Statut Grada Pakraca

Print

            Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07 i 125/08) i članka 20. Statuta Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/01, 1/03, 12/03, 4/04, 2/05, 7/05, 1/06-pročišćeni tekst i 2/09) Gradsko vijeće Grada Pakraca na 2. sjednici održanoj dana 8. srpnja 2009. godine donosi

STATUT GRADA PAKRACA

  1. OPĆE ODREDBE

Članak  1.

Ovim Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Grada Pakraca, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Pakraca, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Pakraca.

Članak 2.

Grad Pakrac (nastavno: Grad) je jedinica lokalne samouprave.

Naziv Grada je: Grad Pakrac.

Grad je pravna osoba.

Sjedište Grada je u Pakracu, Trg bana Josipa Jelačića 18.

Članak 3.

Grad, sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, obuhvaća područje slijedećih naselja:

Badljevina, Batinjani, Bjelajci, Branešci, Brusnik, Bučje, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja Obrijež, Donja Šumetlica, Donji Grahovljani, Dragović, Glavica, Gornja Obrijež, Gornja Šumetlica, Gornji Grahovljani, Jakovci, Kapetanovo Polje, Kraguj, Kričke, Koturić, Kusonje, Lipovac, Mali Banovac, Mali Budići, Novi Majur, Ožegovci, Omanovac, Pakrac, Ploštine, Popovci, Prekopakra, Prgomelje, Rogulje, Srednji Grahovljani, Stari Majur, Španovica, Tisovac, Toranj, Veliki Banovac i Veliki Budići.

            Granice Grada idu u pravilu katastarskim granicama rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje.

Granice Grada mogu se mijenjati na način i po postupku propisanom  zakonom.

  1. OBILJEŽJA GRADA

Članak 4.

Obilježja Grada su:

  • Grb Grada Pakraca,
  • Zastava Grada Pakraca.

Obilježjima iz stavka 1. ovog članka predstavlja se Grad i izražava pripadnost Gradu.

Način isticanja, uporabe i zaštita obilježja Grada utvrđuje se posebnom odlukom Gradskog  vijeća u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 5.

Grb Grada sadrži temeljnu osnovu povijesnog grba Pakraca, na osnovu pisanog akta Hrvatskog državnog arhiva Klasa: 017-02/95-01/41, Urbroj: 565-03-95-2, od 3. ožujka 1995. godine u komu se kazuje da je grb Grada Pakraca povijesni grb iz 1932. godine u zbirci otisaka Hrvatskog državnog arhiva br. 881/13.

            Opis: u plavome, između dvije valovite srebrne/bijele valovite grede kuna u trku (heraldički na desno) naravnih boja; smeđa s bijelim trbuhom.

Članak 6.

Zastava Grada je plave boje.

            U sredini zastave Grada smješten je grb Grada s obje strane, obrubljen žutim.

Članak 7.

Dan Grada je 19. ožujak, blagdan Svetog Josipa, koji se svečano  slavi kao gradski blagdan.

U povodu Dana Grada dodjeljuju se javna priznanja Grada, te priređuju druge svečanosti.

III. JAVNA PRIZNANJA

Članak 8.

Javna priznanja Grada su:

  1. Počasni građanin Grada Pakraca,
  2. „Zlatna plaketa Grb Grada Pakrac“,
  3. Pečat Grada Pakraca,
  4. Pismeno priznanje članovima Gradskog vijeć, gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika.

Članak 9.

            Počasnim građaninom Grada može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili druge države, koji je svojim radom ili javnim djelovanjem značajno pridonio napretku i ugledu Grada, ostvarivanju i razvoju demokracije u Republici Hrvatskoj ili svijetu, mira u svijetu i napretku čovječanstva.

            Počasnim građaninom ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada.

Članak 10.

            Zlatna plaketa “Grb Grada Pakraca” posebno je priznanje koje se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za izuzetna ostvarenja u svim područjima gospodarskog i društvenog života Grada. Područja dodjele ovog priznanja određuje Gradsko vijeće posebnom odlukom.

Članak 11.

            Pečat Grada Pakraca je priznanje koje se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za osobit doprinos u duhovnom i materijalnom razvoju Grada.

Članak 12.

            Članovima Gradskog vijeća, gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika dodjeljuje se pismeno priznanje, u obliku svečane povelje, po isteku mandata odnosno prestanku dužnosti na koju su imenovani.

Članak 13.

