Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone „Pakrac 1“

image_pdfPDFimage_printISPIS

Na temelju članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 01/13, 06/13, 03/15 i 01/18) Gradsko vijeće Grada Pakraca, na 17. sjednici održanoj 9. ožujka 2020. godine, donijelo je

 

ODLUKU O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREDJENJA GOSPODARSKE ZONE „PAKRAC 1“

 

I. TEMELJNE ODREDBE

 

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” u jednoj knjizi i sadrži:

 

I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje)

II. Grafički dio koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000

  1. Korištenje i namjena površina
  2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.a.         Promet

2.b.         Telekomunikacije i energetski sustav

2.c.         Vodnogospodarski sustav

  1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
  2. Način i uvjeti gradnje

4.a.         Oblici korištenja

4.b.         Uvjeti gradnje

4.c.         Prijedlog parcelacije

III. Obrazloženje

IV. Prilozi

Elaborat iz stavka 1. ovog članka ovjerava se pečatom Gradskog vijeća Grada Pakraca i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Pakraca.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” izrađen je u skladu s Odlukom o izradi istog (Službeni glasnik Grada Pakraca 05/19).

Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” izrađen je od strane ARHEO d.o.o. iz Zagreba.

Uvid u Urbanistički plan uređenja gospodarske zone „Pakrac 1” može se obaviti u prostorijama Grada Pakraca, Trg bana Josipa Jelačića 18.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE  

  1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

 

Članak 4.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkom planu uređenja su:

  • temeljna obilježja prostora Grada Pakraca i ciljevi razvoja gospodarskih djelatnosti na području Grada Pakraca
  • valorizacija postojeće prirodne i neizgrađene sredine
  • održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, te unaprjeđenje kvaliteta života
  • postojeći i planirani broj stanovnika
  • poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina
  • povećanje broja radnih mjesta na području i ostalog gravitacijskog područja
  • racionalno korištenje infrastrukturnih sustava

 

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu M 1:1 000 i to:

  1. Gospodarska namjena G
  2. Javne zelene površine Z1
  3. Zaštitne zelene površine Z
  4. Površine infrastrukturnih sustava IS

 

  1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

 

Članak 6.

U zoni gospodarske namjene (G) mogu se graditi građevine proizvodne namjene i građevine poslovne namjene.

Proizvodne građevine mogu biti:

  • industrijske namjene
  • zanatske namjene
  • prerađivačke namjene
  • sličnih i drugih namjena koje zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti smještene unutar drugih područja naselja kao i njihove različite kombinacije u sklopu jedne građevine.

Poslovne građevine mogu biti:

  • uslužne namjene
  • trgovačke namjene
  • komunalno-servisne namjene
  • ugostiteljsko-turističke namjene kao i njihove različite kombinacije u sklopu jedne građevine.

U ovoj je zoni dozvoljena i gradnja svih građevina za iskorištavanje obnovljivih izvora energije sukladno Odredbama ovog Plana.

Članak 7.

Uz građevine iz prethodnog članka, u gospodarskoj se zoni mogu graditi i:

  • pomoćne građevine
  • prometne i infrastrukturne građevine
  • sportske i rekreacijske građevine za potrebe zaposlenih

Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.

Na građevnoj čestici gospodarske namjene može se graditi više gospodarskih, pomoćnih i drugih građevina navedenih u prethodnom stavku.

Unutar površina zgrada gospodarske namjene moguće je izvesti i prostore stambene namjene za potrebe tvrtki (domara, zaštitarska služba, stan vanjskih suradnika i slično). Površina stambene namjene može biti maksimalno 50 m2/1000m2 BRP osnovne građevine.

Članak 8.

U zonama gospodarske namjene (G) mogu se planirati slijedeći sadržaji:

  • Proizvodni pogoni
  • Prerađivačko-proizvodni pogoni
  • Servisi i usluge
  • Skladišta
  • Trgovački sadržaji
  • Administrativno-upravni sadržaji
  • Poslovna namjena (zajednički sadržaji)
  • Ugostiteljsko-turistički sadržaji (restorani, poslovni hoteli i slično)
  • Benzinske postaje
  • Zaštitno zelenilo i parkovne površine
  • Sport i rekreacija za potrebe gospodarske zone
  • Pogoni za proizvodnju biogoriva
  • Građevine za iskorištavanje obnovljivih izvora energije

Članak 9.

Prilikom gradnje i smještaja poslovnih i proizvodnih građevina unutar zone gospodarske  namjene treba poštovati sljedeće uvjete:

  • najmanja površina građevne čestice za građevine industrijske namjene – 1.500 m2
  • najmanja površina građevne čestice za građevine zanatske namjene – 500 m2
  • najmanja površina građevne čestice za poslovne i ostale građevine – 500 m2
  • širina građevne čestice ne može biti manja od 20,0 m
  • najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6
  • najveći koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 2,0
  • najveća katnost građevina iznosi Po(Su) + P + 2
  • najveća visina građevina iznosi 15 m, osim dijelova građevine čija je visina tehnološki uvjetovana
  • najveća katnost pomoćne građevine iznosi Po + P, a maksimalna visina 4,0 m
  • najmanja udaljenost građevina (građevni pravac) od regulacijske linije prometnica je 8 m, osim za postojeće građevine koje zadržavaju postojeću udaljenost sukladno kartografskom prilogu 4.b. Uvjeti gradnje. Unutar ovog prostora mogu se izvoditi građevine: portirnice, parkirališta, interne prometnice i prostori za manipulaciju, linijske infrastrukture te uređene površine zelenila
  • udaljenost građevina od susjednih međa mora iznositi najmanje 5,0 m ili h/2
  • krovišta građevina mogu se izvesti kao ravna ili kosa, maksimalnog nagiba do 35°.

2.1. Oblikovanje građevina i uređenje čestice

 

Članak 10.

Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.

Ograda se može podizati i na međi prema susjednim građevnim česticama.

Najveća visina ulične ograde može biti 1,8 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, opeka, metal i sl.) najveće visine od 50 cm. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.

Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) ili prozračna, izvedena od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika. Ograda izvedena kao zeleni nasad ne smije biti viša od 1,0 m.

Zabranjuje se postavljanje ograde i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili korištenje vodotoka i područja uz vodotok.

Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.

 

Članak 11.

Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevina.

Minimum 20% površine građevne čestice treba biti ozelenjeno i odgovarajuće hortikulturno uređeno napose prema granicama sa susjednim građevnim česticama i prometnim površinama.

Prema građevnim česticama druge namjene kao i prema prometnicama treba planirati sadnje drvoreda ukoliko to prostorni uvjeti dozvoljavaju.

