokacijskom dozvolom mogu se odobriti i trase koje odstupaju od planom predviđenih, a rezultat su detaljnijeg sagledavanja sustava oborinske odvodnje u izradi idejnog rješenja. Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Mreža odvodnje oborinskih voda izvodi se sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke, te slijedećim uvjetima:

  • priključni vodovi odvodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80,0 cm ispod površine, odnosno uvijek ispod ostalih infrastrukturnih instalacija, osim cjevovoda za odvodnju sanitarnih otpadnih voda, na dubini prema važećim uvjetima nadležnih tijela,
  • upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovnih površina u recipijent (podzemlje) moguće je preko upojnog bunara na pripadajućoj čestici,
  • nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovova i ostalih površina u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda,
  • prikupljanje oborinskih voda s prometnica i parkirališta vršiti putem slivnika i linijskih prihvatnih kanala opremljenih taložnikom; taložnik mora biti dostupan za čišćenje nadležnim službama,
  • u slučajevima kad je to opravdano iz sanitarnih te tehničko-tehnoloških razloga, može se omogućiti upuštanje oborinskih voda s krovnih površina u sustav oborinske odvodnje u sklopu prometnica ili u uređene povremene površinske tokove.

 

3.3.7. Obnovljivi izvori energije

Članak 44.

Uz konvencionalne izvore, na području obuhvata Plana omogućava se korištenje alternativnih izvora energije, gdje se osobito važnim ističe obnovljivost izvora te ekološka prihvatljivost i smanjenje zagađenja (osobito emisija CO2 i dr. stakleničkih pl.).

Planom se omogućava planiranje i izgradnja građevina i postrojenja za proizvodnju električne energije i/ili toplinske energije (elektrane i sl.) koje kao resurs koriste obnovljive izvore energije (sunce, biomasa i sl.), kao isključivih ili osnovnih sadržaja zone, ili u kombinaciji s drugim sličnim sadržajima, zadovoljavajući pri tome sve uvjete zaštite prirode i okoliša.

Članak 45.

Za dobivanje energije iz biomase, prvenstveno će se koristiti otpad drvoprerađivačke industrije, uz mogućnost korištenja i drugog vrsta drvnog, biljnog i komunalnog otpada.

Biomasu osim ogrjevnog drveta, čine najrazličitiji (nus)produkti biljnog i životinjskog svijeta. Tako se biomasa može podijeliti na drvnu (ostaci iz šumarstva i drvne industrije, brzorastuće drveće, otpadno drvo iz drugih djelatnosti te drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi), ne drvnu (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz biljogojstva te biomasa dobivena uzgojem uljarica i trava), te biomasu životinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stočarstva).

Osim izravne proizvodnje električne energije ili topline (npr. spaljivanjem) moguće je biomasu konvertirati u veći broj krutih, tekućih ili plinovitih goriva i produkata koje se mogu upotrijebiti za dalju proizvodnju energije – biogoriva (biodizel, alkohol, bioplin).

Članak 46.

U svrhu korištenja sunčeve energije dozvoljava se izgradnja sunčanih elektrana i ostalih pogona za korištenje energije sunca. S obzirom na ubrzan razvoj tehnologija za korištenje sunčeve energije, ovim Planom nije ograničen način korištenja energije sunca unutar prostora obuhvata, pri čemu te nove tehnologije moraju zadovoljavati sve uvjete zaštite prirode i okoliša.

Osim samostalnih sunčevih elektrana, u svrhu iskorištavanja sunčeve energije na sve je, postojeće i planirane građevine drugih namjena moguće postavljati solarne panele/kolektore i drugu potrebnu opremu.

Postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada dozvoljava se pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe.

Kada se solarni kolektori i fotonaponske ćelije postavljaju na teren okućnice građevne čestice, odnosno kada se isti prema važećem Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima grade kao pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade, iste površinom ulaze u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice.

Članak 47.

Proizvedena električna energija može se koristiti za vlastite elektroenergetske potrebe, a višak ili ukupna proizvedena električna energija bi se predavala u elektrodistribucijski sustav. Za omogućavanje preuzimanja viška ili ukupne proizvedene električne energije u distribucijski sustav nužno je omogućiti izgradnju susretnih objekata odnosno elektroenergetskih postrojenja veličine i snage potrebne za prihvat proizvedene električne energije, kao i spojne elektroenergetske infrastrukture odnosno priključnih vodova između tih objekata i postrojenja u nadležnosti HEP ODS d.o.o.

Povezivanje, odnosno priključak planiranih obnovljivih izvora energije na elektroenergetsku mrežu, može se sastojati od: pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planirane solarne elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu u dijelu elektroenergetskog sustava koji se nalazi u relativnoj blizini lokacije izgradnje solarne elektrane.

Male solarne elektrane i bio-plinska postrojenja mogu se priključiti i direktno na niskonaponsku mrežu HEP-a, a sve prema propisima i uvjetima dobivenim od HEP-a. Točno definiranje trase priključnog dalekovoda/kabela odrediti će se projektnom dokumentacijom temeljem uvjeta nadležnog ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava).

Posebni uvjeti građenja za izgradnju objekata obnovljivih izvora energije izdaju se pojedinačno, ovisno o vrsti objekta, a prema postojećim tehničkim propisima od strane HEP ODS d.o.o, Elektre Križ.

 

  1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

 

4.1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

 

Članak 48.

Unutar obuhvata Plana određene su površine koje će se uređivati kao javne zelene površine (Z1).

Unutar javnih zelenih površina (Z1) moguće je uređivati dječja i manja sportska igrališta, staze i odmorišta. Pored toga moguće je graditi paviljone, manje ugostiteljske sadržaje, sanitarne čvorove, fontane, najveće tlocrtne površine do 50 m2, ali ne više od 5% ukupne javne zelene površine.

Udaljenost objekata (građevinski pravac) od regulacijskog pravca mora iznositi minimalno 5 m.

Maksimalna katnost građevina  je prizemlje (P), uz mogućnost gradnje suterena, visine do 4 m.

Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja javne zelene površine.

Za izgradnju i uređenje parkova potrebno je izraditi hortikulturni projekt.

 

4.2. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

 

Članak 49.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitne zelene površine.

U zaštitne zelene površine spadaju sve površine urbanog zelenila kao što su drvoredi i travnjaci, a Planom su određene kao:

  • zaštitne zelene površine označene oznakom Z na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina. Na površinama ove namjene može se postavljati dodatna pješačka prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture, paviljoni, biciklističke staze, parkirališta i sl.
  • zelene površine unutar cestovnih koridora označene na kartografskom prikazu 2.a. Promet, čije uređenje i održavanje spada u obvezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu
  • zelene površine na građevnim česticama.

Pri uređivanju zelenih površina u blizini trase prometnica treba paziti da se ne ugroze preglednost i sigurnost prometa, naročito u blizini križanja (sadnja niskog raslinja).

Planom se predviđa uređenje zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša. Preporuča se sadnja autohtonog bilja.

Članak 50.

Urbanističkim planom uređenja obavezno je ozelenjivanje minimum 20% površine pojedine građevne čestice i to prvenstveno po njenim rubnim dijelovima (u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila).

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševina za otpatke i drugim elementima.

  

  1. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

 

5.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 51.

Na području obuhvata Plana nema područja zaštićenih temeljem važećeg Zakona o zaštiti prirode koje su upisane u Upisnik zaštićenih područja.

S obzirom na planiranu namjenu površina unutar prostora obuhvata Plana, sukladno članku 21. važećeg Zakona o zaštiti prirode potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite prirode:

  • uređenje postojećih građevinskih područja, kao i uvođenje novih gospodarskih sadržaja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti te ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,
  • uređenje planirati na način da se ne naruše obilježja krajobraza, a posebice je potrebno voditi računa o oblikovanju (koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi), visini i prostornoj raspodjeli građevina,
  • prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje,
  • pri odabiru trase prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune,
  • očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske čistine i šumske rubove,
  • otpadne vode (sanitarne i oborinske vode sa prometnih i manipulativnih površina) zbrinuti vodonepropusnim razdjelnim sustavom odvodnje s potrebnim pročišćivanjem.

Osim uvjeta iz prethodnog stavka, prilikom provedbe ovog Plana također je potrebno primijeniti sve uvjete zaštite prirode navedene u Prostornom planu uređenja Grada Pakraca.

5.2. Kulturna baština

 

Članak 52.

Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Grada Pakraca te Konzervatorskog odjela u Požegi, na području obuhvata Plana ne nalaze se zaštićena ni preventivno zaštićena, kao ni evidentirana kulturna dobra.

Tijekom svih zemljanih radova unutar obuhvata Plana preporuča se osigurati stalan arheološki nadzor.

U slučaju da se tijekom nadzora ustanove nepokretni arheološki nalazi, neophodno je omogućiti provođenje zaštitnih arheoloških istraživanja.

Ukoliko se nepokretni arheološki nalazi primijete u odsutnosti stručnog nadzora, izvođač je dužan radove prekinuti te o nalazima bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

O svim eventualnim pokretnim arheološkim nalazima koji se slučajno primijete na površini zemljišta unutar obuhvata Plana potrebno je izvijestiti nadležni Konzervatorski odjel, a predmete predati lokalnom muzeju.

Arheološka istraživanja (nadzor, iskopavanja, terenski pregledi, snimanja) smiju se provoditi samo na temelju rješenja o odobrenju nadležnog tijela, a u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

 

  1. Postupanje s otpadom

 

Članak 53.

Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Prostor za privremeno skladištenje otpada na pojedinoj građevinskoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto.

Obvezno je kompostiranje organskog otpada i poštivanje načela odvojenog prikupljanja otpada i ponovne uporabe.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća nadležnog za tu djelatnost.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata plana zbrinjavat će se u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, odvozom na određeni deponij.

  1. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

 

Članak 54.

Na području obuhvata UPU-a ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekovog okoliša iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektivne, karcinogene toksične otpade, te otpade koji imaju svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla, zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Osim mjera propisanih ovim Planom, također je potrebno pridržavati se svih mjera sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš navedenih u Prostornom planu uređenja Grada Pakraca.

7.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete tla

 

Članak 55.

U cilju zaštite tla na području obuhvata plana potrebno je:

  • dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari,
  • izgradnju objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla,
  • održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi zaštitne zelene površine,
  • površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je obnoviti i što je više moguće zaštititi,
  • opožarene površine čim prije pošumljivati kako bi se smanjio učinak erozije tla,
  • u cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice.

  

7.2. Zaštita zraka

 

Članak 56.

Na prostoru obuhvata plana zaštita zraka provoditi će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu s propisom EU.

U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:

  • osigurati protočnost prometnica
  • unaprijediti javni prijevoz
  • osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar zone
  • koristiti tzv. čiste energente
  • uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo

7.3. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

 

Članak 57.

Izvor zagađenja podzemnih i površinskih voda su otpadne vode i ostali izvori zagađenja (ispiranje zagađenih površina i prometnica, erozija i ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

Zaštita voda na području obuhvata plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja.

Otpadne vode iz sustava javne odvodnje treba tretirati na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda uz odgovarajući stupanj pročišćavanja. Za građevine koje neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav moguća je realizacija pojedinačnih objekata s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a sve ovisno o uvjetima na terenu te uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

U cilju očuvanja i poboljšanja kvalitete voda potrebno je:

  • planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;
  • usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša;
  • ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika;
  • usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije;
  • usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine;
  • zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;
  • kontrolirano odlaganje otpada
  • povećati udio zelenih, vodopropusnih površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja;
  • tehnološke otpadne vode potrebno je svesti na nivo kvalitete komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, odnosno u sabirne jame;

Članak 58.