            Osim javnih priznanja u smislu članka 8. ovog Statuta, za pojedine prilike Gradsko vijeće i gradonačelnik mogu dodijeliti i druga priznanja u vidu prigodnih zahvalnica.

Članak 14.

            Uvjeti za dodjelu javnih priznanja, njihov izgled i oblik, kriterij i postupnost njihove dodjele, tijela koja provode postupak i dodjeljuju priznanja, uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

  1. SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE)  SAMOUPRAVE

Članak 15.

            Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad  uspostavlja i održava suradnju  s drugim jedinicama lokalne  samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima.

Članak 16.

            Gradsko vijeće donosi odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno o sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl.) o suradnji sa pojedinim jedinicama lokalne samouprave, kada ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje i mogućnosti za njezino razvijanje.

            Kriteriji za uspostavljanje suradnje, te postupak donošenja odluke uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća

Članak 17.

Sporazum  o suradnji Grada i općine ili grada druge države objavljuje se u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

  1. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG

Članak 18.

Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, te  podliježe samo nadzoru zakonitosti rada i akata tijela Grada.

Članak 19.

Grad u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni  državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

  • uređenje naselja i stanovanje,
  • prostorno i urbanističko planiranje,
  • komunalno gospodarstvo,
  • brigu o djeci,
  • socijalnu skrb,
  • primarnu zdravstvenu zaštitu,
  • odgoj i osnovno obrazovanje,
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
  • zaštitu potrošača,
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
  • protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,
  • promet na svom području ,
  • održavanje makadamskih putova i lokalnih cesta,
  • ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Grad obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka.

            Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

             

Članak 20.

Grad može organizirati obavljanje pojedinih poslova iz članka 19. ovog Statuta zajednički s drugom jedinicom lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, osnivanjem zajedničkog tijela, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom.

Odluku o obavljanju poslova na način propisan u stavku 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće, temeljem koje se zaključuje sporazum o zajedničkom organiziranju poslova, kojim se uređuju  međusobni odnosi u obavljanju zajedničkih poslova.

Članak 21.

            Gradsko vijeće, može posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga Grada, čije je obavljanje od šireg interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave prenijeti na Požeško-slavonsku županiju, u skladu sa njezinim  Statutom.

  1. NESPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

Članak 22.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 23.

            Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Statuta Grada, o prijedlogu općeg akta, radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika o promjeni područja Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

            Prijedlog za donošenje odluke o  raspisivanju referenduma  iz stavka 1. ovog članka može temeljem odredaba zakona i ovog Statuta, dati jedna trećina članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, polovina mjesnih odbora na području Grada i 20% birača upisanih u  popis birača Grada.

Članak 24.

            Referendum se može raspisati radi razrješenja gradonačelnika i njegovog zamjenika u slučaju:

             – kada krše ili ne izvršavaju odluke Gradskog vijeća,

– kada svojim radom prouzroče Gradu znatnu materijalnu štetu odnosno štetu u iznosu od 1% od proračuna Grada u tekućoj godini ( ukoliko je 1% više od 500.000 kuna, onda se podrazumijeva više od tog iznosa).

           Prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma iz stavka 1. ovog članka može dati najmanje jedna trećina članova Gradskog vijeća. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

            Prijedlog za raspisivanje referenduma o pitanju razrješenja gradonačelnika i njegovog zamjenika može dati i 20% birača upisanih u popis birača Grada. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od birača.

            Gradsko vijeće ne smije raspisati referendum o razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika prije proteka roka od 6 mjeseci od početka mandata gradonačelnika i njegovog zamjenika.

            Ako na referendumu nije donesena odluka o razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika, novi referendum se ne smije raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od dana održavanja prethodnog referenduma.

Članak 25.

            Gradsko vijeće je dužno razmotriti podneseni prijedlog za raspisivanje referenduma, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.

            Ako Gradsko vijeće ne prihvati prijedlog  za raspisivanje referenduma, a prijedlog su dali birači sukladno članku 24. stavku 3. Statuta, Gradsko vijeće je dužno  dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 26.

            Odluka o raspisivanju referenduma  sadrži naziv tijela koje raspisuje referendum, područje za koje se raspisuje referendum, naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem će birači odlučivati, obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum, referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati, te dan održavanja referenduma.

Članak 27.

            Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada, odnosno na području za koje se raspisuje referendum i upisani su u popis birača.

Članak 28.