 

Članak 12.

Građevna čestica mora imati najmanje jedan neposredan pristup na prometnu površinu širine najmanje 3,5 m.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja na prometnu površinu od strane organizacije koja tom prometnicom upravlja.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe).

 

Članak 13.

Priključivanje građevina na vodoopskrbnu, elektroopskrbu, plinoopskrbu, telekomunikacijsku mrežu i sustav odvodnje obavlja se na način propisan od nadležnih organizacija, od kojih se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za svaki pojedini objekt unutar zone obuhvata ovog plana trebaju zatražiti posebni uvjeti priključenja.

Odvodnja voda s građevne čestice ne smije se riješiti na štetu susjednih čestica i građevina, a dio građevne čestice oko građevine, potporne zidove, terase i slično, treba urediti na način da se ne promijeni prirodno otjecanje vode. Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,6 m iznad razine terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice.

Odvodnja oborinskih voda mora se riješiti na vlastitu građevnu česticu ili na javnu površinu, uz uvjet da se kontrolirano odvode u oborinsku kanalizaciju, odvodni jarak ili sl., sukladno rješenju odvodnje oborinskih voda s javnih površina na nivou naselja.

Obavezna je izgradnja odgovarajuće odvodnje s priključenjem na kanalizacijsku mrežu naselja i predtretmanom otpadnih voda ovisno o njihovoj vrsti i količini, odnosno da se izgradi vlastiti sustav odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda ako u naselju nema odgovarajućega sustava odvodnje, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima.

 

Članak 14.

Tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka i slično ne smiju biti više od 3,0 m, a moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od susjedne međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid, odnosno ako postoji ili se planira zid susjedne pomoćne građevine.

Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

2.2. Oblici korištenja i način gradnje

 

Članak 15.

U obuhvatu Plana predviđeni su slijedeći načini gradnje – oblici korištenja prostora (prikazani na kartografskom prikazu 4.a. Oblici korištenja):

  • Rekonstrukcija – promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja. Ove površine obuhvaćaju izgrađeni dio naselja. Na ovim se površinama mogu vršiti zahvati sanacije, rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje zamjenskih, te  izgradnje novih građevina u skladu s odredbama propisanim ovim Planom.
  • Nova gradnja – ove površine obuhvaćaju neizgrađeni dio naselja. Na ovim se površinama mogu graditi nove građevine u skladu s odredbama propisanim ovim Planom.

3.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

 

Članak 16.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.

Manje infrastrukturne građevine (trafostanice i sl.) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja.

 

Članak 17.

Unutar obuhvata Plana osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

  • prometni sustav;
  • telekomunikacije i pošte,
  • energetski sustav;
  • vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije razvrstanih i drugih cesta (javno prometnih površina) potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, uređenjem pješačkog nogostupa i drugo.

Članak 18.

Planom je predviđeno opremanje područja obuhvata prometnom, telekomunikacijskom, elektroenergetskom, plinovodnom, vodovodnom i kanalizacijskom infrastrukturnom mrežom.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika predmetnog infrastrukturnog koridora.

Priključivanje građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera ili komunalne organizacije.

 

3.1.  Uvjeti gradnje prometne mreže

 

Članak 19.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za cestovni promet:

  • ulična mreža,
  • parkirališta,
  • pješačke zone, putovi i sl.

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, pješačkih zona, putova i slično, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Rješenje prometa dano je u prikazu prometne i ulične mreže na grafičkom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.a. Promet u mjerilu 1:1000.

 

Članak 20.

Osnovna ulična mreža unutar obuhvata Plana sastoji se od postojećih i novo planiranih  sabirnih prometnica. Sve prometnice treba privesti funkciji, a prioritet imaju prometnice koje će u kratkom razdoblju doprinijeti oživljavanju gospodarske zone.

Unutar obuhvata Plana utvrđeni su zaštitni koridori prometnica unutar naselja koje treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane Planom obuhvaćene cestovne mreže.

Unutar koridora kolne prometnice od 15,5 m planirane su dvije prometne trake (dvosmjerni kolni promet) širine 2 x 3,50 m, pješačka staza širine 2,0 m na istočnoj strani odvojena pojasom zelenila širine 1,5 m, te biciklističko-pješačka staza širine 2,5 m na zapadnoj strani prometnice odvojena pojasom zelenila širine 2,5 m.

Unutar koridora postojeće kolne prometnice od 8,0 m izvedene su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,50 m i jednostrano pješačka staza širine 1,0 m. Unutar koridora postojeće kolne prometnice od 7,0 m izvedene su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,0 m i jednostrano pješačka staza širine 1,0 m. Unutar koridora postojeće kolne prometnice od 8,0 m koja spaja ove dvije prometnice izvedene su dvije prometne trake (dvosmjerni promet) širine 2 x 3,0 m i obostrano pješačka staza širine 1,0 m.

Postojeća mreža prometnica spaja se s planiranim parkiralištem i okretištem u istočnom dijelu obuhvata Plana preko kolne prometnice širine 2 x 3,50 m.

Koridori prometnica prikazani su u grafičkim prikazima.

 

Članak 21.

Prijedlog novo planiranih građevnih čestica za gradnju kolno-pješačkih površina prikazan je na kartografskom prikazu 4.c. Prijedlog parcelacije.

Unutar granica obuhvata Plana obavezno je na osnovi projektno tehničke dokumentacije graditi planirane javno prometne površine koje se nalaze neposredno uz građevinske čestice ili su uvjet za njihovo formiranje, a na način da istodobno bude omogućeno i polaganje svih vrsta komunalne infrastrukture.

Ulice će se urediti prema značenju, a dimenzije profila određene su uz uvažavanje stvarnih potreba i propisa, te će se opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom i drugom urbanom opremom prema potrebi (javna rasvjeta i sl.), a sve u skladu s posebnim propisima i pravilnicima.

Unutar zaštitnog koridora prometnica može se formirati neizgrađeni dio čestice, odnosno dozvoljena je gradnja infrastrukturnih objekata, parkirališta, ogradnih zidova i sl. te uređenje zelenih površina (vrtovi s niskim zelenilom) na način da se ne umanji preglednost prometne površine ili raskršća i ne ugrozi sigurnost prometa, a sve uz suglasnost ustanove nadležne za tu prometnicu.

Sva križanja se trebaju izvesti tako da vozilima omoguće sigurno uključivanje i isključivanje s ulice.