Kako se gospodarska zona ”Pakrac 1” nalazi uz rijeku Pakru koja prolazi neposredno uz jugoistočnu granicu obuhvata Plana, sukladno članku 141. Zakona o vodama (NN 66/19), a radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima zabranjeno je:

  • na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama:
  • kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, jalovinu i drugi materijal
  • prelaziti i voziti motornim vozilima, osim na mjestima na kojima je to izričito dopušteno
  • podizati nasade i
  • obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina
  • saditi drveće na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba korita vodotoka ili kanala
  • podizati građevine na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba vodotoka ili kanala
  • u uređenom inundacijskom području orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje
  • u uređenom inundacijskom području:
  • podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do šest metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)
  • vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)
  • kopati i bušiti zdence do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) i
  • bušiti tlo do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)
  • u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima:
  • podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina
  • vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari
  • kopati i bušiti zdence i
  • bušiti tlo
  • na građevinama za melioracijsku odvodnju:
  • obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od pet metara od ruba tih građevina
  • obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za detaljnu odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od tri metra od ruba tih građevina
  • u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom području odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava i
  • graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

Iznimno od prethodnog stavka, odstupanja su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda:

  • pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina
  • pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja postojećeg vodnog režima i
  • ako to nije u bitnom protivno članku 9. važećeg Zakona o vodama.

Uzgoj i sječa drveća u inundacijskom području može se obavljati isključivo na osnovi planskog dokumenta sukladno članku 16. važećeg Zakona o vodama.

7.4. Zaštita od buke i vibracija

 

Članak 59.

Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.

U cilju zaštite od prekomjerne buke i vibracija na području UPU-a potrebno je:

  • identificirati potencijalne izvore buke,
  • kontinuirano vršiti mjerenja buke.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje i rekonstrukcije građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.

S ciljem da se na području UPU-a sustavno onemogući ugrožavanje bukom provode se slijedeće mjere:

  • sprječavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;
  • razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš;
  • predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.).

7.5. Zaštita od požara

 

Članak 60.

Na području obuhvata Plana predviđene mjere zaštite od požara definirane su važećim Zakonom o zaštiti od požara, Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe te Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Vatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

Sve vatrogasne pristupe, te površine za rad vatrogasnog vozila treba izvesti u skladu s odredbama prema važećem Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe. Planirane cjevovode za količine vode potrebne za gašenje požara treba izvesti u skladu s odredbama važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Izgradnja građevina treba biti u skladu s zakonskom regulativom iz oblasti protupožarne zaštite.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjednu građevinu, građevina mora biti udaljena najmanje 5,0 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskom zidu građevine i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine  0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m. ispod pokrova krovišta, koji mora biti od  negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža sukladno važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

Prilikom projektiranja građevina, potrebno je koristiti važeće pozitivne hrvatske propise odnosno priznata pravila tehničke prakse, tako da ispunjavaju bitne zahtjeve iz područja zaštite od požara, što se temelji na važećem Zakonu o zaštiti od požara i na temelju njega donesenih propisa, te uvjetima zaštite od požara utvrđene posebnim zakonom i na temelju njih donesenih propisa.

Za zahtjevne građevine izraditi elaborat zaštite od požara kao podlogu za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu.

Ostale mjere zaštite od požara potrebno je projektirati u skladu s važećim pozitivnim hrvatskim propisima i normama iz područja zaštite od požara, ovisno o vrsti građevine i djelatnosti za koju se projektira.

Kod projektiranja građevina za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije (a također ni druge zahtjeve u vezi građevinske zaštite od požara), primijeniti odgovarajuće inozemne propise kao priznata pravila tehničke struke.

  1. Mjere posebne zaštite

Članak 61.

Za područje Grada Pakraca donesena je Procjena rizika od velikih nesreća (2018. g.) kao temeljni dokument za izradu Plana zaštite i spašavanja kao i Plana civilne zaštite čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša.

Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja na području Grada Pakraca, a po potrebi snaga u županiji kao i na razini Republike Hrvatske. Grad Pakrac u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu i spašavanje.

Prilikom provedbe Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone ”Pakrac 1” potrebno je pridržavati se mjera zaštite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda te mjera zaštite od požara i eksplozija propisanih Prostornim planom uređenja Grada Pakraca, kao i ostalih važećih zakona i pravilnika s naglaskom na:

  • Zakon o sustavu civilne zaštite
  • Zakon o prostornom uređenju
  • Zakon o gradnji
  • Zakon o zaštiti okoliša
  • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda
  • Zakon o zaštiti od požara
  • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima
  • Plan civilne zaštite Grada Pakraca
  • Plan zaštite i spašavanja Grada Pakraca
  • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora
  • Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja
  • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva
  • Pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva
  • Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja
  • Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
  • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara.
  1. Mjere provedbe Plana

 

Članak 62.

Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora, te tražena razina zaštite okoliša.

Mjere za provođenje Plana odnose se na izradu i realizaciju programa uređenja zemljišta, odnosno pripremu zemljišta za izgradnju, kao i na izradu projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili točni parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski položaj u prostoru, te osigurao Planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog područja.

Za rješenje vodoopskrbe cjelokupnog područja obuhvata Plana i okolnog šireg pripadajućeg područja naselja mora se izraditi posebna projektna dokumentacija u kojoj će se izvršiti detaljna analiza količina specifične potrošnje vode, provesti odgovarajući hidraulički proračun, definirati trase i profili cjevovoda, te odrediti točno mjesto priključenja na postojeći cjevovod.

Za planiranu kanalizacijsku mrežu na području obuhvata Plana mora se izraditi odgovarajuća projektna dokumentacija u kojoj će se provesti detaljan hidraulički proračun kanalizacijske mreže i ostalih kanalizacijskih građevina, a obzirom na stvarne količine otpadnih voda na ovom području.

Nakon pripreme zemljišta potrebno je pristupiti uređenju komunalnih građevina i uređaja koja sadržava slijedeće:

  • izgradnja prometnica,
  • izgradnja infrastrukturnih građevina i uređaja za vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i TK mrežu,
  • izvedba javne rasvjete.

Komunalna i ostala infrastruktura može se izgraditi i u fazama, a na temelju odgovarajućeg akta za građenje. Do izgradnje prometnica u punom planiranom profilu mogu se koristiti postojeće prometnice i putovi.

Eventualna promjena trase prometne i komunalne infrastrukture kod izrade glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Lokacijska dozvola ili drugi odgovarajući akt za građenje, može se izdavati ukoliko u naravi postoji pristupni put (evidentiran u katastru ili na posebnoj geodetskoj podlozi) uz uvjet da se omogući formiranje potrebne čestice za prometnicu.

Nije moguće stavljanje pojedine faze gradnje u upotrebu, ako nije osiguran pristup s    uređene prometne površine, te priključak na vodoopskrbni sustav, elektroopskrbu i  sustav za odvodnju oborinskih i otpadnih voda.

Članak 63.

Parcelacija zemljišta gospodarske zone ”Pakrac 1” može se provoditi u skladu s ovim Planom. Prijedlog parcelacije, kojim se određuje mogući oblik i veličina građevne čestice, ucrtan je na kartografskom prikazu 4.c. Prijedlog parcelacije u mjerilu 1:1000. Dozvoljava se spajanje čestica iste namjene, kao i dodatna parcelacija postojećih i ovim Planom predloženih građevnih čestica, a izmjena parcelacije zemljišta ne znači izmjenu ovog Plana.

 

III. ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 64.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 350-01/19-01/2

URBROJ: 2162-06/08-20-63

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o kratkoročnom zaduženju po poslovnom transakcijskom računu kod Privredne banke Zagreb d. d. Zagreb

Na temelju odredbi članka 86a. Zakona o proračunu („Narodne novine“ broj 87/08, 136/12, 15/15) i članka 36. Statuta Grada Pakraca (“Službeni glasnik Grada Pakraca” broj  4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Pakraca održanoj 9. ožujka 2020. g. donosi

O D L U K U

O KRATKOROČNOM ZADUŽENJU PO POSLOVNOM TRANSAKCIJSKOM RAČUNU KOD PRIVREDNE BANKE ZAGREB D. D. ZAGREB

 

Članak  1.

Grad Pakrac (u daljnjem tekstu Grad) zadužit će se kratkoročno kod Privredne banke Zagreb d. d. Zagreb u iznosu do 2.000.000,00 kn putem dopuštenog prekoračenja po poslovnom računu, a za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza.

Članak  2.

Grad će se zadužiti pod slijedećim uvjetima:

– Iznos dopuštenog prekoračenja: do 2.000.000,00 kn,

– Vrsta kredita: kratkoročni – dopušteno prekoračenje po poslovnom računu,

– Rok korištenja:  1 godina (od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. godine), s mogućnošću ranijeg prekida

– Način otplate: sukcesivno ili jednokratno kod dospijeća,

– Kamatna stopa: fiksna 2,5% (godišnje),

– Obračun kamata: kamata se obračunava i naplaćuje mjesečno,

– Naknada: za obradu zahtjeva – 0,3% od iznosa kredita,

– Instrumenti osiguranja: zadužnica i dvije mjenice.

Članak  3.

Sredstva za otplatu prekoračenja po poslovnom računu osigurati će se u proračunu Grada Pakraca u cijelom razdoblju korištenja prekoračenja.

Ovlašćuje se gradonačelnica Grada Pakraca da može zaključiti ugovor o kratkoročnom zaduženju iz članka 1. i 2. ove odluke.

Članak 4.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 403-02/20-01/1

URBROJ: 2162-05/01-20-1

Pakrac,  9. ožujka 2020. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o davanju suglasnosti gradonačelnici za sudjelovanje na javnom natječaju za prodaju zemljišta u vlasništvu Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana Pakrac

Na temelju članka 48. stavak 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni  glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca na 17. sjednici održanoj 9. ožujka 2020. godine donosi

 

ODLUKU

O DAVANJU SUGLASNOSTI GRADONEČELNICI ZA SUDJELOVANJE NA JAVNOM NATJEČAJU ZA PRODAJU ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU OPĆE ŽUPANIJSKE BOLNICE I BOLNICE HRVATSKIH VETERANA PAKRAC

 

Članak 1.

Ovom Odlukom daje se suglasnost gradonačelnici za sudjelovanje na javnom natječaju za prodaju zemljišta oznake k.č.br. 1193/3, zk. ul. 956, k.o. Pakrac, površina 15.876 m2, građevinsko zemljište („Gospodarska zona Pakrac 5“) u vlasništvu Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana, objavljenom u „Pakračkom listu“ br. 573, od 28. veljače 2020. g.  do iznosa od 600.000,00 kuna.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 406-09/20-01/1

URBROJ: 2162-04/01-20-1

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Zaključak o usvajanju polugodišnjeg izvješća gradonačelnice za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2019. g.

Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), Gradsko vijeće Grada Pakraca, na svojoj je 17. sjednici, održanoj 9. ožujka 2020.g. donijelo slijedeći

ZAKLJUČAK

 

  1. Usvaja se polugodišnje izvješće gradonačelnice za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2019.g.
  2. Izvješće se nalazi u privitku ovog zaključka.
  3. Ovaj zaključak objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 022-05/20-01/1

URBROJ: 2162-01/01-20-2

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o dodjeli javnog priznanja „Pečat Grada Pakraca“

Temeljem odredbi čl. 11. i 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) i čl. 17. st. 1, čl. 9 i čl. 10. Odluke o javnim priznanjima Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca 1/98 i 3/03), te temeljem Mišljenja Ocjenjivačkog odbora za dodjelu javnih priznanja Grada Pakraca, Gradsko vijeće Grada Pakraca, na svojoj je 17. sjednici, održanoj 9. ožujka 2020. g. donijelo

ODLUKU

O DODJELI JAVNOG PRIZNANJA “PEČAT GRADA PAKRACA“

 

Članak 1.