            Odluka donesena na referendumu o pitanjima iz članka 19. ovog Statuta obvezatna je za Gradsko vijeće.

Članak 29.

Postupak provođenja referenduma i odluke donijete na referendumu podliježu nadzoru  zakonitosti općih akata, kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Članak 30.

            Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

            Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovog članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća i Gradonačelnik.

            Gradsko vijeće dužno je razmotriti prijedlog iz stavka 2. ovog članka u roku od  60 od dana zaprimanja prijedloga.

            Odlukom iz stavka 1. ovog članka određuju se pitanja o kojima će se tražiti mišljenje od zborova građana te vrijeme u kojem se mišljenje treba dostaviti.

Članak 31.

            Zbor građana saziva predsjednik Gradskog vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća.

            Za pravovaljano izjašnjavanje na zboru građana potrebna je prisutnost najmanje 5 % birača upisanih u popis birača mjesnog odbora za čije područje je sazvan zbor građana.

            Izjašnjavanje građana na zboru građana je javno, a odluke se donose većinom glasova prisutnih građana.

Članak 32.

            Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća.

            Gradsko vijeće raspravlja o prijedlogu iz stavka l. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada.

            Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima, najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 33.

Građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je odgovoriti u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava se ustanovljavanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada, te ukoliko za postoje tehničke pretpostavke, sredstvima elektroničke komunikacije (e-mailom, kontakt obrascem na web stranicama).

VII. TIJELA  GRADA

Članak 34.

Tijela Grada su Gradsko vijeće i  Gradonačelnik.

  1. GRADSKO VIJEĆE

Članak 35.

Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom.

            Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno nadležno tijelo za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Gradskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su gradonačelnika.

            Ukoliko se na način propisan stavkom 2. ovog članka ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i zadaće obavlja Gradsko vijeće.

Članak 36.

            Gradsko vijeće donosi:

  • Statut Grada,
  • Poslovnik o radu,
  • odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada,
  • proračun i odluku o izvršenju proračuna,
  • godišnje izvješće o izvršenju proračuna,
  • odluku o privremenom financiranju,
  • odluku o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad u iznosu većem od 100.000,00 kuna,
  • odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada čija ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća  od 1.000.000 kuna,
  • odluku o promjeni granice Grada,
  • uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi,
  • donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,
  • osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad,
  • daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,
  • donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,
  • raspisuje lokalni referendum,
  • bira i razrješava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,
  • bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Gradskog vijeća,
  • odlučuje o pokroviteljstvu,
  • donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja,
  • imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim odlukama Gradskog vijeća,
  • donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima.

            U vrijeme kada Gradsko vijeće ne zasjeda, predsjednik Gradskog vijeća može u ime Gradskog vijeća preuzeti pokroviteljstvo društvene, znanstvene, kulturne, sportske ili druge manifestacije od značaja za Grad, do iznosa od =10.000,00 kuna.

            O preuzetom pokroviteljstvu predsjednik obavještava Gradsko vijeće na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

Članak 37.

            Gradsko vijeće ima predsjednika i prvog i drugog potpredsjednika.

            Prvi i drugi potpredsjednik se u pravilu biraju sukladno strukturi Gradskog vijeća.

            Funkcija predsjednika i potpredsjednika vijeća je počasna  i za to obnašatelji funkcije ne primaju plaću.

            Predsjednik Gradskog vijeća  ima pravo na naknadu troškova sukladno posebnoj odluci Gradskog vijeća.

Članak 38.

            Predsjednik Gradskog vijeća:

  • zastupa Gradsko vijeće,
  • saziva i organizira, te predsjedava sjednicama Gradskog vijeća,
  • predlaže dnevni red Gradskog vijeća,
  • upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
  • brine o postupku donošenja odluka i općih akata,
  • održava red na sjednici Gradskog vijeća,
  • usklađuje rad radnih tijela,
  • potpisuje odluke i akte koje donosi Gradsko vijeće,
  • brine o suradnji Gradskog vijeća i Gradonačelnika,
  • brine se o zaštiti prava vijećnika,
  • obavlja i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 39.

            Gradsko vijeće čini 11(jedanaest) vijećnika.

            Sukladno odredbi članka 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina («Narodne novine» br. 155/02) utvrđuje se da u Gradskom vijeću Grada Pakraca srpska nacionalna manjina ostvaruje pravo na tri predstavnika.