Prijedlog novo planiranih građevnih čestica za gradnju kolno-pješačkih površina prikazan je na kartografskom prikazu 4.c. Prijedlog parcelacije.

Korekcija trase prometnica, odnosno konačno oblikovanje prometnica, tj. oblik i veličina njene građevne čestice, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješenja u postupku ishođenja akta za građenje. Izgradnja dodatne prometne mreže i eventualno proširenje koridora ili korekcija trase planiranih prometnica određenih ovim Planom, pa tako i planiranih građevnih čestica za gradnju istih, kod izrade glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 22.

Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nisu dozvoljena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar prometnih koridora.

Na svim cestovnim prometnicama, a posebno u zonama križanja, obavezno osigurati punu preglednost u svim privozima.

Pristup s građevne čestice na javnu prometnu površinu ne smije biti širine manje od 3,5 m.

Priključak građevne čestice na prometnu površinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje invalidnim osobama.

Članak 23.

Promet u mirovanju obvezno treba riješiti unutar čestice i to prema sljedećim kriterijima:

 

Namjena sadržaja Broj parkirno/garažnih mjesta (PGM)
Proizvodna i skladišna 1 mjesto/100 m2 bruto izgrađene površine
Poslovna 2 mjesta/100 m2 bruto izgrađene površine
Trgovačka 1 mjesto/25 m2 bruto izgrađene površine
Uslužna 3 mjesta/100 m2 bruto izgrađene površine
Servisi i obrt 2 mjesta/100 m2 bruto izgrađene površine ili 6 zaposlenih
Ugostiteljsko-turistička 1 mjesta/15 m2 bruto izgrađene površine ili 1 stol ili 2 sobe
Građevine mješovite namjene Suma parkirališnih mjesta za sve namjene u sklopu građevine / Suma jedinica za sve namjene u sklopu građevine

Ukoliko se PGM smještaju ispod zemlje (podrumska etaža) onda se ta površina ne obračunava u koeficijent iskoristivosti.

Minimalna dimenzija parkirališnih mjesta za osobna vozila iznosi 2,50 x 5,00 m.

Na parkiralištima treba osigurati potrebni broj mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju (najmanje 5% od broja parkirališnih mjesta). Ova parkirna mjesta moraju biti najmanje veličine 370×500 cm i vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, najbliža i najpristupačnija hendikepiranoj osobi.

Ukoliko nije moguće napraviti potreban broj parkirališnih mjesta na vlastitoj čestici, za vozila je osiguran smještaj na javnom parkiralištu u istočnom dijelu obuhvata Plana.

3.1.1. Javna parkirališta i garaže

 

Članak 24.

Javno parkiralište uredit će se u istočnom dijelu obuhvata Plana, kako je prikazano na kartografskom prilogu 2.1. Prometna mreža.

Navedena javno parkiralište smješteno je unutar zaštitnog koridora magistralnog plinovoda na kojemu je osigurano 69 parkirališnih mjesta za automobile.

Na javnom parkiralištu 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti osigurano za vozila invalida i osoba smanjene pokretljivosti.

 

3.2.         Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte

 

Članak 25.

Elektronička komunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prilogu 2.b. Telekomunikacije i energetski sustav.

Planom su određene načelne trase elektroničke komunikacijske mreže i načelne trase uređaja elektroničkih komunikacija. Kod izdavanja odobrenja za gradnju novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitog rješenja. Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom prostoru obuhvata Plana.

Trase kabelske kanalizacije za postavljanje nepokretne zemaljske mreže potrebno je planirati sukladno sljedećim važećim pravilnicima:

  • Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju,
  • Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine i
  • Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama.

Članak 26.

Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu za pružanje javnih elektroničkih usluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcija te eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga za koje nije potrebna upotreba radio frekvencijskog spektra.

Za priključenje korisnika unutar obuhvata Plana na javnu komunikacijsku mrežu potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) u profilu prometnica, prema izvedbenim projektima koje treba izraditi u procesu projektiranja planiranih prometnica. Nadležna pravna osoba s javnim ovlastima će u izgrađenu distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvući odgovarajuće elektroničke komunikacijske vodove i završiti ih u distribucijskim točkama – kabelskim ormarima na svakoj građevini.

Za razvoj i izgradnju mjesne elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske vodove izgrađivati prvenstveno u zelenom pojasu ulica, sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.

Uz postojeću i planiranu trasu elektroničkih komunikacijskih vodova Planom se omogućuje postava eventualno potrebnih građevina (vanjski kabinet ormarić) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potreba uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora odnosno rekonfiguracije mreže.

Podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojni vod te KTV kabelsku mrežu osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama.

Sve zračne elektroničke komunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim.

Trasa DTK je, u pravilu, planirana u pješačkim nogostupima ili zelenom pojasu, unutar koridora prometnica.

Pri paralelnom vođenju i križanju elektroničkih komunikacijskih vodova s ostalim instalacijama treba zadovoljiti međusobne minimalne udaljenosti.

Pri projektiranju i izvedbi dijelova elektroničke komunikacijske mreže potrebno je primijeniti materijale koji su atestirani za ugradnju u elektroničku komunikacijsku mrežu te koristiti upute za pojedinu vrstu radova koje izdaje nadležna pravna osoba s javnim ovlastima.

Mjesto i način priključivanja površina na javnu komunikacijsku mrežu odredit će se izvedbenim projektom elektroničke komunikacijske mreže ili uvjetima koje daje nadležna pravna osoba s javnim ovlastima.

Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar objekata) treba projektirati i izvoditi prema važećem Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada.

Članak 27.

Nova elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, određuje se planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnima stupovima bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće.

 

Članak 28.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički plan uređenja ne definira točan položaj jedinice poštanske mreže, ali omogućuje uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standard naselja.

 

3.3.  Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

 

Članak 29.

Izgradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina te će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom razrađivati.

Osnovni uvjeti za izradu rasporeda pojaseva vodova komunalne infrastrukture polaze od njihovog međusobnog odnosa i rasporeda koji nastoji u cijelosti poštivati važeće propise te se u pogledu širine pojaseva potrebno pridržavati njihovih odrednica.

Planom su određene trase mreže komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina.  Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Članak 30.

Planom su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja slijedećih sustava komunalne infrastrukture:

  • vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)
  • energetski sustav (elektroenergetska i plinska mreža)

Detaljno određivanje trasa komunalne i ostale infrastrukture, unutar koridora koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se lokacijskom dozvolom, odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima itd.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa i tehničke regulative, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika. Kanalizacijski cjevovodi obavezno se polažu ispod vodovodnih.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnih prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci – priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera.

