Na temelju odredbi članka 10. i 12. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/13), članka 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama („Narodne novine“ broj 142/13) i članka 36. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 4/09, 1/13 i 6/13) Gradsko vijeće Grada Pakraca na svojoj 6. sjednici održanoj 10. lipnja 2014. godine donosi
O D L U K U
o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Pakraca
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom se utvrđuju agrotehničke mjere u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Pakraca u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu te onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.
Članak 2.
Poljoprivrednim zemljištem smatraju se sljedeće poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati sukladno agrotehničkim mjerama, ne umanjujući njegovu vrijednost.
Poljoprivredno zemljište unutar građevinskog područja površine veće od 1000 m² i zemljište izvan tog područja planirano dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u Katastru označene kao poljoprivredna kultura, koristi se, do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni, kao poljoprivredno zemljište i mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, i u tu svrhu koristiti do konačnosti akta kojim se odobrava gradnja.
Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta iz stavka 3. ovog članka smatra se sprečavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.
II. AGROTEHNIČKE MJERE
Članak 3.
Pod agrotehničkim mjerama u smislu ove Odluke smatraju se:
1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta,
2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,
3. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika,
4. korištenje i uništavanje biljnih ostataka,
5. održavanje organske tvari u tlu,
6. održavanje povoljne strukture tla,
7. zaštita od erozije
1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta
Članak 4.
Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:
– redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta,
– održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,
– održivo gospodarenje trajnim pašnjacima,
– održavanje maslinika, voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju.
2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem
Članak 5.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.
Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.
3. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika
Članak 6.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.
4. Korištenje i uništavanje biljnih ostataka
Članak 7.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetnika u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi.
Članak 8.
Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih ostataka obuhvaćaju:
– obvezu uklanjanja biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna obrada tla,
– primjenu odgovarajućih postupaka sa žetvenim ostacima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,
– obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,
– obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem.
Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika.
Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.
5. Održavanje razine organske tvari u tlu
Članak 9.
Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke.
Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu: strne žitarice – okopavine – industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.
Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese, travno-djetelinske smjese su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.
Podusjevi i međuusjevi i ugar se smatraju kao dio plodoreda.
Članak 10.
Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti organskim gnojem.
6. Održavanje povoljne strukture tla
Članak 11.
Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima.
U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom ne smije se koristiti poljoprivredna mehanizacija na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.
7. Zaštita od erozije
Članak 12.
Zaštita od erozije provodi se održavanjem minimalne pokrovnosti tla sukladno specifičnostima agroekološkog područja.
Tijekom vegetacijskog razdoblja, na područjima na kojima je uočena erozija, poljoprivredne površine bi trebale imati pokrov koji umanjuje eroziju tla.
Tijekom zime u uvjetima kada se na oranicama ne nalaze usjevi, odnosno ukoliko nema pokrova primjenjuje se ograničena obrada tla.
Zaštita od erozije provodi se upravljanjem i pravilnom obradom na poljoprivrednom zemljištu ovisno o specifičnim karakteristikama tla.
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 13.
Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina su:
1. održavanje živica i međa,
2. održavanje poljskih putova,
3. uređivanje i održavanje kanala,
4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih parcela,
5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.
Članak 14.
Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do degradacije dobrog stanja poljskih putova.
Pod održavanjem poljskih putova naročito se podrazumijeva:
– nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim kamenim materijalom,
– čišćenje i održavanje odvodnih kanala, propusta i sustava odvodnje i otjecanja oborinskih voda,
– sprečavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove,
– sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta,
– sprečavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, vuča trupaca, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.),
– sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.
Zabranjeno je skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.
Članak 15.