Sukladno odredbi članka 21. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina utvrđuje se da talijanska nacionalna manjina ostvaruje pravo na jednog predstavnika u Gradskom vijeću Grada Pakraca

            Radi provedbe stavka 2. i 3. ovog članka Gradsko vijeće može imati i više od 11 vijećnika ako je to potrebno da bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u Gradskom vijeću.

Članak 40.

            Mandat članova Gradskog vijeća traje četiri godine.

            Funkcija članova Gradskog vijeća je počasna i za to vijećnik ne prima plaću.

            Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.

            Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 41.

            Vijećniku prestaje mandat prije isteka vremena na koji je izabran:

  • ako podnese ostavku koja je zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća i ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste,
  • ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,
  • ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, danom pravomoćnosti presude,
  • ako odjavi prebivalište s područja Grada, danom odjave prebivališta,
  • ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,
  • smrću.

Članak 42.

            Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama zakona.

            Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

            Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 43.

            Vijećnik ima prava i dužnosti:

  • sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća,
  • raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća,
  • predlagati Vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,
  • postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća,
  • postavljati pitanja gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika,
  • sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati,
  • prihvatiti se članstva u najviše 2 radna tijela u koje ga izabere Gradsko vijeće,
  • tražiti i dobiti podatke, potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Grada te u svezi s tim koristiti njihove stručne i tehničke usluge.

            Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Gradskog vijeća.

Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s pozitivnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.

            Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama zakona, ovog Statuta i Poslovnika Gradskog vijeća.

Članak 44.

            Poslovnikom Gradskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja, rad i tijek sjednice, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća, djelokrug, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Gradskom vijeću, postupak izbora i razrješenja, sudjelovanje građana na sjednicama te druga pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća.

            Gradsko vijeće posebnom odlukom uređuje načela i standarde dobrog ponašanja predsjednika, potpredsjednika i članova Gradskog vijeća, te predsjednika i članova radnih tijela Gradskog vijeća (u nastavku teksta: nositelji političkih dužnosti) u obavljanju njihovih dužnosti.

1.1.  RADNA TIJELA

Članak 45.

            Radna tijela Gradskog vijeća su:

  • Komisija za izbor i imenovanja,
  • Komisija za Statut i Poslovnik,
  • Mandatna komisija,
  • Odbor za financije i proračun.

Članak 46.

            Komisija za izbor i imenovanja, predlaže:

  • izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća,
  • izbor i razrješenje članova radnih tijela Gradskog vijeća,
  • imenovanje i razrješenje i drugih osoba određenih ovim Statutom i drugim odlukama Gradskog vijeća,
  • propise o primanjima vijećnika, te naknade troškova vijećnicima za rad u Gradskom vijeću.

Članak 47.

            Komisija za Statut i Poslovnik:

  • predlaže Statut Grada i Poslovnik Gradskog vijeća,
  • predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta odnosno Poslovnika Gradskog vijeća,
  • razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Gradsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljene i prijedloge Gradskom vijeću,
  • obavlja i druge poslove određene ovim Statutom.

Članak 48.

            Mandatna komisija:

  • na konstituirajućoj sjednici obavještava Gradsko vijeće o provedenim izborima za Gradsko vijeće i imenima izabranih vijećnika, temeljem objavljenih rezultata nadležnog izbornog povjerenstva o provedenim izborima,
  • obavještava Gradsko vijeće o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
  • obavještava Gradsko vijeće o mirovanju mandata vijećnika i o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
  • obavještava Gradsko vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika,
  • obavještava Gradsko vijeće o prestanku mandata kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i obavještava Gradsko vijeće da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Članak 49.

            Odbor za financije i proračun raspravlja i daje mišljenja Gradskom vijeću o aktima koji se odnose na:

  • donošenje Gradskog proračuna,
  • zaduženja Grada,
  • financiranja javnih potreba,
  • financiranja mjesne samouprave,
  • godišnja, polugodišnja i ostala financijska izvješća,
  • financijsko poslovanje tvrtki i ustanova u vlasništvu Grada,
  • ostala pitanja iz djelokruga financija.

Članak 50.

            Gradsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja drugih pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Gradskog vijeća.

            Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Gradsko vijeće posebnim odlukama.

  1. GRADONAČELNIK

Članak 51.

            Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada.