3.3.1. Elektroenergetska mreža

 

Članak 31.

Elektroenergetski sustav prikazan je na kartografskom prilogu 2.b. Telekomunikacije i energetski sustav.

Na čitavom području obuhvata Plana kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem.

Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi računa o trasi položenih podzemnih vodova 10/20 kV i 0,4 kV te respektirati njegov zaštitni koridor.

Postojeće nadzemne vodove treba zamijeniti podzemnim.

Članak 32.

Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne puteve.

Trase podzemnih 10/20 kV i 0,4 kV vodova treba smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Za polaganje elektroenergetskih kabela treba osigurati koridor širine 0,4 m i dubine 0,9 m. Pri tom treba voditi računa o minimalnim udaljenostima kabela od ostalih elektroenergetskih i drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim propisima.

Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometala realizacija planiranih građevina, iz razloga izmještanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih građevina.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih elektroenergetskih objekata, trase iz Plana mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu, te se navedena korekcija neće smatrati izmjenom ovog Plana.

Članak 33.

Snabdjevanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača unutar obuhvata Plana riješit će se napajanjem iz 3 postojeće i 2 novo planirane trafostanice instalirane snage do uključivo 1000 kVA uz mogućnost povećanja instalirane snage do 2×1000 kVA ovisno o potrebama budućih potrošača.

U sjevernom dijelu obuhvata Plana nalazi se 1 postojeća trafostanica instalirane snage od 100 kVA, koja služi isključivo za potrebe jednog korisnika, te se na nju neće spajati dodatni potrošači.

Lokacije trafostanica prikazane su na kartografskom prikazu 2.b. Telekomunikacije i energetski sustav.

Trafostanica se može osim na predviđenoj, postaviti i na drugoj lokaciji, u skladu s idejnim rješenjem i lokacijskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje. Trafostanica se može postaviti i u zelenoj zoni.

Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom količinom električne energije, Planom se omogućava izgradnja nove dodatne elektroenergetske mreže i novih dodatnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV uz one ucrtane u grafičkom dijelu Plana unutar površina bilo koje namjene, a ovisno o budućim potrebama pojedinačnih ili više zajedničkih korisnika, što se neće smatrati izmjenom ovog Plana. Lokacije tih TS-a  i trase elektroenergetskih mreža određivat će se u redovnom postupku izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola.

Sve trafostanice predvidjeti kao samostojeći objekt.

U slučaju izgradnje kabelskih transformatorskh stanica izvedenih kao zidanih ili montažnih građevina obavezno je formirati građevnu česticu površine od 40 m2 ili više s pristupom na javnu prometnu površinu, a ukoliko se transformatorska stanica gradi na javnoj površini, te kod izgradnje stupnih trafostanica nije potrebno formiranje nove građevne čestice.

Lokacije novih trafostanica 10(20)/0,4 kV treba odabrati tako da osiguravaju kvalitetno napajanje, tj. u pravilu se postavljaju u središte konzuma. Trafostanica mora imati kolni pristup s javne površine radi izgradnje, održavanja i upravljanja te mora biti zaštićena od bujica i podzemnih voda. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Udaljenost transformatorske stanice od susjednih čestica iznosi najmanje 1,0 m, a najmanja udaljenost od prometnice iznosi 3,0 m.

 

3.3.2. Javna rasvjeta

 

Članak 34.

Jedan izlaz iz transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV treba osigurati za mrežu javne rasvjete koja se izvodi s kabelima PP 41-A dim. 4×25 mm.

Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim, odnosno planiranim nogostupom uz prometnice.

Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti u posebnom slobodnostojećem razvodnom ormaru smještenom izvan trafostanice. Mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike, izvesti će se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

 

Članak 35.

Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.

Paljenje rasvjete predviđa se automatski putem Luxomata, a režim rada odrediti će nadležno komunalno poduzeće.

Za rasvjetu prometnica unutar ovog Plana predviđeni su stupovi visine 6 – 9 m.

Svjetiljke bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima.

Članak 36.

Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba povezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

 

3.3.3. Plinoopskrba

Članak 37.

Plinoopskrbni sustav prikazan je na kartografskom prilogu 2.b. Telekomunikacije i energetski sustav.

Unutar obuhvata Plana, kroz krajnji istočni dio gospodarske zone, prolazi magistralni plinovod Pakrac-Daruvar DN 150/50. Za postojeći magistralni plinovod (kao i one koji imaju pravovaljanu lokacijsku, odnosno građevinsku dozvolu, a još nisu izgrađeni) nužno je primjenjivati članak 8. i 9. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list br. 26/85) koji, između ostalog, podrazumijeva zaštitni koridor magistralnog plinovoda koji iznosi 30 metara lijevo i desno od osi plinovoda u kojem je zabranjena gradnja objekata namijenjenih za stanovanje ili boravak ljudi. Također, za sve zahvate u prostoru vezane uz gradnju u blizini plinovoda, nužno je zatražiti posebne uvjete gradnje od upravitelja voda.

Unutar obuhvata Plana postoji plinovodna mreža za distribuciju prirodnog plina izgrađena od cijevi PHD 90 radnog tlaka 1,5 bara koja je spojena na lokalni plinovod koji se nalazi izvan obuhvata te prolazi uz zapadni dio obuhvata Plana. Dogradnja plinovodne mreže izvodit će se unutar koridora planiranih ulica.

Prilikom određivanja mjesta gdje će se skladištiti ili koristiti zapaljivi plinovi, odnosno mjesta gdje se namjerava obavljati prometovanje zapaljivim plinovima, na odgovarajući način, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odredbe važećih propisa kojima se regulira problematika zapaljivih plinova.

Ulični plinovod izvoditi od atestiranih cijevi uporabom polietilenskih cijevi i fitinga PE 100 klase SDR 11 ili SDR 17.  Iste se postavljaju u zemlji tako da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednje tlačne plinovode 0,8 – 1,5 m,  za niskotlačne plinovode 0,8 – 1,3 m, a za kućne priključke 0,6 –1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći dubinu 2 m.

Plinovod položiti u rov na pripremljenu posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamenčića kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.

Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 – to cm od vrha cijevi postaviti traku za obilježavanje plinovoda s natpisom «POZOR PLINOVOD». Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja služi za otkrivanje trase plinovoda.