Javno priznanje „Pečat Grada Pakraca“, za osobiti doprinos u duhovnom i  materijalnom razvoju Grada dodjeljuje se:

– Božidaru Saviju iz Pakraca,

– obitelji Brus iz Pakraca,

– Društvu Mađara Pakrac,

– Udruzi maratonaca Sisačko-moslavačke županije „Heroji ne umiru“,

– Elviri Ančić, posmrtno.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 061-01/20-01/1

URBROJ: 2162-04/03-20-11

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:   Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Odluka o dodjeli javnog priznanja zlatna plaketa „Grb Grada Pakraca“

Temeljem odredbi čl. 11. i 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) i čl. 17. st. 1, čl. 7 i čl. 8. Odluke o javnim priznanjima Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca 1/98 i 3/03), te temeljem Mišljenja Ocjenjivačkog odbora za dodjelu javnih priznanja Grada Pakraca, Gradsko vijeće Grada Pakraca, na svojoj je 17. sjednici, održanoj 9. ožujka 2020. g. donijelo

ODLUKU

O DODJELI JAVNOG PRIZNANJA ZLATNA PLAKETA „GRB GRADA PAKRACA“

 

Članak 1.

Javno priznanje Zlatna plaketa „Grb Grada Pakraca“ dodjeljuje se:

– Zvonku Martinoviću iz Prekopakre, za područje gospodarstva,

– Udruzi HVIDR-a Pakrac, za područje drugih društvenih djelatnosti.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 061-01/20-01/1

URBROJ: 2162-04/03-20-12

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Analiza stanja sustava civilne zaštite za Grad Pakrac u 2019. g.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje Razdoblje za 2020 – 2022. g.

Na temelju članka 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18), članka 59. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne novine“ broj 49/17)  i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), Gradsko vijeće Grada Pakraca na 17. sjednici održanoj 9. ožujka 2020. g. donijelo je

GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE S FINANCIJSKIM UČINCIMA ZA TROGODIŠNJE RAZDOBLJE ZA 2020 – 2022. g.

 

UVOD

Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Grada Pakraca od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su jačati i nadopunjavati spremnost postojećih operativnih snaga sustava civilne zaštite na njihovom području sukladno procjeni rizika od velikih nesreća i planu djelovanja civilne zaštite, a ako postojećim operativnim snagama ne mogu odgovoriti na posljedice utvrđene procjenom rizika, dužne su osnovati dodatne postrojbe civilne zaštite.

Planom razvoja sustava civilne zaštite utvrđuju se nositelji, suradnici, rokovi za realizaciju ciljeva u narednoj godini te projekcija s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, odnosno do zaključenja ciklusa/razdoblja za koje se Smjernice usvajaju.

 

Predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće:

– u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine

– osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti.

CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE U 2020.G.

Plan razvoja sustava civilne zaštite predstavlja dokument za implementaciju ciljeva iz Smjernica koji se u njih prenose kako bi se konkretizirale mjere i aktivnosti te utvrdila dinamika njihovog ostvarivanja.

Planom razvoja sustava civilne zaštite utvrđuju se nositelji, suradnici, rokovi za realizaciju ciljeva u narednoj godini te projekcija s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, odnosno do zaključenja ciklusa/razdoblja za koje se Smjernice usvajaju.

Planiranje i provođenje preventivnih mjera treba se provoditi tako da se u postupak upravljanja rizicima uključe svi odgovorni sudionici sustava civilne zaštite s lokalnih razina kako bi te aktivnosti postepeno postale prioritetima najviše razine koji će se u kontinuitetu ostvarivati kroz politike upravljanja rizicima, odnosno kroz realizaciju planova razvoja sustava civilne zaštite koje je potrebno uskladiti s procjenama rizika od velikih nesreća i katastrofa i Strategijom smanjivanja rizika od katastrofa.

Plan razvoja sustava civilne zaštite redovito se revidira na temelju provedene godišnje analize stanja sustava civilne zaštite.

Kako bi stanje sustava civilne zaštite podigli na veću razinu, potrebno je poduzeti slijedeće:

 

  1. Izraditi Operativni postupovnik

Nositelj: Gradonačelnica

Suradnici: IN konzalting d.o.o., Stožer CZ, Jedinstveni upravni odjel.

Rok: lipanj 2020.g.

Zakonska osnova: Uredba o sastavu i strukturi postrojbe civilne zaštite (NN 27/17)

 

  1. Izraditi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda

Nositelj: Gradonačelnica

Suradnici: IN konzalting d.o.o., Stožer CZ, Jedinstveni upravni odjel.

Rok: siječanj 2020.g.

Zakonska osnova: Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda NN 16/19

 

  1. Izraditi plan vježbi za 2020.

Nositelj: Gradonačelnica

Suradnici: IN konzalting d.o.o., Stožer CZ, Jedinstveni upravni odjel.

Rok: ožujak 2020.

Zakonska osnova: Pravilnik o vrstama i načinu provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 49/16)

 

  1. Planirati, organizirati i provesti terensko pokaznu vježbu operativnih snaga sustava civilne zaštite

Nositelj: načelnik stožera CZ

Suradnici: IN konzalting d.o.o., Stručna služba  gradskog vijeća i Gradonačelnica

Rok: veljača-travanj 2020.g.

Zakonska osnova: Pravilnik o vrstama i načinu provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 49/16)

  1. Ažurirati Plansku dokumentaciju u sustavu civilne zaštite

Nositelj: načelnik stožera CZ

Suradnici: Jedinstveni upravni odjel, IN konzalting d.o.o.

Rok: kontinuirano 2020.g.

Zakonska osnova: Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 49/17)

  1. Izvršiti postupak popunjavanja postrojbe civilne zaštite opće namjene.

Nositelj: načelnik stožera, Jedinstveni upravni odjel

Suradnici: : Jedinstveni upravni odjel, IN konzalting d.o.o.

Rok: travanj 2020.g..

Zakonska osnova: Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 69/16)

  1. Izvršiti postupak raspoređivanja obveznika civilne zaštite na dužnosti povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite općine.

Nositelj: načelnik stožera, Jedinstveni upravni odjel

Suradnici: : Jedinstveni upravni odjel, IN konzalting d.o.o.

Rok: srpanj 2020.g.

Zakonska osnova: Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 69/16)

  1. Izvršiti edukaciju članova postrojbe civilne zaštite opće namjene

Nositelj: načelnik stožera

Suradnici: IN konzalting d.o.o.

Rok: srpanj 2020.g.

Zakonska osnova: Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 69/16)

 

  1. Izvršiti edukaciju povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite

Nositelj: načelnik stožera

Suradnici: MUP-Ravnateljstvo CZ-a Virovitica, IN konzalting d.o.o.

Rok: srpanj 2020.g.

Zakonska osnova: Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 69/16)

  1. Izvršiti nabavku osobne zaštitne opreme za članove stožera CZ, članove postrojbe opće namjene, povjerenike i zamjenike

Nositelj: Gradonačelnica

Suradnici: Jedinstveni upravni odjel, načelnik stožera CZ

Rok: travanj – svibanj 2020.g.

Zakonska osnova: Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 69/16)

  1. Ugovoriti police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja za članove stožera CZ, članove postrojbe opće namjene, povjerenike i zamjenike

Nositelj: Gradonačelnica

Suradnici: Jedinstveni upravni odjel, načelnik stožera CZ

Rok: ožujka – travanj 2020.g.

Zakonska osnova: Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 69/16)

  1. Ustrojiti i voditi jedinstvenu evidenciju pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, te informacijskih baza podataka o operativnim snagama

Nositelj: načelnik stožera

Suradnici: IN konzalting d.o.o., Jedinstveni upravni odjel

Rok: kontinuirano 2020.g.

Zakonska osnova: Pravilnik o vođenju evidencija pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 75/16), Pravilnik o vođenju jedinstvene evidencije i informacijskih baza podataka o operativnim snagama, materijalnim sredstvima i opremi operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 99/16)

 

  1. Uspostaviti komunikacija s građanima, pravnim osobama, udrugama građana, HGSS, Crvenih križem, Vatrogasnim zajednicama, DVD, MUP-Ravnateljstvo CZ-a oko pravovremenog izvještavanja o nadolazećim opasnostima, te poduzimanju mjera u otklanjanju posljedica velikih nesreća i katastrofa

Nositelj: načelnik stožera

Suradnici: Jedinstveni upravni odjel

Rok: kontinuirano 2020.g.

 

PREGLED FINANCIJSKIH UČINAKA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

Red  broj OPIS POZICIJE 2020. g. 2021.g. 2022.g.
1. STOŽER CIVILNE ZAŠTITE I POSTROJBE CIVILNE ZAŠTITE
Osiguranje uvjeta za evakuaciju, zbrinjavanje i sklanjanje stanovništva 10.000,00
Stožer civilne zaštite– odore, veza, edukacija 4.000,00 10.000,00
Postrojbe civilne zaštite – odora, edukacija 11.000,00 15.000,00
Procjena rizika, Plan djelovanja sustava CZ 20.000,00
Vježba operativnih snaga zaštite i spašavanja 15.000,00
Povjerenici civilne zaštite, voditelji objekata za smještaj 10.000,00
Materijalna i tehnička oprema operativnih snaga 20.000,00 20.000,00
Redovno tekuće ažuriranje priloga i podataka iz sadržaja dokumenata 12.000,00 20.000,00 20.000,00
UKUPNO: 27.000,00 100.000,00 60.000,00
2. VATROGASTVO
Vatrogasna zajednica 300.000,00 320.000,00 340.000,00
Dobrovoljne vatrogasne postrojbe 200.000,00 200.000,00 220.000,00
Vatrogasna zapovjedništva
Procjena ugroženosti i Plan zaštite od požara
UKUPNO: 500.000,00 520.000,00 560.000,00
3. HGSS STANICA POŽEGA
Redovne donacije 10.000,00 12.000,00 12.000,00
Opremanje
UKUPNO: 10.000,00 12.000,00 12.000,00
4. SKLONIŠTA (prostori za sklanjanje)
Tekuće održavanje
UKUPNO:
5. UDRUGE GRAĐANA
UKUPNO:
6. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE (kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost)
GD HCK Pakrac 120.000,00 120.000,00 120.000,00
UKUPNO: 120.000,00 120.000,00 120.000,00
SVEUKUPNO

ZA SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE

657.000,00 752.000,00 752.000,00

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 810-01/20-01/2

URBROJ: 2162-05/01-20-1

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:     Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Pakraca za 2019. godinu

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2019. godini

Akti Gradskog vijeća 2/2020

Izvješće o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz članka 59. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu

Akti gradonačelnice 2/2020

Odluka o imenovanju članova Povjerenstva za ocjenjivanje prijedloga projekata udruga Grada Pakraca

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine „ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19), članka 51. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) i članka 10a. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (»Narodne novine«, broj 47/90, 27/93 i 38/09), članka 7. Odluke o uvjetima i postupku za dodjelu financijskih i nefinancijskih podrški udrugama Grada Pakraca, („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 2/15), članka 25.  Pravilnika o financiranju udruga Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 1/20), Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (“Narodne novine” broj 121/14) i Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (“Narodne novine” broj 26/15), gradonačelnica Grada Pakraca donosi

 

ODLUKU O IMENOVANJU ČLANOVA POVJERENSTVA ZA OCJENJIVANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA UDRUGA

Članak 1.

Povjerenstvo Grada Pakraca za ocjenjivanje prijedloga projekata čine članovi (abecednim redom):

  1. Ajman Domagoj,
  2. Černi Borislav,
  3. Gazić Vladimir,
  4. Kiš Danijela  i
  5. Sabo Seleši Gabrijela.

Mandat članovima Povjerenstva za ocjenjivanje prijedloga projekata započinje danom donošenja ove Odluke i traje 4 godine, a tijekom obavljanja zadaća za svoj rad članovi povjerenstva ne primaju naknadu.

Članak 2.

Članovi Povjerenstva iz članka 1. Ove Odluke dužni su prije početka obavljanja zadaća potpisati Izjavu o nepristranosti i povjerljivosti te u skladu sa zakonskim odredbama donijeti poslovnik o radu Povjerenstva.