            Mandat gradonačelnika traje  četiri godine

            U obavljaju izvršne vlasti gradonačelnik:

  • priprema prijedloge općih akata,
  • izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,
  • utvrđuje prijedlog proračuna Grada i izvršenje proračuna,
  • upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Gradskog vijeća,
  • odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
  • odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač Grad do iznosa od 100.000,00 kuna,
  • upravlja prihodima i rashodima Grada,
  • upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Grada,
  • donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada,
  • imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,
  • imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,
  • utvrđuje plan prijma u službu u upravna tijela Grada,
  • predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,
  • usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni Gradu,
  • nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,
  • daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,
  • obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,
  • imenuje i razrješava svoje savjetnike,
  • imenuje i razrješava predsjednike i članove radnih tijela,
  • obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

            Gradonačelnik je dužan izvijestiti Gradsko vijeće o danim suglasnostima za zaduživanje iz stavka 3. alineje 6. ovog članka tromjesečno.

Članak 52.

            Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata  upravnih tijela Grada.

Članak 53.

            Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine  za razdoblje  srpanj-prosinac prethodne godine i do 30. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.

            Gradsko vijeće može, pored izvješća iz stavka 1. ovog članka, od gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.

            Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 2. ovog članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko  jedan zahtjev sadrži veći broj različitih pitanja, rok za podnošenje izvješća iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva.

            Gradsko vijeće ne može zahtijevati  od gradonačelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 54.

            Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada:

  • ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne samouprave,
  • ima pravo obustaviti od primjene akt Mjesnog odbora ako ocijeni da je taj akt u suprotnosti sa zakonom, Statutom i općim aktima Gradskog vijeća.

Članak 55.

            Gradonačelnik ima zamjenika koji mora biti pripadnik srpske nacionalne manjine.

            Ako se na izborima za gradonačelnika ne ostvari pravo nacionalne manjine iz stavka 1. ovog članka, provode se dopunski izbori i gradonačelnik u tom slučaju ima dva zamjenika.

             

Članak 56.

            Gradonačelnik može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku, ali mu time ne prestaje odgovornost za njihovo obavljanje.

            Zamjenik  gradonačelnika je u slučaju iz stavka 1. ovog članka dužan pridržavati se uputa gradonačelnika.

Članak 57.

            Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika dužnost mogu  obavljati profesionalno, o čemu samostalno odlučuju sukladno zakonu.

Članak 58.

            Gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika  mandat prestaje po sili zakona:

  • danom podnošenja ostavke,
  • danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,
  • danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen radi počinjenja kaznenog djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, Republike Hrvatske i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
  • danom odjave prebivališta s područja jedinice,
  • danom prestanka hrvatskog državljanstva,
  • smrću.

            Gradsko vijeće u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika.

            Ako  mandat gradonačelnika prestaje u godini u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihovog održavanja, dužnost gradonačelnika do kraja mandata obavlja zamjenik gradonačelnika.

Članak 59.

            Gradonačelnik i njegov zamjenik mogu se razriješiti u slučajevima i u postupku propisanom člankom 24. ovog Statuta.

            Ako na referendumu bude donesena odluka o razrješenju gradonačelnika i njegovog zamjenika, mandat im prestaje danom objave rezultata referenduma, a Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti gradonačelnika.

 

RADNA TIJELA GRADONAČELNIKA

Članak 60.

            Gradonačelnik može osnivati stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja pitanja iz svog djelokruga rada, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u svezi pitanja koja su na dnevnom redu Gradskog vijeća.

            Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Gradonačelnik posebnim odlukama.

            Članovi radnih tijela imaju pravo na naknadu za prisustvovanje sjednici radnog tijela do visine naknade određene za članove Gradskog vijeća.

Članak 61.

            Gradonačelnik može imenovati do tri savjetnika kao stručnu i savjetodavnu pomoć pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.

            Savjetnici gradonačelnika svoju dužnost obnašaju volonterski te imaju pravo na naknadu troškova sukladno visini naknade određenoj za predsjednika Gradskog vijeća.

            Član Gradskog vijeća ne može biti savjetnik gradonačelnika.

VII. OSTVARIVANJE PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNIH  MANJINA

Članak 62.

Pripadnici nacionalnih manjina u Gradu sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina.

Članak 63.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u Gradu imaju pravo:

  • predlagati tijelima Grada mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu;
  • isticati kandidate za dužnosti u tijelima Grada;
  • biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radno tijelo Gradskog vijeća, a tiče se položaja nacionalne manjine,
  • davati mišljenja i prijedloge na programe lokalnih medija koji se odnose na manjinska pitanja ili su namijenjeni pripadnicima nacionalnih manjina.