Kod izgradnje plinovoda potrebno je na plinovod u apsolutno najnižim točkama ugraditi posude za sakupljanje kondenzata, koje se proizvode od polietilenskih spojnih elemenata.  Prijelaze plinovoda koji prolazi ispod važnijih cesta te prolaze kroz zidove izvesti bušenjem i umetanjem polietilenskih cijevi u zaštitnu cijev s tim da se između cijevi stave odstojni prsteni, a krajevi cijevi zatvore gumenom manšetom. Predvidjeti blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u slučaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili pri puštanju plinovoda u rad.

Sekcije plinovoda međusobno odijeliti zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.

Članak 38.

Kod izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mreže treba primijeniti domaće važeće propise (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemačke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Članak 39.

Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica, koji se primjenjuje temeljem članka 20. važećeg Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

3.3.4.  Vodoopskrba

Članak 40.

Vodovodna mreža prikazana je na kartografskom prikaz 2.c. Vodnogospodarski sustav.

Cijevi za vodoopskrbu na području obuhvata Plana polažu se u koridor prometnica na udaljenosti 0,5 m od ivičnjaka (na suprotnoj strani od kanalizacije otpadnih voda) ili ako postoji mogućnost u samu pješačku zonu (dalje od drveća), sa dubinom ukopavanja min. 1,30 m računajući od tjemena cijevi do razine prometnice te kontrolnim šahtovima u čvorovima.

Sustav se opskrbljuje odgovarajućom opremom (ventili) koja se nalazi u šahtovima kao i hidrantima u skladu sa protupožarnim uvjetima. Također detaljnijim hidrauličkim proračunom dozvoljena su odstupanja usvojenih presjeka cijevi pojedinih dionica.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Planirana trasa vodovoda u obuhvatu Plana je načelna, te ju u izradi projekata vodovodne mreže treba uskladiti sa projektima ostalih komunalnih, energetskih i telekomunikacijskih instalacija. Moguća su i odstupanja od predviđenih trasa vodovoda, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom.

Nova vodovodna mreža zbog protupožarne zaštite mora imati min. profil od NO 110 mm.

Svaka nova građevina unutar obuhvata Plana mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Do izgradnje vodoopskrbne mreže dozvoljava se opskrba vodom iz vlastitih spremnika za vodu.

Članak 41.

Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar zone obuhvata Plana, u koridoru planiranih prometnica mora se projektirati i izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Prema važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara potrebna količina vode za zaštitu vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara je najmanje 10 l/sek.

Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije biti manji od 2,5 bara kod protoka vode koji zadovoljava sanitarnu i protupožarnu količinu vode.

Na projektiranim cjevovodima predviđeni su nadzemni hidranti profila DN100 mm i završni podzemni hidranti profila DN80 mm koji su postavljeni na krajevima cjevovoda.

Mjesto postavljanja podzemnog hidranta mora se označiti na uočljiv način.

Prije ugradnje hidranata potrebno je iste pregledati, očistiti i zaštititi od korozije.

Potrebno je ishoditi atest o funkcionalnosti hidranata od ovlaštene organizacije.

Tehničke značajke hidrantske mreže moraju se provjeravati u vremenu i na način propisan važećim Pravilnikom o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara.

Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj čestici) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara, a sve u skladu s važećim Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica.

 

3.3.5. Odvodnja otpadnih voda

Članak 42.

Odvodnja otpadnih voda prikazana je na kartogafskom prikazu 2.c. Vodnogospodarski sustav.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije.

Omogućava se etapna izgradnja kanalizacijskog sustava s tim da je svaka etapa dio konačnog rješenja, a ujedno i tehnološka cjelina u skladu s postojećim zakonom.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih  cjevovoda spajaju na kolektor koji prolazi jugoistočnim dijelom gospodarske zone i koji dalje vodi prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Lipiku.

Cjevovodi mreže odvodnje otpadnih voda planirani su u pojasu prometnih površina. Predviđeni su zatvoreni kanali, uglavnom okruglog presjeka, koji duž trase imaju odgovarajuće šahte – okna s pokrovnom pločom na koju se ugrađuje poklopac, vidljiv na prometnoj površini, s istom kotom nivelete kao prometnica.

Nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda sa krovova i ostalih površina u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

Tehnološke otpadne vode prije priključka na javni sustav odvodnje treba svesti na kvalitetu kućanskih otpadnih voda u skladu s važećim „Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda“.

Do realizacije sustava javne odvodnje sa uređajem za pročišćavanje moguća je realizacija objekata sa prihvatom otpadnih voda u vodonepropusnim sabirnim jamama i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta, a sve ovisno o uvjetima na terenu, te uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava sve građevine se moraju spojiti na kanalizacijsku mrežu.

3.3.6. Odvodnja oborinskih voda

Članak 43.

Odvodnja oborinskih voda prikazna je na kartografskom prikazu 2.c. Vodnogospodarski sustav.

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se, poslije tretmana preko separatora masti i ulja, a koji se nalaze u jugozapadnom i istočnom dijelu gospodarske zone, putem planiranih cjevovoda, odnosno upusnih građevina s nepovratnom zaklopkom (tzv. žabljim poklopcem) upuštaju u rijeku Pakru.

Oborinske vode s parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, te većih radnih i manipulativnih površina prije priključenja na sustav javne oborinske odvodnje moraju proći odgovarajući predtretman na separatorima ulja i masti.

Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se oblikovanjem čestica i izgradnjom osigura što manji koeficijent otjecanja sa građevinske čestice uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa „čistih“ površina upuštaju u teren na samoj građevnoj čestici putem upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s većih parkirnih površina (10 PM) na čestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija.

Odvodnja oborinskih voda vršit će se odvojenim kolektorima. Planom prikazani položaj postojećih i planiranih trasa oborinske odvodnje je približan. Lokacijskom dozvolom mogu se odobriti i trase koje odstupaju od planom predviđenih, a rezultat su detaljnijeg sagledavanja sustava oborinske odvodnje u izradi idejnog rješenja. Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Mreža odvodnje oborinskih voda izvodi se sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke, te slijedećim uvjetima:

  • priključni vodovi odvodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80,0 cm ispod površine, odnosno uvijek ispod ostalih infrastrukturnih instalacija, osim cjevovoda za odvodnju sanitarnih otpadnih voda, na dubini prema važećim uvjetima nadležnih tijela,
  • upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovnih površina u recipijent (podzemlje) moguće je preko upojnog bunara na pripadajućoj čestici,
  • nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovova i ostalih površina u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda,
  • prikupljanje oborinskih voda s prometnica i parkirališta vršiti putem slivnika i linijskih prihvatnih kanala opremljenih taložnikom; taložnik mora biti dostupan za čišćenje nadležnim službama,
  • u slučajevima kad je to opravdano iz sanitarnih te tehničko-tehnoloških razloga, može se omogućiti upuštanje oborinskih voda s krovnih površina u sustav oborinske odvodnje u sklopu prometnica ili u uređene povremene površinske tokove.