Za područje Grada Pakraca provode se mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina koje obuhvaćaju:
– zabranu sadnje višegodišnjih nasada visokorastućih kultura koje zasjenjuju susjedne zemljišne čestice, na način da onemogućuju ili otežavaju poljoprivrednu proizvodnju na tim česticama i to:
– jabuke, kruške, višnje, šljive, marelice, breskve, dunje, mušmule (sve na podlogama velike bujnosti) najmanje 3,0 metra od međe susjedne zemljišne čestice,
– oraha, trešnje, oskoruše (sve na podlogama velike bujnosti) najmanje 4,0 metra od međe susjedne zemljišne čestice,
– održavanje zelenih ograda na način da se spriječi njihovo širenje na susjedovo obradivo zemljište i putove i zasjenjenje susjednih površina prerastanjem zelene ograde,
– održavanje i uređenje zemljišnih međa, zelenih ograda i poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera,
– održavanje i uređenje zemljišnih međa i zelenih ograda tako da budu vidljivo označene i očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja.
Članak 16.
Vlasnici i korisnici parcela poljoprivrednog zemljišta na kojima se nalaze kanali melioracijske odvodnje III i IV reda te vodotoci:
– dužni su omogućiti uređenje vodotoka i kanala koje se provodi kroz Program redovnog održavanja i obnavljanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina koji provode Hrvatske vode,
– dužni su vodotoke i kanale održavati u funkcionalnom stanju, uz obvezu izvješćivanja Hrvatskih voda o zahvatima rušenja drveća i višegodišnjeg raslinja i to prije počinjanja zahvata.
– ne smiju vršiti bilo kakve preinake vodotoka niti kanala,
– iznimno mogu vršiti preinake uz prethodno ishođenje vodopravnih uvjeta,
Članak 17.
Za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina obvezna je mjera sadnje i održavanja vjetrobranih pojaseva.
Zabranjeno je odlaganje smeća, stvari, iskop zemlje na poljoprivrednom zemljištu, osim za na to određenim rudinama.
IV. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak 18.
Radi sprječavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici su dužni:
– održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove,
– uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl. najkasnije do 1.lipnja tekuće godine,
– uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom.
Članak 19.
Prilikom uništavanja korova i biljnog otpada vlasnici su dužni:
– dobiti odobrenje o mjestu i vremenu spaljivanja,
– spaljivanje obaviti na dijelu zemljišta koje je udaljeno najmanje 200 m od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama,
– tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja korova i biljnog otpada mora se očistiti od trave i drugog gorivog materijala,
– spaljivanju moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru i to od zapaljenja vatre do njenog potpunog sagorijevanja i uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i sl.),
– nakon sagorijevanja osobe su dužne pregledati mjesto loženja i ostatke sagorijevanja u potpunosti ugasiti vodom.
Članak 20.
Zabranjeno je spaljivanje poljoprivrednog otpada i korova na poljoprivrednim površinama i ostalom otvorenom prostoru i to:
1. za vrijeme jakog vjetra i noću, od 19,00 do 05,00 sati.
2. za vrijeme sezone žetve i zriobe poljoprivrednih kultura.
V. NADZOR
Članak 21.
Nadzor nad provođenjem mjera iz ove Odluke obavlja poljoprivredni redar, a u nedostatku istog privremeno komunalni redar.
VI. KAZNENE ODREDBE
Članak 22.
Novčanom kaznom od 500,00 – 15.000,00 kn kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako postupa protivno odredbama članka 4-11. ove odluke.
Novčanom kaznom od 10.000,00 – 30.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupa protivno odredbama članka 4-11. ove Odluke.
Za prekršaje iz članka 4-11. ove Odluke novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kn kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 23.
Za prekršaj iz članka 12. ove Odluke kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kn pravna osoba, novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kn odgovorna osoba u pravnoj osobi, te novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kn fizička osoba.
Novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako postupi protivno odredbama članka 14-20. ove Odluke.
Za prekršaje iz stavka 2. ovog članka kaznit će se obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koje je počinila u vezi obavljanja obrta ili druge samostalne djelatnosti globom od 300,00 do 5.000,00 kn, te fizička osoba novčanom kaznom od 100,00 do 2.000,00 kn.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 24.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ broj 03/10, 02/11).
Članak 25.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“
GRADSKO VIJEĆE GRADA PAKRACA
U Pakracu, 10. lipnja 2014.g.
Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.
KLASA: 320-01/14-01/01
URBROJ: 2162-05/07-14-01