Na temelju članka 10. i članka 12. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 20/18) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 04/09, 1/13, 6/13, 3/15, 1/16) Gradsko vijeće Grada Pakraca na 11. sjednici održanoj 30. siječnja 2019. godine donosi
ODLUKU
O AGROTEHNIČKIM MJERAMA I MJERAMA ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA NA PODRUČJU GRADA PAKRACA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu.
Članak 2.
Poljoprivrednim zemljištem smatraju se sljedeće poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta unutar granica građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta izvan granica građevinskog područja planirano dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristi do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.
II. AGROTEHNIČKE MJERE
Članak 3.
Pod agrotehničkim mjerama smatraju se:
1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta,
2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,
3. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika,
4. korištenje i uništavanje biljnih ostataka,
5. održavanje organske tvari u tlu,
6. održavanje povoljne strukture tla,
7. zaštita od erozije.
Članak 4.
Agrotehnička mjera minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta provodi se:
– redovitim obrađivanjem i održavanjem poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta,
– održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,
– održivo gospodarenje trajnim pašnjacima,
– održavanje voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju.
Članak 5.
U cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem provodi se:
– preoravanje, prekopavanje te krčenje višegodišnjeg raslinja,
– uništavanje ambrozije čupanjem ili redovitom košnjom, košnja poljoprivrednih površina.
Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem te njege usjeva i nasada, potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.
Članak 6.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su provoditi postupke za suzbijanje biljnih bolesti i štetnika uz primjenu temeljnih načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.
Nakon provedbe postupka vlasnici i posjednici su dužni odlagati ambalažu sukladno uputama proizvođača pesticida.
Članak 7.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetnika u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi.
Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih ostataka obuhvaćaju:
– obvezu uklanjanja biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna obrada tla,
– primjenu odgovarajućih postupaka sa žetvenim ostacima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,
– obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,
– obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem.
Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika.
Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima i ovom Odlukom.
Članak 8.
Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke. Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu strne žitarice, industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.
Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese, travno-djetelinske smjese su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.
Članak 9.
Održavanje povoljne strukture tla provodi se korištenjem mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu primjereno stanju i svojstvima zemljišta. U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom ili poplavljeno ne smije se koristiti poljoprivredna mehanizacija na poljoprivrednom zemljištu.
Članak 10.
Zaštita od erozije provodi se održavanjem minimalne pokrivenosti tla sukladno specifičnostima agroekološkog područja. Tijekom vegetacijskog razdoblja, na područjima na kojima je uočena erozija, poljoprivredne površine bi trebale imati pokrov koji umanjuje erozije tla. Tijekom zime u uvjetima kada se na oranicama ne nalaze usjevi, odnosno ukoliko nema pokrova primjenjuje se ograničena obrada tla.
Zaštita od erozije provodi se upravljanjem i pravilnom obradom na poljoprivrednom zemljištu ovisno o specifičnim karakteristikama tla.
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJA POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 11.
Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisuju se:
1. održavanje živica i međa,
2. održavanje poljskih putova,
3. uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje,
4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih parcela,
5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojaseva.
Članak 12.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu dužni su ju redoviti održavati i orezivati na način da spriječe njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela, prerastanje živice na visinu iznad 1m, da spriječe njenu zakorovljenost i da ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskog puta.
Živice uz poljske putove, odnosno međe, mogu se zasaditi najmanje 0,5 m od ruba puta, odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,5 m, te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati tako da njihova visina ne prelazi 1m.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja, te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.
Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa.
Za ograđivanje parcela na međama, zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža.
Članak 13.
U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti se o poljskim putovima koje koriste, a isto uključuje:
– redovito održavanje i uređivanje poljskih putova, kako ne bi omatali provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila,
– nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim kamenim materijalom,
– čišćenje i održavanje odvodnih kanala, propusta i sistema odvodnje i otjecanja oborinskih voda,
– održavanje živice i drugog raslinja uz poljske putove.
Članak 14.
Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito:
– preoravanje poljskih putova,
– sužavanje poljskih putova,
– uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,
– iznošenje zemlje i raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,
– skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.
Članak 15.
U cilju održavanja kanala u funkciji odvodnje suvišne vode, vlasnici su dužni održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale, tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom, odnosno omogući prirodni tok voda.
Članak 16.
Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz među.
Članak 17.
Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.
Stablašice koje čine vjetrobrani pojas, vlasnici su dužni redovito održavati i obnavljati.
IV.POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak 18.
Radi sprječavanja požara na poljoprivrednom zemljištu, vlasnici su dužni:
– održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale, te poljske i šumske putove,
– uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i slično, a najkasnije do 01. lipnja tekuće godine,
– uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom.
Članak 19.
Prilikom uništavanja korova i biljnog otpada, vlasnici su dužni:
– dobiti odobrenje nadležnog DVD-a o mjestu i vremenu spaljivanja,
– spaljivanje obaviti na dijelu zemljišta koje je udaljeno najmanje 200 m od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama,
– tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja korova i biljnog otpada mora se očistiti od trave i drugog gorivog materijala,
– spaljivanju moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru i to od zapaljenja vatre do njenog potpunog sagorijevanja i uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i sl.), – nakon sagorijevanja osobe su dužne pregledati mjesto loženja i ostatke sagorijevanja u potpunosti ugasiti vodom.
Članak 20.
Zabranjuje se uklanjanje i spaljivanje korova i biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada.
V. NADZOR
Članak 21.
Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja nadležni poljoprivredni redar, a u nedostatku istog privremeno komunalni redar.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 22.
Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik, a novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba ako postupi protivno odredbama iz ove Odluke.
Uz novčanu kaznu pravnoj osobi izreći će se i novčana kazna odgovornoj osobi u pravnoj osobi u iznosu od 300,00 do 500,00 kuna.
Članak 23.
Nadležni redar može na licu mjesta naplatiti novčanu kaznu od fizičkih osoba u iznosu od 400,00 kuna za prekršaje iz ove Odluke.
Protiv osoba koje su platile novčanu kaznu na licu mjesta ili u roku od 8 dana neće se pokretati prekršajni postupak, a protiv osoba koje nisu platile novčanu kaznu u navedenom roku nadležni redar izdati će obvezni prekršajni nalog s novčanom kaznom sukladno ovom članku.
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o mjerama zaštite poljoprivrednog zemljišta, te o mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 3/10, 2/11).
Članak 25.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“
GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA
KLASA: 320-02/18-01/3
URBROJ: 2162-05/09-18-2
Pakrac, 30. siječnja 2019. g.
Predsjednik: Miroslav Ivančić v. r.