 

3.3.7. Obnovljivi izvori energije

Članak 44.

Uz konvencionalne izvore, na području obuhvata Plana omogućava se korištenje alternativnih izvora energije, gdje se osobito važnim ističe obnovljivost izvora te ekološka prihvatljivost i smanjenje zagađenja (osobito emisija CO2 i dr. stakleničkih pl.).

Planom se omogućava planiranje i izgradnja građevina i postrojenja za proizvodnju električne energije i/ili toplinske energije (elektrane i sl.) koje kao resurs koriste obnovljive izvore energije (sunce, biomasa i sl.), kao isključivih ili osnovnih sadržaja zone, ili u kombinaciji s drugim sličnim sadržajima, zadovoljavajući pri tome sve uvjete zaštite prirode i okoliša.

Članak 45.

Za dobivanje energije iz biomase, prvenstveno će se koristiti otpad drvoprerađivačke industrije, uz mogućnost korištenja i drugog vrsta drvnog, biljnog i komunalnog otpada.

Biomasu osim ogrjevnog drveta, čine najrazličitiji (nus)produkti biljnog i životinjskog svijeta. Tako se biomasa može podijeliti na drvnu (ostaci iz šumarstva i drvne industrije, brzorastuće drveće, otpadno drvo iz drugih djelatnosti te drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi), ne drvnu (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz biljogojstva te biomasa dobivena uzgojem uljarica i trava), te biomasu životinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stočarstva).

Osim izravne proizvodnje električne energije ili topline (npr. spaljivanjem) moguće je biomasu konvertirati u veći broj krutih, tekućih ili plinovitih goriva i produkata koje se mogu upotrijebiti za dalju proizvodnju energije – biogoriva (biodizel, alkohol, bioplin).

Članak 46.

U svrhu korištenja sunčeve energije dozvoljava se izgradnja sunčanih elektrana i ostalih pogona za korištenje energije sunca. S obzirom na ubrzan razvoj tehnologija za korištenje sunčeve energije, ovim Planom nije ograničen način korištenja energije sunca unutar prostora obuhvata, pri čemu te nove tehnologije moraju zadovoljavati sve uvjete zaštite prirode i okoliša.

Osim samostalnih sunčevih elektrana, u svrhu iskorištavanja sunčeve energije na sve je, postojeće i planirane građevine drugih namjena moguće postavljati solarne panele/kolektore i drugu potrebnu opremu.

Postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada dozvoljava se pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe.

Kada se solarni kolektori i fotonaponske ćelije postavljaju na teren okućnice građevne čestice, odnosno kada se isti prema važećem Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima grade kao pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade, iste površinom ulaze u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice.

Članak 47.

Proizvedena električna energija može se koristiti za vlastite elektroenergetske potrebe, a višak ili ukupna proizvedena električna energija bi se predavala u elektrodistribucijski sustav. Za omogućavanje preuzimanja viška ili ukupne proizvedene električne energije u distribucijski sustav nužno je omogućiti izgradnju susretnih objekata odnosno elektroenergetskih postrojenja veličine i snage potrebne za prihvat proizvedene električne energije, kao i spojne elektroenergetske infrastrukture odnosno priključnih vodova između tih objekata i postrojenja u nadležnosti HEP ODS d.o.o.

Povezivanje, odnosno priključak planiranih obnovljivih izvora energije na elektroenergetsku mrežu, može se sastojati od: pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planirane solarne elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu u dijelu elektroenergetskog sustava koji se nalazi u relativnoj blizini lokacije izgradnje solarne elektrane.

Male solarne elektrane i bio-plinska postrojenja mogu se priključiti i direktno na niskonaponsku mrežu HEP-a, a sve prema propisima i uvjetima dobivenim od HEP-a. Točno definiranje trase priključnog dalekovoda/kabela odrediti će se projektnom dokumentacijom temeljem uvjeta nadležnog ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava).

Posebni uvjeti građenja za izgradnju objekata obnovljivih izvora energije izdaju se pojedinačno, ovisno o vrsti objekta, a prema postojećim tehničkim propisima od strane HEP ODS d.o.o, Elektre Križ.

 

  1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

 

4.1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

 

Članak 48.

Unutar obuhvata Plana određene su površine koje će se uređivati kao javne zelene površine (Z1).

Unutar javnih zelenih površina (Z1) moguće je uređivati dječja i manja sportska igrališta, staze i odmorišta. Pored toga moguće je graditi paviljone, manje ugostiteljske sadržaje, sanitarne čvorove, fontane, najveće tlocrtne površine do 50 m2, ali ne više od 5% ukupne javne zelene površine.

Udaljenost objekata (građevinski pravac) od regulacijskog pravca mora iznositi minimalno 5 m.

Maksimalna katnost građevina  je prizemlje (P), uz mogućnost gradnje suterena, visine do 4 m.

Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja javne zelene površine.

Za izgradnju i uređenje parkova potrebno je izraditi hortikulturni projekt.

 

4.2. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

 

Članak 49.

Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje su kategorizirane kao zaštitne zelene površine.

U zaštitne zelene površine spadaju sve površine urbanog zelenila kao što su drvoredi i travnjaci, a Planom su određene kao:

  • zaštitne zelene površine označene oznakom Z na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina. Na površinama ove namjene može se postavljati dodatna pješačka prometna mreža i vodovi komunalne infrastrukture, paviljoni, biciklističke staze, parkirališta i sl.
  • zelene površine unutar cestovnih koridora označene na kartografskom prikazu 2.a. Promet, čije uređenje i održavanje spada u obvezu poduzeća nadležnog za tu prometnicu
  • zelene površine na građevnim česticama.

Pri uređivanju zelenih površina u blizini trase prometnica treba paziti da se ne ugroze preglednost i sigurnost prometa, naročito u blizini križanja (sadnja niskog raslinja).

Planom se predviđa uređenje zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša. Preporuča se sadnja autohtonog bilja.

Članak 50.

Urbanističkim planom uređenja obavezno je ozelenjivanje minimum 20% površine pojedine građevne čestice i to prvenstveno po njenim rubnim dijelovima (u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila).

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševina za otpatke i drugim elementima.

  

  1. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

 

5.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 51.

Na području obuhvata Plana nema područja zaštićenih temeljem važećeg Zakona o zaštiti prirode koje su upisane u Upisnik zaštićenih područja.