Članovi Povjerenstva tijekom mandata i obavljanja zadaća iz ove Odluke imaju obvezu čuvati povjerljivim sve podatke kojima raspolažu, postupati isključivo na temelju pravila struke i objektivnih pokazatelja te u skladu s nacionalnim propisima, djelovati potpuno neovisno, nepristrano i jednako prema svim projektnim prijedlozima u postupku odabira, bez ikakvih vanjskih utjecaja.

U slučaju nastanka okolnosti koje narušavaju ili bi mogle narušiti objektivnost i nepristranost ili ugroziti načelo izbjegavanja sukoba interesa, članovi Povjerenstva dužni su osobno zatražiti izuzeće a u protivnom će ih se odlukom nadležnog tijela izuzeti iz članstva Povjerenstva u odnosu na predmetni postupak dodjele bespovratnih sredstava.

Članak 3.

Zadaća članova Povjerenstva iz članka 1. ove Odluke je praćenje tijeka javnih poziva, razmatranje i ocjenjivanje prijava koje su ispunile formalne uvjete javnih poziva/natječaja sukladno kriterijima koji su propisani uputama za prijavitelje za svaki pojedini Javni poziv. Ocjenjivanje se vrši na sjednicama na kojima se vodi zapisnik.

Na temelju provedenog postupka ocjenjivanja Povjerenstvo izrađuje prijedlog za odobravanje financijskih sredstava za programe ili projekte, o kojemu konačnu odluku donosi gradonačelnik za svako pojedino područje.

Članak 4.

Ocjenjivanje iz članka 2. ove Odluke Povjerenstvo je dužno obaviti u roku od petnaest (15) dana od dana isteka roka za podnošenje prijava po javnom pozivu/natječaju uključujući izradu prijedloga gradonačelniku za odobravanje financijskih sredstava za programe, projekte udruga.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

 

GRADONAČELNICA GRADA PAKRACA

KLASA: 007-01/20-01/1

URBROJ: 2162-04/06-20-2

Pakrac, 21. siječnja 2020. g.

Gradonačelnica: Anamarija Blažević v. r.

Akti gradonačelnice 10/2019

Odluka o preraspodjeli sredstava u proračunu Grada Pakraca za 2019. godinu

Akti gradonačelnice 1/2020

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o financiranju udruga Grada Pakraca

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine „ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19), članka 51. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), članka 7. Odluke o uvjetima i postupku za dodjelu financijskih i nefinancijskih podrški udrugama Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 2/15), Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (“Narodne novine” broj 121/14) i Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (“Narodne novine” broj 26/15), gradonačelnica Grada Pakraca donosi

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O FINANCIRANJU UDRUGA GRADA PAKRACA

 

Članak 1.

U Pravilniku o financiranju udruga Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/15) mijenja se članak 25. i sada glasi:

„Povjerenstvo za ocjenjivanje je nezavisno stručno procjenjivačko tijelo kojega imenuje gradonačelnica, a čini ga 5 članova iz reda predstavnika Grada,  predstavnika znanstvenih i stručnih institucija, nezavisnih stručnjaka i predstavnika organizacija civilnog društva.“

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Pakraca.

GRADONAČELNICA

KLASA: 007-01/20-01/1

URBROJ:2162-04/06-20-1

Pakrac, 8. siječnja 2020. g.

Gradonačelnica: Anamarija Blažević v. r.

Akti gradonačelnice 1/2020

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi Grada Pakraca

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine „ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19), članka 51. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) i članka 10a. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (»Narodne novine«, broj 47/90, 27/93 i 38/09) gradonačelnica Grada Pakraca donosi

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O IZBORU I UTVRĐIVANJU PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI GRADA PAKRACA

 

Članak 1.

U Pravilniku o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi Grada Pakraca

( „Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/15) mijenja se članak 6. i sada glasi:

„Za poslove stručnog vrednovanja i ocjenjivanja prijedloga udruga, ustanova te samostalnih i slobodnih umjetnika u kulturi gradonačelnica će imenovati članove Povjerenstva za kulturu Grada Pakraca“.

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Pakraca.

GRADONAČELNICA

KLASA: 612-01/20-01/1

URBROJ: 2162-04/06-20-1

Pakrac, 8. siječnja 2020. g.

Gradonačelnica: Anamarija Blažević v. r.

Akti gradonačelnice 1/2020

Plan prijema u službu za 2020. godinu

Na temelju članka 10. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 86/08, 61/11, 04/18, 112/19) i članka 51. stavka 3. alineje 12. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), a slijedom prijedloga pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Grada Pakraca, u skladu s Proračunom Grada Pakraca za 2020. godinu („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 9/19) dana 10. siječnja  2020. godine, gradonačelnica Grada Pakraca donijela je

PLAN PRIJEMA U SLUŽBU ZA 2020. GODINU

I.

Donosi se Plan prijema u službu u upravna tijela Grada Pakraca za 2020. godinu.

II.

Broj ustrojenih radnih mjesta, stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta, potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme te potreban broj vježbenika na određeno vrijeme za upravna tijela Grada Pakraca utvrđuje se u tablici koja se nalazi u privitku i čini sastavni dio ovog Plana (Privitak 1.).

III.

Ovaj Plan objavljuje se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“ i na web-stranici Grada Pakraca.

GRADONAČELNICA

KLASA: 119-01/20-01/01

URBROJ: 2162-04/01-20-01

Pakrac, 10. siječnja 2020. g.

Gradonačelnica: Anamarija Blažević v. r.

Privitak 1.

R. br. Naziv upravnog tijela/org. jedinice Broj sistematiziranih radnih mjesta Popunjena radna mjesta (na neodređeno) Potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme Potreban broj vježbenika
1. Jedinstveni upravni odjel 1 1 0 0
2. Odsjek za opće poslove i društvene djelatnosti 11 4 0 1
3. Odsjek za gospodarstvo proračun i financije 11 6 2 1
4. Odsjek za graditeljstvo i komunalne djelatnosti 10 6 0 1
5. Vlastiti pogon 16 8 0
  UKUPNO 49 25 2 3

Akti pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela 1/2020

Plan klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata upravnih tijela Grada Pakraca za 2020. godinu

Temeljem članka 2. i članka 18. stavak 3. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“ br. 7/09) članka 5. Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata („Narodne novine“ br. 38/88) pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Pakraca donosi

PLAN KLASIFIKACIJSKIH OZNAKA I BROJČANIH OZNAKA STVARATELJA I PRIMATELJA AKATA UPRAVNIH TIJELA GRADA PAKRACA ZA 2020. GODINU

Članak 1.

Planom klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata za 2020. godinu (u nastavku teksta: Plan) utvrđuju se klasifikacijske oznake sadržaja akata Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Pakraca, brojčane oznake stvaratelja i primatelja akata, te vrijeme čuvanja upravnih i neupravnih predmeta kao arhivskog gradiva.

Članak 2.

Planom se utvrđuju klasifikacije po sadržaju i broj dosjea, koji proizlaze iz djelokruga rada tijela iz članka 1. ovog Plana, a koristit će se u određivanju klasifikacijske oznake, kao brojčane oznake predmeta, na pojedinim vlastitim i primljenim aktima u razdoblju od 01. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine, kako slijedi:

Oznaka klasifikacije po sadržaju Broj dosjea Opis djelatnosti unutar podgrupe
001-01/ 1 Društveno-ekonomski odnosi, općenito
002-01/ 1 Pravni sustav, općenito
004-01/ 1 Slobode, prava i dužnosti čovjeka i građanina, općenito
005-01/ 1 Društveni nadzor, općenito
007-01/ 1 Udruge, općenito
008-01/ 1 Društveno informiranje, općenito
008-02/ 1 Javno informiranje
010-01/ 1 Organizacija države
010-05/ 1 Županije
010-06/ 1 Gradovi i općine
010-07/ 1 Naselja
011-01/ 1 Donošenje i objavljivanje propisa, općenito
011-03/ 1 Objavljivanje propisa
012-01/ 1 Ustavni propisi i statuti, općenito
012-02/ 1 Ustavni propisi
012-03/ 1 Statuti
013-02/ 1 Birački popisi
013-03/ 1 Izbori i opoziv
014-01/ 1 Referendum i drugi oblici osobnog izjašnjavanja, općenito
014-02/ 1 Referendum
015-01/ 1 Teritorijalna razgraničenja, općenito
015-05/ 1 Područja gradova i općina
016-01/ 1 Nacionalne manjine, općenito
016-02/ 1 Prava nacionalnih manjina
017-01/ 1 Grbovi, zastave, himne, amblemi, općenito
018-01/ 1 Politički odnosi s inozemstvom, općenito
021-01/ 1 Organizacija i rad Gradskog vijeća, općenito
021-04/ 1 Županijska skupština
021-05/ 1 Gradsko vijeće
022-04/ 1 Župan i zamjenici župana
022-05/ 1 Gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika
023-01/ 1 Organizacija i rad upravnih tijela, općenito
023-04/ 1 Županijska upravna tijela
023-05/ 1 Gradska upravna tijela
030-01/ 1 Upravno poslovanje – organizacija, metode i tehnike, općenito
030-03/ 1 Informatička djelatnost, informatički sustavi
030-04/ 1 Telekomunikacijska oprema
030-06/ 1 Uredska oprema
031-01/ 1 Oznake, prijem, općenito
031-02/ 1 Natpisne i oglasne ploče
031-03/ 1 Prijemne službe, pisarnica
031-06/ 1 Poštanske usluge
031-10/ 1 Usluge čišćenja
033-01/ 1 Tiskanje i umnožavanje materijala
034-01/ 1 Upravni postupak i upravni spor, općenito
034-02/ 1 Opći upravni postupak
034-04/ 1 Izdavanje uvjerenja i potvrda
034-07/ 1 Upravni spor
035-01/ 1 Uredsko poslovanje, općenito
035-02/ 1 Klasifikacijske oznake i urudžbeni brojevi
035-04/ 1 Evidencije i obrasci
036-01/ 1 Arhiviranje predmeta i akata, općenito
036-01/ 1 Izlučivanje arhivske građe
037-01/ 1 Ovjere, općenito
038-01/ 1 Pečati, žigovi i štambilji, općenito
038-02/ 1 Odobrenje za izradu pečat sa grbom RH
040-01/ 1 Upravni nadzor nad zakonitošću akata
042-01/ 1 Inspekcijski nadzor, općenito
050-01/ 1 Predstavke, pritužbe, prijedlozi, molbe, općenito
061-01/ 1 Javne nagrade i priznanja
080-01/ 1 Dužnosnici, rukovodeći i drugi radnici, općenito
080-06/ 1 Kadrovska evidencija u upravnim tijelima
080-01/ 1 Ocjenjivanje službenika
080-08/ 1 Ovlaštenja za potpisivanje i ostalo
100-01/ 1 Politika zapošljavanja, općenito
101-01/ 1 Kretanje zaposlenosti, općenito
102-01/ 1 Nezaposlenost, općenito
110-01/ 1 Radni odnosi, općenito
112-01/ 1 Zasnivanje i prestanak radnog odnosa, općenito
112-02/ 1 Radni odnos na neodređeno vrijeme
112-03/ 1 Radni odnos na određeno vrijeme
112-04/ 1 Ugovor o djelu
112-06/ 1 Vježbenici
113-01/ 1 Radno vrijeme, odmori, dopusti, bolovanja, općenito
113-04/ 1 Godišnji odmori
113-05/ 1 Bolovanja
114-01/ 1 Radni sporovi, materijalna i disciplinska odgovornost, općenito
115-01/ 1 Zaštita na radu, općenito
115-04/ 1 Nezgode na radu
117-01/ 1 Radni staž, općenito
118-01/ 1 Stručna sprema, kvalifikacije, stručna osposobljenost i priznavanje svojstva, općenito
119-03/ 1 Kadrovska evidencija
120-01/ 1 Stjecanje osobnog dohotka, općenito
121-01/ 1 Ostala primanja po osnovi rada
121-02/ 1 Dnevnice
121-07/ 1 Regres
121-10/ 1 Jubilarne nagrade
121-11/ 1 Otpremnine
121-12/ 1 Autorski honorari
130-01/ 1 Tečajevi, savjetovanja, stručna putovanja
133-01/ 1 Stručni i pravosudni ispiti
135-01/ 1 Stručni i akademski nazivi, općenito
140-01/ 1 Mirovinsko osiguranje, općenito
141-01/ 1 Invalidsko osiguranje, općenito
210-01/ 1 Javni red i mir, općenito
214-01/ 1 Zaštita od požara i eksplozija
215-01/ 1 Kriminalitet, općenito
231-01/ 1 Javni skupovi građana, općenito
300-01/ 1 Gospodarsko planiranje, općenito
301-01/ 1 Gospodarska kretanja, općenito
302-01/ 1 Gospodarski razvoj, općenito
303-01/ 1 Gospodarska suradnja
307-02/ 1 Politika cijena
310-01/ 1 Industrija, općenito
311-01/ 1 Zanatstvo i mala privreda, općenito
320-01/ 1 Poljoprivreda, općenito
320-02/ 1 Poljoprivredno zemljište
320-12/ 1 Štete u poljoprivredi
321-01/ 1 Šumarstvo, općenito
322-01/ 1 Veterinarstvo, općenito
323-01/ 1 Lovstvo, općenito
325-01/ 1 Vodoprivreda
326-01/ 1 Zadruge, općenito
330-01/ 1 Unutarnja trgovina, općenito
334-01/ 1 Turizam, općenito
335-01/ 1 Ugostiteljstvo, općenito
335-02/ 1 Ugostiteljska djelatnost
340-01/ 1 Cestovni promet, općenito
340-08/ 1 Sigurnost u cestovnom prometu
341-01/ 1 Željeznički promet, općenito
344-01/ 1 Veze, općenito
350-01/ 1 Prostorno planiranje, općenito
350-02/ 1 Prostorni planovi
350-05/ 1 Uvjeti uređenja prostora
351-01/ 1 Zaštita okoliša
351-02/ 1 Mjere za zaštitu okoliša
351-03/ 1 Studije utjecaja na okoliš
360-01/ 1 Građevinski poslovi, općenito
361-01/ 1 Izgradnja objekata, općenito
361-03/ 1 Građevinska dozvola
361-04/ 1 Tehnički pregled objekta
361-05/ 1 Uporabna dozvola
361-06/ 1 Rješenja o uvjetima uređenja prostora
361-07/ 1 Procjena šteta od elementarnih nepogoda
362-01/ 1 Građevinska inspekcija, općenito
363-01/ 1 Komunalni poslovi, općenito
363-02/ 1 Komunalne djelatnosti
363-03/ 1 Komunalna naknada
363-04/ 1 Komunalna inspekcija
370-01/ 1 Stambena politika, općenito
370-03/ 1 Stanovi i stanovanje
371-04/ 1 Stanarine
372-01/ 1 Poslovni prostor, općenito
372-03/ 1 Najam, korištenje poslovnog prostora
373-01/ 1 Reprezentativni objekti i objekti pod zaštitom
373-04/ 1 Korištenje objekata pod zaštitom
400-01/ 1 Financijsko-planski dokumenti, općenito
400-02/ 1 Financijski planovi
400-04/ 1 Periodični obračuni
400-05/ 1 Završni računi
400-08/ 1 Proračuni
401-01/ 1 Knjigovodstveno-računovodstveno poslovanje, općenito
402-01/ 1 Financiranje
402-06/ 1 Refundacije
402-07/ 1 Sufinanciranje
402-08/ 1 Financiranje iz proračuna
403-01/ 1 Kreditiranje
404-01/ 1 Investicije, općenito
406-01/ 1 Upravljanje imovinom i nabavka imovine, općenito
406-08/ 1 Inventure
410-01/ 1 Porezi, općenito
411-01/ 1 Doprinosi, općenito
412-01/ 1 Takse
413-01 1 Carine
414-01/ 1 Javni zajmovi
415-01/ 1 Naplaćivanje poreza, doprinosa i drugih obveza
420-01/ 1 Javni rashodi, općenito
422-01/ 1 Sredstva solidarnosti
423-01/ 1 Gubici, sanacije, stečajevi, likvidacije
440-01/ 1 Financijsko poslovanje s inozemstvom, općenito
470-03/ 1 Financijska revizija
500-01/ 1 Zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje, općenito
501-01/ 1 Mjere zdravstvene zaštite, općenito
502-01/ 1 Prava iz zdravstvenog osiguranja
510-01/ 1 Zdravstvene ustanove, općenito
540-01/ 1 Sanitarna inspekcija
550-01/ 1 Socijalna zaštita, općenito
551-01/ 1 Oblici socijalne zaštite
560-01/ 1 Evidencija HVIDR-a, općenito
564-01/ 1 Spomen-obilježja
600-01/ 1 Prosvjeta, općenito
601-01/ 1 Predškolski odgoj
602-01/ 1 Školstvo, općenito
602-02/ 1 Osnovnoškolsko obrazovanje
602-03/ 1 Srednjoškolsko obrazovanje
602-04/ 1 Visoko školstvo
604-01/ 1 Stipendiranje
610-01/ 1 Kultura, manifestacije, općenito
612-01/ 1 Kulturne djelatnosti, općenito
612-05/ 1 Muzejska djelatnost
612-08/ 1 Zaštita spomenika kulture
612-10/ 1 Izdavačko-novinarska djelatnost
612-12/ 1 Radio i TV
620-01/ 1 Šport, općenito
620-02/ 1 Športske organizacije
640-01/ 1 Znanost, općenito
650-01/ 1 Informatika, općenito
700-01/ 1 Poslovi pravosuđa, općenito
701-01/ 1 Odvjetništvo i pravna pomoć
711-01/ 1 Organizacija i rad sudova, općenito
712-01/ 1 Državno odvjetništvo, općenito
714-01/ 1 Prekršajni sudovi, općenito
802-01/ 1 Kadrovski poslovni pričuvnih časnika, općenito
804-02/ 1 Sigurnosni poslovi vojnih obveznika
810-01/ 1 Civilna zaštita
900-01/ 1 Domaća suradnja, općenito
900-03/ 1 Suradnja gradova i općina
910-01/ 1 Prijateljska suradnja s inozemstvom
910-04/ 1 Suradnja s međunarodnim organizacijama
930-01/ 1 Geodetsko-katastarski poslovi, općenito
931-01/ 1 Geodetska izmjera
932-01/ 1 Katastar zemljišta, općenito
933-01/ 1 Katastar vodova
936-02/ 1 Parcelacijski i geodetski elaborati
940-01/ 1 Evidencija nekretnina u državnom/gradskom vlasništvu
943-01/ 1 Promjena režima vlasništva
944-01/ 1 Imovinsko-pravni poslovi u svezi sa građevinskim zemljištem, općenito
945-01/ 1 Imovinsko-pravni poslovi u svezi sa poljoprivrednim zemljištem
946-01/ 1 Imovinsko-pravni poslovi u svezi sa šumama i šumskim zemljištem
957-01/ 1 Ekonomska statistika, općenito
958-01/ 1 Statistički podaci, općenito

 

Članak 3.

                Ovim Planom određuju se i brojčane oznake stvaratelja i primatelja akata, kako slijedi:

Redni broj Naziv Brojčana oznaka tijela/ustrojstvene jedinice Brojčana oznaka tijela/ustrojstvene jedinice i stvaratelja/primatelja
1. Gradsko vijeće -01 -01/01
2. Gradonačelnik -02 -02/01
3. Zamjenik gradonačelnika

Zamjenik gradonačelnika

-03 -03/01

-03/02

4. Odsjek za opće poslove i društvene djelatnosti -04  
  -pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela   -04/01
  – voditelj Odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti   -04/02
  – referent za uredsko poslovanje   -04/03
  -referent općih poslova   -04/04
  -stručni suradnik za društvene djelatnosti   -04/05

-04/06

  – viši savjetnik za pravne poslove i lokalnu samoupravu   -04/07
  – viši stručni suradnik za protokol i odnose s javnošću   -04/08

  – stručni suradnik za uredsko poslovanje   -04/09
  – administrativni referent   -04/10
5. Odsjek za gospodarstvo, proračun i financije -05  
  – voditelj Odsjeka   -05/01
  – viši savjetnik za proračun i financije   -05/02
  – referent za financijsko poslovanje   -05/03
  -referent računovodstveno-financijskih poslova   -05/04
  – viši stručni suradnik za sustav riznice, financijskog upravljanja i kontrola   -05/05
  – referent za naplatu gradskih prihoda   -05/06
5.1. Pododsjek za gospodarstvo i međunarodnu suradnju    
  – voditelj Pododsjeka   -05/07
  – viši stručni suradnik za gospodarstvo i EU fondove   -05/08
  – viši stručni suradnik za poljoprivredu   -05/09

-05/10

  – viši stručni suradnik – poljoprivredni redar   -05/11
6. Odsjek za graditeljstvo i komunalne djelatnosti -06  
  – voditelj Odsjeka   -06/01
  – viši stručni suradnik za graditeljstvo   -06/02
  – stručni suradnik za infrastrukturu   -06/03
  – referent – komunalni redar   -06/04
  – referent za komunalne prihode   -06/05
  – referent za graditeljstvo   -06/06

-06/07

  – viši stručni suradnik za imovinskopravne poslove   -06/08
  – stručni suradnik za graditeljstvo   -06/09

-06/10

7. Vlastiti pogon -07  
  – upravitelj   -07/01

Članak 4.

                Ovaj Plan stupa na snagu 1. siječnja 2020. i objavit će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

 

 

KLASA: 035-02/19-01/1

URBROJ: 2162-04/01-19-01

Pakrac, 30. prosinca 2019. g.

Pročelnik: Tomislav Petrač v. r.

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Odluka o izmjenama i dopunama proračuna Grada Pakraca za 2019. godinu

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2019. godinu

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz čl. 22. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu za 2019. godinu

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Proračun Grada Pakraca za 2020. godinu

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020. godinu

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Program održavanja komunalne infrastrukture za djelatnosti iz čl. 22. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu za 2020. godinu

Službeni glasnik Grada Pakraca br. 9/2019

Odluka o izvršavanju proračuna Grada Pakraca za 2020. godinu

Temeljem članaka 14. Zakona o proračunu (“Narodne novine” broj 87/08, 136/12, 15/15) i članka 36. Statuta Grada Pakraca (“Službeni glasnik Grada Pakraca” broj 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca na 16. sjednici održanoj 13. prosinca 2019. godine donosi

 

ODLUKU O IZVRŠAVANJU PRORAČUNA GRADA PAKRACA ZA 2020. G.

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovom se odlukom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna Grada Pakraca za 2020. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Grada Pakraca; upravljanje prihodima, rashodima, obavezama i potraživanjima proračuna; upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom; prava i obveze korisnika proračunskih sredstava; ovlasti i obveze gradonačelnika u izvršavanju proračuna te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Članak 2.

Proračun Grada Pakraca se sastoji od općeg i posebnog dijela.

Opći i posebni dio proračuna sadrže izvršenje proračuna za prethodnu 2018. godinu, plan i procjenu izvršenja za 2019. godinu, plan za 2020. godinu, te projekciju za slijedeće dvije godine.

Opći dio proračuna čine račun prihoda i rashoda te račun financiranja. U općem dijelu proračuna se iskazuje i manjak, odnosno višak sredstava iz prethodnih godina. Računom prihoda i rashoda se iskazuju i procijenjeni prihodi, kao i procijenjeni rashodi za tekuću fiskalnu godinu.

                U računu prihoda i rashoda iskazani su porezni i neporezni prihodi, drugi prihodi i prihodi od gradske imovine te rashodi utvrđeni za financiranje javnih izdataka na razini Grada Pakraca temeljem zakonskih i drugih propisa.

                U računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i primljeni krediti i zajmovi te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita.

                Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih po nositeljima i programskoj i funkcijskoj klasifikaciji.

U planu razvojnih programa po godinama iskazani su rashodi za nefinancijsku imovinu (investicije) i ostale rashode u razdoblju 2020-2022. godina.