S obzirom na planiranu namjenu površina unutar prostora obuhvata Plana, sukladno članku 21. važećeg Zakona o zaštiti prirode potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite prirode:

  • uređenje postojećih građevinskih područja, kao i uvođenje novih gospodarskih sadržaja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti te ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,
  • uređenje planirati na način da se ne naruše obilježja krajobraza, a posebice je potrebno voditi računa o oblikovanju (koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi), visini i prostornoj raspodjeli građevina,
  • prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje,
  • pri odabiru trase prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune,
  • očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, šumske čistine i šumske rubove,
  • otpadne vode (sanitarne i oborinske vode sa prometnih i manipulativnih površina) zbrinuti vodonepropusnim razdjelnim sustavom odvodnje s potrebnim pročišćivanjem.

Osim uvjeta iz prethodnog stavka, prilikom provedbe ovog Plana također je potrebno primijeniti sve uvjete zaštite prirode navedene u Prostornom planu uređenja Grada Pakraca.

5.2. Kulturna baština

 

Članak 52.

Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Grada Pakraca te Konzervatorskog odjela u Požegi, na području obuhvata Plana ne nalaze se zaštićena ni preventivno zaštićena, kao ni evidentirana kulturna dobra.

Tijekom svih zemljanih radova unutar obuhvata Plana preporuča se osigurati stalan arheološki nadzor.

U slučaju da se tijekom nadzora ustanove nepokretni arheološki nalazi, neophodno je omogućiti provođenje zaštitnih arheoloških istraživanja.

Ukoliko se nepokretni arheološki nalazi primijete u odsutnosti stručnog nadzora, izvođač je dužan radove prekinuti te o nalazima bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

O svim eventualnim pokretnim arheološkim nalazima koji se slučajno primijete na površini zemljišta unutar obuhvata Plana potrebno je izvijestiti nadležni Konzervatorski odjel, a predmete predati lokalnom muzeju.

Arheološka istraživanja (nadzor, iskopavanja, terenski pregledi, snimanja) smiju se provoditi samo na temelju rješenja o odobrenju nadležnog tijela, a u skladu s važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

 

  1. Postupanje s otpadom

 

Članak 53.

Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Prostor za privremeno skladištenje otpada na pojedinoj građevinskoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto.

Obvezno je kompostiranje organskog otpada i poštivanje načela odvojenog prikupljanja otpada i ponovne uporabe.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća nadležnog za tu djelatnost.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata plana zbrinjavat će se u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, odvozom na određeni deponij.

  1. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

 

Članak 54.

Na području obuhvata UPU-a ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekovog okoliša iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektivne, karcinogene toksične otpade, te otpade koji imaju svojstva nagrizanja, ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla, zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima.

Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Osim mjera propisanih ovim Planom, također je potrebno pridržavati se svih mjera sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš navedenih u Prostornom planu uređenja Grada Pakraca.

7.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete tla

 

Članak 55.

U cilju zaštite tla na području obuhvata plana potrebno je:

  • dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjereno staništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari,
  • izgradnju objekata, prometnica i sl. planirati na način da se nepovratno izgubi što manje tla,
  • održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora, pri čemu je naročito potrebno štititi zaštitne zelene površine,
  • površine oštećene erozijom i klizanjem potrebno je obnoviti i što je više moguće zaštititi,
  • opožarene površine čim prije pošumljivati kako bi se smanjio učinak erozije tla,
  • u cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnog pomlađivanja šuma i autohtone šumske zajednice.

  

7.2. Zaštita zraka

 

Članak 56.

Na prostoru obuhvata plana zaštita zraka provoditi će se smanjivanjem emisije onečišćujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu s propisom EU.

U cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na području obuhvata Plana:

  • osigurati protočnost prometnica
  • unaprijediti javni prijevoz
  • osigurati dovoljnu količinu zelenila unutar zone
  • koristiti tzv. čiste energente
  • uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo

7.3. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

 

Članak 57.

Izvor zagađenja podzemnih i površinskih voda su otpadne vode i ostali izvori zagađenja (ispiranje zagađenih površina i prometnica, erozija i ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

Zaštita voda na području obuhvata plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja.

Otpadne vode iz sustava javne odvodnje treba tretirati na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda uz odgovarajući stupanj pročišćavanja. Za građevine koje neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihovog uključivanja u sustav moguća je realizacija pojedinačnih objekata s prihvatom otpadnih voda u vodonepropusne sabirne jame i odvozom putem ovlaštenog pravnog subjekta ili izgradnjom vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a sve ovisno o uvjetima na terenu te uz suglasnost i prema uvjetima Hrvatskih voda.

U cilju očuvanja i poboljšanja kvalitete voda potrebno je:

  • planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;
  • usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša;
  • ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i taložnika;
  • usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije;
  • usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine;
  • zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;
  • kontrolirano odlaganje otpada
  • povećati udio zelenih, vodopropusnih površina u cilju poboljšanja režima oborinske odvodnje područja;
  • tehnološke otpadne vode potrebno je svesti na nivo kvalitete komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, odnosno u sabirne jame;

Članak 58.

Kako se gospodarska zona ”Pakrac 1” nalazi uz rijeku Pakru koja prolazi neposredno uz jugoistočnu granicu obuhvata Plana, sukladno članku 141. Zakona o vodama (NN 66/19), a radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima zabranjeno je:

  • na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama:
  • kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, jalovinu i drugi materijal
  • prelaziti i voziti motornim vozilima, osim na mjestima na kojima je to izričito dopušteno
  • podizati nasade i
  • obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina
  • saditi drveće na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba korita vodotoka ili kanala
  • podizati građevine na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba vodotoka ili kanala
  • u uređenom inundacijskom području orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje
  • u uređenom inundacijskom području:
  • podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do šest metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)
  • vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)
  • kopati i bušiti zdence do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) i
  • bušiti tlo do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)
  • u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima:
  • podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina
  • vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari
  • kopati i bušiti zdence i
  • bušiti tlo
  • na građevinama za melioracijsku odvodnju:
  • obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od pet metara od ruba tih građevina
  • obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za detaljnu odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od tri metra od ruba tih građevina
  • u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom području odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava i
  • graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

Iznimno od prethodnog stavka, odstupanja su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda:

  • pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina
  • pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja postojećeg vodnog režima i
  • ako to nije u bitnom protivno članku 9. važećeg Zakona o vodama.

Uzgoj i sječa drveća u inundacijskom području može se obavljati isključivo na osnovi planskog dokumenta sukladno članku 16. važećeg Zakona o vodama.