Stvarna naplata proračunskih prihoda nije ograničena njihovom procjenom u proračunu.

Na razini proračuna i proračunskih korisnika Grada Pakraca primjenjuje se sustav rizničnog poslovanja sukladno Odluci o uvođenju riznice Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 8/2019).

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

  1. Upravljanje prihodima, rashodima, obavezama i potraživanjima

Članak 3.

Sredstva proračuna osiguravaju se proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu korisnici) koji su u njegovu posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima) i po vrstama rashoda i izdataka.

                Korisnici smiju proračunska sredstva koristiti samo za namjene koje su određene proračunom, i to do visine utvrđene u njegovom posebnom dijelu.

Članak 4.

                Korisnici koriste sredstva proračuna u skladu sa svojim godišnjim financijskim planom po dinamici utvrđenoj tromjesečnim i mjesečnim planovima, a sukladno ostvarenju proračunskih prihoda.

Članak 5.

                Korisnici koriste sredstva za plaćanje već izvršenih isporuka i usluga. Plaćanje putem predujma moguće je samo na temelju prethodne suglasnosti.

                Za iznose predujma do 100.000,00 kn suglasnost daje gradonačelnik, a za iznos predujma veći od 100.000,00 kn suglasnost daje Gradsko vijeće Grada Pakraca.

Članak 6.

                Postupak nabave roba, usluga i radova provodi se u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (“Narodne novine” broj 120/16) te Pravilnikom za provedbu postupaka jednostavne nabave („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 5/2017).

Članak 7.

                Obavezama i potraživanjima proračuna upravlja gradonačelnik. Odluku o otpisu potraživanja iznad iznosa iz čl. 51. st. 3. t. 5. Statuta Grada Pakraca donosi Gradsko vijeće Grada Pakraca.

  

  1. Izvršavanje proračuna

Članak 8.

                Za izvršavanje proračuna odgovoran je gradonačelnik, odnosno osoba na koju gradonačelnik prenese svoje ovlaštenje za izvršavanje proračuna.

Članak 9.

Proračun se izvršava na temelju mjesečnih proračunskih odobrenja proračunskim korisnicima u skladu s raspoloživim sredstvima.

Članak 10.

                Korisnici smiju preuzimati obaveze najviše do visine sredstava osiguranih u posebnom dijelu proračuna, ako je njihovo izvršavanje usklađeno s mjesečnom proračunskom dodjelom. Iznimno, zbog neusklađenog priljeva sredstava u proračun s mjesečnim planovima rashoda, gradonačelnik može izmijeniti dinamiku doznake sredstava pojedinim korisnicima.

Članak 11.

                Korisnici kojima se u proračunu osiguravaju sredstva za isplate plaća i ostalih materijalnih prava obvezni su gradonačelniku dostaviti zahtjev za doznaku sredstva za isplatu plaća do petog u mjesecu za prethodni mjesec.

                Ostali korisnici su dužni dostaviti mjesečne financijske planove do kraja mjeseca za idući mjesec.

                Ako korisnik ne dostavi gradonačelniku mjesečni financijski plan, koji mora biti usklađen s dodjelom, u roku iz stavka 1. i 2. ovog članka, ne smije preuzimati nove obveze za to i naredna razdoblja.

Članak 12.

                Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih rashoda i izdataka, odnosno pronalaženjem novih prihoda i primitaka.

                Uravnoteženje proračuna provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna prema postupku za donošenje proračuna.

Članak 13.

                Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obaveza za proračun povećaju rashodi ili izdaci, odnosno smanje prihodi ili primici proračuna, gradonačelnik može poduzeti privremene mjere za uravnoteženje proračuna sukladno čl. 43. Zakona o proračunu. Ako se za vrijeme provođenja mjera za uravnoteženje proračuna proračun ne može uravnotežiti, gradonačelnik mora najkasnije u roku 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja proračuna predložiti Gradskom vijeću Grada Pakraca izmjene i dopune proračuna.

Članak 14.

Gradonačelnik može svojom odlukom odobriti preraspodjelu sredstava unutar pojedinog razdjela i između pojedinih razdjela u proračunu Grada Pakraca, s tim da umanjenje pojedine stavke (pozicije) rashoda ne može biti veće od 5% sredstava utvrđenih na stavci rashoda koja se umanjuje. Odluka o preraspodjeli sredstava postaje sastavni dio proračuna Grada Pakraca.

O izvršenim preraspodjelama prema stavku 1. ovog članka gradonačelnik izvještava Gradsko vijeće prilikom podnošenja polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

                Ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug i nadležnost korisnika, što zahtijeva smanjenje sredstava, ili se korisnik ukine, neutrošena sredstva se prenose na korisnika koji preuzima njegove poslove ili za podmirenje ostalih proračunskih rashoda.

Članak 15.

                Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u proračun, vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi pročelnik nadležnog upravnog tijela Grada Pakraca.

Članak 16.

                Sredstva za ostala materijalna prava isplaćivati će se korisnicima prema kolektivnim ugovorima u visini i opsegu utvrđenima između gradonačelnika i sindikata. Ako pojedino materijalno pravo nije regulirano kolektivnim ugovorom primjenjivati će se odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna i Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima.

Članak 17.

                Plaće službenika i namještenika korisnika isplaćivati će se u skladu s Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 28/10), osim ako nisu uređene posebnim zakonom, posebnim kolektivnim ugovorom ili drugim posebnim propisom.

Članak 18.

                Korisnici koji ostvaruju prihode obavljanjem vlastite djelatnosti, dužni su njima upravljati pažnjom dobrog gospodara. Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu temeljem kojih su isti prihodi i ostvareni i nisu ih dužni uplaćivati u korist proračuna Grada Pakraca.

                Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovog članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti.

                Prihodi koje ostvare upravni odjeli Grada obavljanjem vlastite djelatnosti prihod su proračuna i uplaćuju se na njegov račun.

 

  1. Proračunska zaliha

 

Članak 19.

                Za podmirenje neplaniranih ili nedovoljno planiranih rashoda koristiti će se sredstva  proračunske zalihe sukladno čl. 56. Zakona o proračunu u visini od 100.000,00 kn.

                O korištenju proračunske zalihe odlučuje gradonačelnik.

                Gradonačelnik je obavezan polugodišnje izvijestiti Gradsko vijeće o korištenju proračunske zalihe.

  1. Proračunski nadzor i revizija

Članak 20.

                Nadležno upravno tijelo Grada Pakraca obavlja proračunski nadzor i nadzor namjenskog korištenja proračunskih sredstava svih pravnih i fizičkih osoba koje primaju sredstva iz proračuna Grada Pakraca po bilo kojoj osnovi.

Nadzor nad financijskim, materijalnim i računovodstvenim poslovanjem proračuna te nad zakonitošću i namjenskom upotrebom proračunskih sredstava obavlja Ministarstvo financija.

                Unutarnju reviziju proračuna ustrojava gradonačelnik.

                Vanjsku reviziju proračuna obavlja Državni ured za reviziju temeljem Zakona o Državnom uredu za reviziju (“Narodne novine” broj 25/19).

 

III. UPRAVLJANJE GRADSKOM IMOVINOM

 

Članak 21.

                Gradonačelnik može odlučiti o upravljanju i raspolaganju dijelom gradske imovine, ako je to potrebno radi osiguranja prihoda u računu prihoda i rashoda proračuna, do iznosa propisanog Statutom Grada Pakraca.

Članak 22.

                Za besplatno stjecanje nekretnina čije bi vlasništvo ili uporaba prouzročila nove troškove, potrebna je suglasnost gradonačelnika, odnosno Gradskog vijeća Grada Pakraca; a prema iznosima propisanim Statutom Grada Pakraca ovisno o visini procijenjene vrijednosti nekretnine.

Članak 23.

                Slobodnim novčanim sredstvima proračuna upravlja gradonačelnik. Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima uplaćuju se u proračun.

Članak 24.

                Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Pakraca”, a primjenjivati će se za 2020. godinu.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

Klasa: 400-06/19-01/5

Urbroj: 2162-05/01-19-01

Pakrac, 13. prosinca 2019. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Program javnih potreba u kulturi Grada Pakraca za 2020. godinu

Na temelju odredbi članaka 19. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15) članaka 1. i  članka 9a. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“ broj 47/90, 27/93. i 38/09) te članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/16 i 1/18), Gradsko vijeće Grada Pakraca na  16. sjednici održanoj dana 13. prosinca 2019. godine donijelo je

PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI GRADA PAKRACA U 2020. GODINI

Članak 1.

Ovim Programom utvrđuju se oblici i način poticanja i promicanja kulturnih djelatnosti i programa u području kulture, oblici, opseg, kvaliteta i način ostvarivanja i zadovoljavanja javnih potreba u kulturi za Grad Pakrac te obim, način i dinamika sufinanciranja tih potreba u 2020. godini sredstvima proračuna Grada Pakraca temeljem zakonskih odredbi.

Javne potrebe iz stavka 1. ovoga članka poticat će se, promicati i zadovoljavati:

  • ulaganjem određenih sredstava u obnovu, zaštitu i privođenje namjeni ili u investicijsko održavanje i adaptacije objekata kulture i prirodnih i kulturnih dobara, odnosno u pripremu tehničke i druge dokumentacije za obnovu i zaštitu istih
  • podržavanjem pojedinih akcija i manifestacija u kulturi koje pridonose razvitku, obogaćivanju i promicanju kulturnog života Grada Pakraca
  • ostvarivanjem djelatnosti i pojedinačnih programa ustanova kulture,
  • ostvarivanjem djelatnosti udruga i organizacija u kulturi te poticanjem i pomaganjem amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva,
  • na druge načine i kroz druge programe i sadržaje u skladu sa zakonom, drugim propisima i ovim Programom.

Članak 2.

U smislu članka 1. ovoga Programa, u Proračunu Grada Pakraca za 2020. godinu osigurat će se  sredstava za obnovu i zaštitu kulturnih i prirodnih dobara, za pojedine akcije i manifestacije u kulturi, te za ostvarivanje djelatnosti i programa pojedinih ustanova, udruga i organizacija u kulturi te za druge kulturne potrebe u iznosu od 868.631,00  kuna, kroz program 3040 Javne potrebe u kulturi.

Članak 3.

Sredstva iz članka 2. doznačivat će se na račun pojedinih korisnika za navedene namjene na temelju podnesenih zahtjeva, odnosno kad dospiju pojedina prava, u skladu s ostvarivanjem programa ili projekta ustanove odnosno udruga, a u skladu s ostvarivanjem Proračuna Grada Pakraca što je definirano potpisanim ugovorima s udrugama i ustanovama.

Sredstva za investicijska održavanja i adaptacije doznačivat će se izvoditeljima radova, izvršiocima dotičnih poslova i programa, odnosno korisnicima na osnovi posebnih zahtjeva, ugovora ili na   osnovu zaključka, odnosno odluke Gradonačelnika.

Članak 4.

Korisnici sredstava iz ovoga Programa obvezni su o ostvarenju svojih programa i o stanju u tim djelatnostima te o realizaciji sredstava iz Proračuna Grada Pakraca pismeno izvijestiti Grad Pakrac po realiziranom programu, projektu, a najkasnije do 28. veljače 2020. godine.

Članak 5.

Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“, a primjenjuje se od 01. siječnja 2020. godine.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 612-01/19-01/6

URBROJ: 2162-04/06-19-01

Pakrac, 13. prosinca 2019.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Program javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi Grada Pakraca za 2020. godinu

Na temelju odredbe članka 76. stavka 4. Zakona o sportu (“Narodne novine” broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17), članka 17. Zakona o tehničkoj kulturi („Narodne novine“ broj 76/93, 11/94 i 38/09) i članka 36. Statuta Grada Pakraca (“Službeni glasnik Grada Pakraca” broj: 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/16 i 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca  na 16. sjednici održanoj 13. prosinca 2019. godine, donijelo je

PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU I TEHNIČKOJ KULTURI GRADA PAKRACA ZA 2020. GODINU

Članak 1.

Programom javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi Grada Pakraca za 2020. godinu utvrđuju se aktivnosti, poslovi i djelatnosti u sportu i tehničkoj kulturi od značenja za Grad Pakrac, kao i za njegovu promociju na svim razinama.

Programom se stvaraju uvjeti za zadovoljavanje potreba u sportu u sljedećim aktivnostima:

  • treninzi i natjecanja sportaša,
  • nagrađivanje sportaša,
  • provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i rekreativaca,
  • funkcioniranje sustava sporta,
  • organiziranje tradicionalnih i prigodnih sportskih priredbi,
  • organiziranje i sudjelovanje na značajnim međunarodnim natjecanjima.

Programom se stvaraju uvjeti za zadovoljavanje potreba u sportu i tehničkoj kulturi unapređenjem sposobnost udruga u za postizanje vrhunskih dostignuća na domaćem i međunarodnom planu te poticanje raznolikosti aktivnosti prilagođenih raznim dobnim skupinama.

Članak 2.

Svrha Programa je da se putem programskog cilja sustavno usmjerava razvoj sporta i tehničke kulture u Gradu Pakracu.

Cilj donošenja Programa je sufinanciranje javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi Grada Pakraca za 2020. godinu, koje javne potrebe čine osobito sljedeći poslovi i djelatnosti:

a) u sportu:

  • poticanje i promicanje sporta,
  • osiguranje, putem poticajnih financijskih sredstava, očuvanja postojeće vrhunske kvalitete sporta – vrhunskih sportaša i stručnih osoba, a posebno onog dijela koji značajno doprinosi promidžbi Grada Pakraca na nacionalnoj i međunarodnoj razini,
  • ulaganje u razvoj sporta djece i mladeži
  • poticanje uključivanja u sport i sportsku rekreaciju većeg broja građana,
  • poticanje programa organiziranog osposobljavanja, školovanja i usavršavanja osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu i sportaša,
  • poticanje programa stručnog rada u sportu.

b) u tehničkoj kulturi:

  • razvijanje komunikacijske tehnike i kulture,
  • poticanje kreativnosti i stvaralaštva djece i mladih u tehničkoj kulturi.

Ostvarivanjem cilja iz stavka 2. ovoga članka, omogućit će se postizanje dodatne kvalitete i razvoj vrhunskog sporta, a zadržat će se postojeća razina uključenosti u aktivnosti sporta i sportske rekreacije djece, mladeži i građana te poticati razvoj i veća uključenost djece i mladeži u aktivnosti iz tehničke kulture.

Članak 3.

Financijska sredstva za ostvarivanje javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi u 2020. godini osiguravaju se u Proračunu Grada Pakraca za 2020. godinu  u iznosu od 771.000,00 kuna u programu Proračuna 3090 „Organizacija rekreacije i sportskih aktivnosti“, kroz aktivnost A309001 „Sufinanciranje projekata u sportu i tehničkoj kulturi“.

Raspored financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka obavlja se sukladno Planu raspodjele sredstava za programe javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi Grada Pakraca za 2020. godinu po aktivnostima i korisnicima.

Plan iz stavka 2. ovoga članka čini sastavni dio ovoga Programa.

Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava unutar Programa javnih potreba u sportu donosi, nakon provedenih natječaja Sportska zajednica Grada Pakraca i objavljuje na mrežnoj stranici Sportske zajednice i Grada Pakraca.

Članak 4.

O izvršenju Programa i utrošku odobrenih sredstava  temeljem ovoga Programa Sportska zajednica Grada Pakraca podnosi polugodišnja i godišnja izvješća gradonačelniku Grada Pakraca.

Ostala izvješća iz Programa, izvješća o izvršenju, podnose korisnici putem nadležnog Odsjeka.

Članak 5.

Ovaj Program objavit će se u “Službenom glasniku Grada Pakraca”, a stupa na snagu  1. siječnja 2020. godine.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 620-01/19-01/5

URBROJ: 2162-04/06-19-02

Pakrac, 13. prosinca 2019. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Odluka o mjerama za pomoć pri rješavanju stambenog pitanja mladih obitelji na području Grada Pakraca

Na temelju čl. 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) i čl. 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 16. sjednici održanoj dana 13. prosinca 2019. godine donijelo je sljedeću

ODLUKU O MJERAMA ZA POMOĆ PRI RJEŠAVANJU STAMBENOG PITANJA MLADIH OBITELJI NA PODRUČJU GRADA PAKRACA

 

Članak 1.

Ovom se odlukom utvrđuju mjere, korisnici i nositelji za provedbu mjera, sredstva, kriteriji i postupak za provedbu mjera, kao oblik pomoći mladim obiteljima pri rješavanju njihovog stambenog pitanja na području Grada Pakraca.

Izrazi u ovoj Odluci koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i na ženski rod.

Članak 2.

Mjere koje se propisuju ovom Odlukom su:

  1. Financijska pomoć mladoj obitelji pri kupnji građevinskog zemljišta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području Grada Pakraca,
  2. Financijska pomoć mladoj obitelji pri kupnji stambenog objekta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području Grada Pakraca,
  3. Financijska pomoć mladoj obitelji pri izgradnji stambenog objekta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području Grada Pakraca,
  4. Financijska pomoć mladoj obitelji pri adaptaciji/rekonstrukciji stambenog objekta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području Grada Pakraca.

Članak 3.

Korisnici sredstava po ovoj odluci su mlade obitelji.

Mlada obitelj u smislu ove Odluke je bračna ili izvanbračna zajednica koju čine podnositelj zahtjeva i njegov bračni ili izvanbračni drug i djeca, ukoliko ih imaju, odnosno jednoroditeljska obitelj koju čine dijete, odnosno djeca i jedan roditelj ili samohrani roditelj pod uvjetom da barem jedan od njih nije navršio 40 godina života prije raspisivanja javnog poziva.

Članak 4.

Dodjela financijskih sredstava iz mjera opisanih u čl. 2. ove Odluke ostvaruje se uz sljedeće osnovne uvjete:

  • da su podnositelj zahtjeva ili članovi njegove obitelji koji s njim žive mlađi od 40 godina,
  • da se građevinsko zemljište ili stambena građevina koju kupuju, grade ili adaptiraju/rekonstruiraju nalazi na području Grada Pakraca,
  • da podnositelj zahtjeva i članovi zajedničkog kućanstva imaju prebivalište na području Grada Pakraca u trenutku podnošenja zahtjeva, odnosno da će ga prijaviti u roku 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva ukoliko se radi o kupnji/adaptaciji/rekonstrukciji stambenog objekta, ili u roku od 12 mjeseci ukoliko se radi o izgradnji stambenog objekta,
  • da podnositelj zahtjeva i članovi njegova zajedničkog kućanstva, osim nekretnine za koju podnose zahtjev, nemaju u svom vlasništvu drugo građevinsko zemljište, obiteljsku kuću/stan ili kuću/stan za odmor ili da pojedinačno ili zajedno nisu vlasnici/suvlasnici poslovnog prostora na području Republike Hrvatske,
  • da podnositelj zahtjeva ili član njegove obitelji ima u trenutku podnošenja zahtjeva važeći zemljišnoknjižni uložak kojim dokazuje vlasništvo svoje prve nekretnine za koju podnosi zahtjev.

Članak 5.

Visinu sredstava, detaljnije kriterije, uvjete i postupak za provedbu mjera iz ove odluke određuje gradonačelnica Grada Pakraca objavom javnog poziva.

Članak 6.

Sredstva za provedbu ove odluke osigurat će se u proračunu Grada Pakraca.

Članak 7.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca”.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 370-01/19-01/2

URBROJ: 2162-04/01-19-1

Pakrac, 13. prosinca 2019. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Odluka o dopuni Odluke o poticanju zapošljavanja i razvoja poduzetništva na području Grada Pakraca

Na temelju čl. 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) i čl. 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 16. sjednici održanoj dana 13. prosinca 2019. godine donijelo je sljedeću

ODLUKU

O DOPUNI ODLUKE O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA I RAZVOJA PODUZETNIŠTVA NA PODRUČJU GRADA PAKRACA

Članak 1.

U članku 1. Odluke o poticanju zapošljavanja i razvoja poduzetništva na području Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 9/18) iza posljednje alineje briše se točka te se dodaje nova alineja koji glasi:

„ – sufinanciranje ulaganja u poboljšanje i prilagodbu poslovnog prostora za obavljanje poslovne djelatnosti.“

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca”.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 311-01/19-01/2

URBROJ: 2162-05/01-19-1

Pakrac, 13. prosinca 2019. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih stranaka i članova izabranih s liste grupe birača u Gradskom vijeću Grada Pakraca za 2020. godinu

Na temelju članka 7. stavka 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj 24/11, 61/11, 27/13, 2/14, 96/16, 70/17) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), Gradsko vijeće Grada Pakraca na 16. sjednici održanoj dana 13. prosinca 2019. godine, donijelo je

ODLUKU O RASPOREDJIVANJU SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE POLITIČKIH STRANAKA I ČLANOVA IZABRANIH S LISTE GRUPE BIRAČA U GRADSKOM VIJEĆU GRADA PAKRACA ZA 2020. GODINU

Članak 1.

Ovom odlukom raspoređuju se sredstva za financiranje političkih stranaka i članova predstavničkog tijela izabranih s liste grupe birača zastupljenih u Gradskom vijeću Grada Pakrac (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće) za 2020. godinu, koja se osiguravaju u proračunu Grada Pakraca za 2020. godinu.

Članak 2.

Za svakog člana Gradskog vijeća utvrđuje se jednaki iznos sredstava tako da pojedinoj političkoj stranci i svakom članu izabranom s liste grupe birača pripadaju sredstva razmjerno broju njihovih članova Gradskog vijeća u trenutku konstituiranja Gradskog vijeća.

Za svakog izabranog člana Gradskog vijeća podzastupljenog spola, pojedinoj političkoj stranci i članu izabranom s liste grupe birača pripada i pravo na naknadu u visini od 10 % iznosa predviđenog po svakom članu Gradskog vijeća u trenutku konstituiranja Gradskog vijeća.

Članak 3.

Ukupan iznos planiranih sredstava u Proračunu Grada Pakrac za 2019. godinu iznosi 32.800,00 kuna.

Sredstva iz stavka 1. ovog članka rasporedit će se političkim strankama i članovima predstavničkog tijela izabranih s liste grupe birača sukladno njihovoj zastupljenosti u Gradskom vijeću.

Članak 4.

Ukupan broj članova sadašnjeg saziva Gradskog vijeća je 16, a broj članova podzastupljenog spola je 4.

Za svakog člana Gradskog vijeća utvrđuje se godišnji iznos sredstava od 2.000,00 kn.

Za svakog člana Gradskog vijeća podzastupljenog spola utvrđuje se godišnja naknada u iznosu od 200,00 kn.

Članak 5.

Političkim strankama i članovima izabranim s liste grupe birača zastupljenim u Gradskom vijeću, sredstva se raspoređuju kako slijedi:

Redni

broj

Politička stranka i nezavisni vijećnici Broj vijećnica/ka Godišnji iznos
žene muški  
1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ 2 8 20.400,00
2. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP 1 3 8.200,00
3. SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS 1 0 2.200,00
4. VJEKOSLAV ANUŠIĆ – VIJEĆNIK IZABRAN SA LISTE GRUPE BIRAČA 0 1  

2.000,00

Članak 6.

Sredstva iz članka 5. ove odluke doznačuju se na žiroračun političke stranke, odnosno na poseban račun svakog člana izabranog s liste grupe birača tromjesečno u jednakim iznosima.

Članak 7.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 402-10/19-01/1

URBROJ: 2162-05/01-19-1

Pakrac, 13. prosinca 2019. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Odluka o uvjetima i postupku natječaja za zakup dijela poslovnog prostora na k. č. br. 2304/1, k. o. Pakrac

Na temelju odredbi članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (“Narodne novine” br. 125/11, 64/15, 112/18) i članka 36. Statuta Grada Pakraca (“Službeni glasnik Grada Pakraca” br. 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 16. sjednici održanoj dana 13. prosinca 2019. godine donijelo je

ODLUKU O UVJETIMA I POSTUPKU NATJEČAJA ZA ZAKUP DIJELA POSLOVNOG PROSTORA NA K. Č. BR. 2304/1, K. O. PAKRAC

Članak 1.