7.4. Zaštita od buke i vibracija

 

Članak 59.

Radi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikom izgradnje novih građevina.

U cilju zaštite od prekomjerne buke i vibracija na području UPU-a potrebno je:

  • identificirati potencijalne izvore buke,
  • kontinuirano vršiti mjerenja buke.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje i rekonstrukcije građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.

S ciljem da se na području UPU-a sustavno onemogući ugrožavanje bukom provode se slijedeće mjere:

  • sprječavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;
  • razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš;
  • predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.).

7.5. Zaštita od požara

 

Članak 60.

Na području obuhvata Plana predviđene mjere zaštite od požara definirane su važećim Zakonom o zaštiti od požara, Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe te Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Vatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

Sve vatrogasne pristupe, te površine za rad vatrogasnog vozila treba izvesti u skladu s odredbama prema važećem Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe. Planirane cjevovode za količine vode potrebne za gašenje požara treba izvesti u skladu s odredbama važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Izgradnja građevina treba biti u skladu s zakonskom regulativom iz oblasti protupožarne zaštite.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjednu građevinu, građevina mora biti udaljena najmanje 5,0 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskom zidu građevine i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine, ili mora biti odvojena od susjednih građevina protupožarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima kosi krov (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine  0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m. ispod pokrova krovišta, koji mora biti od  negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža sukladno važećem Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

Prilikom projektiranja građevina, potrebno je koristiti važeće pozitivne hrvatske propise odnosno priznata pravila tehničke prakse, tako da ispunjavaju bitne zahtjeve iz područja zaštite od požara, što se temelji na važećem Zakonu o zaštiti od požara i na temelju njega donesenih propisa, te uvjetima zaštite od požara utvrđene posebnim zakonom i na temelju njih donesenih propisa.

Za zahtjevne građevine izraditi elaborat zaštite od požara kao podlogu za projektiranje mjera zaštite od požara u glavnom projektu.

Ostale mjere zaštite od požara potrebno je projektirati u skladu s važećim pozitivnim hrvatskim propisima i normama iz područja zaštite od požara, ovisno o vrsti građevine i djelatnosti za koju se projektira.

Kod projektiranja građevina za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije (a također ni druge zahtjeve u vezi građevinske zaštite od požara), primijeniti odgovarajuće inozemne propise kao priznata pravila tehničke struke.

  1. Mjere posebne zaštite

Članak 61.

Za područje Grada Pakraca donesena je Procjena rizika od velikih nesreća (2018. g.) kao temeljni dokument za izradu Plana zaštite i spašavanja kao i Plana civilne zaštite čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša.

Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja na području Grada Pakraca, a po potrebi snaga u županiji kao i na razini Republike Hrvatske. Grad Pakrac u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu i spašavanje.

Prilikom provedbe Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone ”Pakrac 1” potrebno je pridržavati se mjera zaštite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda te mjera zaštite od požara i eksplozija propisanih Prostornim planom uređenja Grada Pakraca, kao i ostalih važećih zakona i pravilnika s naglaskom na:

  • Zakon o sustavu civilne zaštite
  • Zakon o prostornom uređenju
  • Zakon o gradnji
  • Zakon o zaštiti okoliša
  • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda
  • Zakon o zaštiti od požara
  • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima
  • Plan civilne zaštite Grada Pakraca
  • Plan zaštite i spašavanja Grada Pakraca
  • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora
  • Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja
  • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva
  • Pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva
  • Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja
  • Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
  • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara.
  1. Mjere provedbe Plana

 

Članak 62.

Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omogućavaju njegovu provedbu i implementaciju na način da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora, te tražena razina zaštite okoliša.

Mjere za provođenje Plana odnose se na izradu i realizaciju programa uređenja zemljišta, odnosno pripremu zemljišta za izgradnju, kao i na izradu projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili točni parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski položaj u prostoru, te osigurao Planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog područja.

Za rješenje vodoopskrbe cjelokupnog područja obuhvata Plana i okolnog šireg pripadajućeg područja naselja mora se izraditi posebna projektna dokumentacija u kojoj će se izvršiti detaljna analiza količina specifične potrošnje vode, provesti odgovarajući hidraulički proračun, definirati trase i profili cjevovoda, te odrediti točno mjesto priključenja na postojeći cjevovod.

Za planiranu kanalizacijsku mrežu na području obuhvata Plana mora se izraditi odgovarajuća projektna dokumentacija u kojoj će se provesti detaljan hidraulički proračun kanalizacijske mreže i ostalih kanalizacijskih građevina, a obzirom na stvarne količine otpadnih voda na ovom području.

Nakon pripreme zemljišta potrebno je pristupiti uređenju komunalnih građevina i uređaja koja sadržava slijedeće:

  • izgradnja prometnica,
  • izgradnja infrastrukturnih građevina i uređaja za vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i TK mrežu,
  • izvedba javne rasvjete.

Komunalna i ostala infrastruktura može se izgraditi i u fazama, a na temelju odgovarajućeg akta za građenje. Do izgradnje prometnica u punom planiranom profilu mogu se koristiti postojeće prometnice i putovi.

Eventualna promjena trase prometne i komunalne infrastrukture kod izrade glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

Lokacijska dozvola ili drugi odgovarajući akt za građenje, može se izdavati ukoliko u naravi postoji pristupni put (evidentiran u katastru ili na posebnoj geodetskoj podlozi) uz uvjet da se omogući formiranje potrebne čestice za prometnicu.

Nije moguće stavljanje pojedine faze gradnje u upotrebu, ako nije osiguran pristup s    uređene prometne površine, te priključak na vodoopskrbni sustav, elektroopskrbu i  sustav za odvodnju oborinskih i otpadnih voda.

Članak 63.

Parcelacija zemljišta gospodarske zone ”Pakrac 1” može se provoditi u skladu s ovim Planom. Prijedlog parcelacije, kojim se određuje mogući oblik i veličina građevne čestice, ucrtan je na kartografskom prikazu 4.c. Prijedlog parcelacije u mjerilu 1:1000. Dozvoljava se spajanje čestica iste namjene, kao i dodatna parcelacija postojećih i ovim Planom predloženih građevnih čestica, a izmjena parcelacije zemljišta ne znači izmjenu ovog Plana.

 

III. ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 64.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA

KLASA: 350-01/19-01/2

URBROJ: 2162-06/08-20-63

Pakrac, 9. ožujka 2020. g.

Predsjednik:  Miroslav Ivančić v. r.

Comments are closed.