Ovom Odlukom određuju se uvjeti i postupak natječaja za zakup dijela prizemlja poslovnog prostora izgrađenog na k. č. br. 2304/1, upisanog u zk. ul. 708, k. o. Pakrac, na adresi Radničko naselje bb, Pakrac.

Članak 2.

Poslovni prostori koji su predmet ove Odluke su:

  • Poslovni prostor br. 1, a sastoji se od proizvodne hale, sanitarnog čvora, ukupne bruto površine 178 m2.
  • Poslovni prostor br. 2, a sastoji se od proizvodne hale ukupne bruto površine 261 m2.

Članak 3.

Poslovni prostor iz čl. 2. ove Odluke namijenjen je obavljanju proizvodne djelatnosti.

Članak 4.

Poslovni prostor iz čl. 2. ove Odluke daje se u zakup putem javnog natječaja prikupljanjem pisanih ponuda.

Postupak i uvjeti natječaja objavljuju se na službenoj Internet stranici Grada Pakraca.

Članak 5.

Ponude se dostavljaju u roku od osam (8) dana od dana objave natječaja.

Članak 6.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju pravne i fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registrirane za obavljanje proizvodne djelatnosti.

Članak 7.

Trajanje zakupa poslovnog prostora iz čl. 2. ove Odluke je pet (5) godina uz mogućnost produženja za narednih pet godina.

 

Članak 8.

Početna minimalna zakupnina za poslovni prostor iz čl. 2. iznosi 3 kn/m2 mjesečno.

Zakupnina se plaća mjesečno unaprijed, do petog (5.) u mjesecu za tekući mjesec.

Članak 9.

Zakup se zasniva Ugovorom o zakupu.

Ugovor o zakupu mora biti sklopljen u pisanom obliku i to kao ovršna isprava u smislu odredbi Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16) na trošak Zakupnika.

Članak 10.

Investicijska ulaganja Zakupnika u poslovni prostor iz čl. 2. koja povećavaju njegovu vrijednost mogu se prebijati do stopostotnog (100%) iznosa mjesečne zakupnine dok se međusobne tražbine ne izjednače, nakon čega Zakupnik nastavlja s plaćanjem zakupnine.

Za ulaganja iz prethodnog stavka ovog članka, Zakupnik je dužan pribaviti troškovnik izrađen po ovlaštenoj osobi na koji suglasnost daje Zakupodavac.

Članak 11.

Ako sudjeluju u natječaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude, osobe iz čl. 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ br. 121/17) imaju prvenstveno pravo na sklapanje Ugovora o zakupu poslovnog prostora.

Osobe iz prethodnog stavka ovog članka mogu ostvariti pravo prvenstva ako na natječaju sudjeluju isključivo za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost te ako se pozovu na svoje pravo prvenstva i prilože dokaze o tome.

Članak 12.

Osim zakupnine, Zakupnik plaća sve režijske troškove poslovanja (struja, voda, plin, komunalna naknada, telefon i sl.) kao i druge pristojbe i doprinose koji terete predmetnu nekretninu za vrijeme trajanja zakupa.

Članak 13.

Zakupnik uzima u zakup poslovni prostor i pripadajući inventar (koji će se točno utvrditi zapisnikom o primopredaji prostora) u viđenom stanju te će ga privesti namjeni o svom trošku.

Članak 14.

Nakon isteka ugovornog roka zakupa, Zakupniku koji u potpunosti izvršava obveze iz Ugovora o zakupu, pripada prvenstveno pravo na produljenje Ugovora o zakupu.

U slučaju jednostranog raskida Ugovora od strane Zakupnika prije isteka ugovornog roka, a neskrivljenog od strane Zakupodavca, Zakupodavac ima pravo obračunati penale koji se obračunavaju kao razlika do tad plaćene cijene zakupa i ugovorene cijene zakupa za preostalo razdoblje do isteka zakupa.

Članak 15.

Zakupnik nema pravo poslovni prostor koji je predmet zakupa davati u podzakup bez suglasnosti Zakupodavca.

Članak 16.

Tekst natječaja mora sadržavati sljedeće:

  • predmet zakupa – sukladno čl. 2.,
  • namjenu poslovnog prostora,
  • početni iznos zakupnine za vrijeme zakupa,
  • vrijeme na koje se poslovni prostor daje u zakup,
  • vrijeme i mjesto otvaranja pisanih ponuda,
  • iznos jamčevine kao i odredbu da se, ukoliko najpovoljniji ponuditelj odustane od sklapanja ugovora, jamčevina ne vraća,
  • rok do kojeg se može i na koju adresu podnijeti pisana ponuda za sudjelovanje u natječaju,
  • vrijeme u kojem se može razgledati poslovni prostor,
  • odredbu da na javnom natječaju ne može sudjelovati natjecatelj koji prema Gradu Pakracu ima dospjelih, a neizvršenih obveza.

Članak 17.

Najpovoljniji ponuditelj dužan je u roku od deset (10) dana od dana dostave obavijesti o izboru sklopiti Ugovor o zakupu i preuzeti poslovni prostor, u suprotnom se smatra da je isti odustao od sklapanja Ugovora o zakupu.

Članak 18.

Minimalni uvjeti zakupa su:

  • započeti obavljati proizvodnu djelatnost u predmetnom poslovnom prostoru najkasnije u roku od tri (3) mjeseca od dana preuzimanja poslovnog prostora,
  • prijaviti sjedište Zakupnika poslovnog subjekta u Pakracu najkasnije tri (3) mjeseca od početka obavljanja djelatnosti u predmetnom poslovnom prostoru.

Članak 19.

Ponuda za natječaj mora biti u pisanom obliku i sadržavati:

  • naziv/ime ponuditelja, OIB, broj tekućeg ili žiro računa zbog povrata jamčevine,
  • predmet zakupa sukladno čl. 2. ove Odluke,
  • namjenu prostora sukladno članku 3. ove Odluke,
  • iznos zakupnine koji nije niži od početnog iznosa iz čl. 8. ove Odluke.

Dokazi o sposobnosti – prilozi uz prijavu:

  • dokaz o uplati jamčevine,
  • izjava o prihvaćanju minimalnih uvjeta zakupa,

te za

Trgovačko društvo:

  • preslika rješenja o upisu u sudski registar,
  • potvrda Porezne uprave o podmirenim obvezama poreza i doprinosa (ne starija od trideset (30) dana.

Obrtnik:

  • preslika rješenja o upisu u obrtni registar,
  • preslika prijave poreza na dohodak za prethodne dvije godine,
  • dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 11. ove Odluke.
  • potvrda Porezne uprave o podmirenim obvezama poreza i doprinosa (ne starija od trideset (30) dana).

Članak 20.

Jamčevina se određuje u iznosu od 5.000,00 kn (pettisuća kuna) i plaća se u korist žiro računa Grada Pakraca (HR2823400091831800008) otvoren kod PBZ d.d. Zagreb, s pozivom na broj 68 7722 – OIB Ponuditelja, s naznakom „Jamčevina za zakup k.č.br. 2304/1″.

Članak 21.

Svim ponuditeljima koji sudjeluju u natječaju kao i izabranom ponuditelju, jamčevina se vraća u roku sedam (7) dana od okončanja natječaja uz obavijest o ishodu postupka.

U slučaju da ponuditelj odustane od svoje ponude, kao i izabrani ponuditelj koji odustane od sklapanja ugovora, gubi pravo povrata uplaćene jamčevine.

Članak 22.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona koja, uz ispunjavanje uvjeta iz natječaja, sadrži i viši iznos zakupnine.

Članak 23.

Troškove ishođenja dozvola i suglasnosti te opremanja poslovnog prostora radi obavljanja djelatnosti snosi Zakupnik bez prava povrata uloženih sredstava.

Članak 24.

O predaji poslovnog prostora sastavit će se poseban zapisnik.

Obveza plaćanja zakupnine teče od dana predaje poslovnog prostora Zakupniku.

Članak 25.

Na sklapanje, izvršavanja i prestanak Ugovora o zakupu poslovnog prostora primjenjuju se odredbe Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“ broj 125/11, 64/15, 112/18) te odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18).

Članak 26.

Za provedbu javnog natječaja zadužuje se gradonačelnica Grada Pakraca koja može u tu svrhu imenovati posebno stručno povjerenstvo.

Članak 27.

Odluku o najpovoljnijoj ponudi donosi gradonačelnica Grada Pakraca.

Članak 28.

Gradonačelnica zadržava pravo da, bez dodatnih obrazloženja, ne prihvati niti jednu od prispjelih ponuda te ne snosi odgovornost prema ponuditeljima u svezi njihovih troškova prilikom prijave na natječaj.

Članak 29.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA:  372-01/19-01/14

URBROJ: 2162-04/01-19-1

Pakrac, 13. prosinca 2019. g.

Predsjednik  Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 9/2019

Odluka o imenovanju ravnateljice Gradske knjižnice Pakrac

Temeljem odredbi članaka 20. Zakona o knjižnicama („Narodne novine“ 17/19) , članaka 19. Statuta Gradske knjižice Pakrac i članka 36. Statuta Grada Pakraca (“Službeni glasnik Grada Pakraca” 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 16. sjednici održanoj dana 13. prosinca 2019. godine donijelo je

 

ODLUKU O IMENOVANJU RAVNATELJIICE GRADSKE KNJIŽNICE PAKRAC

 

Članak 1.

                Za ravnateljicu Gradske knjižnice Pakrac imenuje se Monika Lucić Fider iz Dobrovca, sa danom 1. siječnjem 2020. godine.

 

Članak 2.

                Mandat imenovanoj ravnateljici iz članka l. ove Odluke traje 4 (četiri) godine i može biti ponovno imenovana na tu funkciju.

 

Članak 3.

                Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenom glasniku Grada Pakraca”.

 

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 612-04/19-01/5

URBROJ: 2162-04/03-19-6

Pakrac, 13. prosinca 2019. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti gradonačelnice 9/2019

Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Grada Pakraca

Akti Gradskog vijeća 8/2019

Zaključak o usvajanju Izvješća o radu Dječjeg vrtića „Maslačak“ Pakrac za pedagošku godinu 2018/2019. te o usvajanju Godišnjeg plana i programa rada Dječjeg vrtića „Maslačak“ Pakrac za pedagošku godinu 2019/2020.

Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 , 137/15, 123/17) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ 4/09, 1/13, 6/13, 3/15), Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj je 15. sjednici, održanoj 12. studenog 2019. g. donijelo slijedeći

Z A K L J U Č A K

 

  1. Usvaja se Izvješće o radu Dječjeg vrtića „Maslačak“ Pakrac za pedagošku godinu 2018/2019.
  2. Usvaja se Godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića „Maslačak“ Pakrac za pedagošku godinu 2019/2020.
  3. Izvješće iz točke 1. i plan iz točke 2. nalaze se u privitku ovog zaključka i čine njegov sastavni dio.
  4. Ovaj zaključak objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 601-01/19-01/2

URBROJ: 2162-01/01-19-2

Pakrac, 12. studenog 2019. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.

Akti Gradskog vijeća 8/2019

Zaključak o usvajanju Plana i programa rada Muzeja grada Pakraca za 2020. g.

Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ 4/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/18), Gradsko vijeće Grada Pakraca, na svojoj je 15. sjednici, održanoj 12. studenog 2019. g. donijelo slijedeći

Z A K L J U Č A K

 

  1. Usvaja se plan i program rada Muzeja grada Pakraca za 2020. g.
  2. Ovaj zaključak objaviti će se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

 

KLASA: 612-05/19-01/1

URBROJ: 2162-04/03-19-2

Pakrac, 12. studenog 2019. g.

Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.