Način, rokovi i postupak ostvarivanja prava iz stavka 1.  uredit će se poslovnikom Gradskog vijeća Grada.

Vijeća nacionalnih manjina mogu ovlastiti koordinaciju vijeća nacionalnih manjina, ako je osnovana za područje Grada, da u njihovo ime poduzima mjere iz stavka 1. ovog članka.

Članak 64.

Gradonačelnik je dužan u pripremi prijedloga općih akata od vijeća nacionalnih manjina, odnosno predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za područje Grada, zatražiti mišljenje i prijedloge o odredbama kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina.

Članak 65.

            Na području Grada, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati simbole i zastave nacionalne manjine.

Zastava nacionalne manjine može se uz zastavu Republike Hrvatske i zastavu Grada isticati na poslovnim zgradama u kojima nacionalna manjina ima sjedište  i u svečanim prigodama značajnim za nacionalnu manjinu.

Članak 66.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu u službene svrhe upotrebljavati i druge simbole i znamenja svoje nacionalne manjine  i to:

  • u sastavu svojih pečata i žigova,
  • u natpisnim pločama na poslovnim zgradama u kojima imaju sjedište te u službenim i svečanim prostorijama,
  • u zaglavljima službenih akata koje donose.

Članak 67.

U svečanim prigodama važnim za nacionalnu manjinu može se izvoditi himna ili svečana pjesma nacionalne manjine.

            Prije izvođenja himne ili svečane pjesme nacionalne manjine, obvezatno se izvodi himna Republike Hrvatske.

Članak 68.

Grad, u skladu s mogućnostima financijski pomaže rad kulturnih i drugih udruga koje osnivaju pripadnici nacionalnih manjina, radi očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta.

Grad osigurava sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina i pripadnika nacionalne manjine.

Članak 69.

            Pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima lokalne samouprave Grada Pakraca sukladno odredbama Ustavnog zakona.

VIII. UPRAVNA TIJELA

Članak 70.

            Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, utvrđenih zakonom i ovim Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Grad, ustrojavaju se upravna tijela Grada. U okviru upravnih tijela formira se Tajništvo Grada, kao poseban ured za obavljanje administrativno-tehnički, protokolarnih i stručnih poslova za potrebe gradonačelnika i njegovog zamjenika, predsjednika Gradskog vijeća, te predsjednike radnih tijela Gradskog vijeća.

            Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

            Upravna tijela se ustrojavaju kao upravni odjeli i službe (u daljnjem tekstu: upravna tijela).

            Upravnim tijelima upravljaju pročelnici, a Tajništvom Grada tajnik, koje na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik.

Članak 71.

            Upravna tijela u oblastima za koje su ustrojeni i u okviru djelokruga utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršavaju i nadziru provođenje općih i pojedinačnih akata tijela Grada, te u slučaju neprovođenja općeg akta poduzimaju propisane mjere.

Članak 72.

            Upravna tijela samostalna su u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovorni su Gradonačelniku.

Članak 73.

            Sredstva za rad upravnih tijela, osiguravaju se u Proračunu Grada, Državnom proračunu i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.

  1. JAVNE SLUŽBE

Članak 74.

            Grad u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju kao javna služba.

Članak 75.

            Grad osigurava obavljanje  djelatnosti iz članka 71. ovog Statuta osnivanjem trgovačkih društva, javnih ustanova, drugih pravnih osoba i vlastitih pogona.

            U trgovačkim društvima u kojima Grad ima udjele ili dionice Gradonačelnik je član skupštine društva, što se određuje osnivačkim aktom.

            Obavljanje određenih djelatnosti Grad može povjeriti  drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o koncesiji.

  1. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 76.

            Na području Grada osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

            Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Gradskog vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora.

            Mjesni odbor je pravna osoba.

Članak 77.

Mjesni odbori na području Grada su:

  1. Mjesni odbor Badljevina, za područje naselja Badljevina,
  2. Mjesni odbor Donja Obrijež, za područje naselja Donja Obrijež,
  3. Mjesni odbor Gornja Šumetlica, za područje naselja Gornja Šumetlica,
  4. Mjesni odbor Kapetanovo Polje, za područje naselja Kapetanovo Polje,
  5. Mjesni odbor Kraguj, za područje naselja Kraguj,
  6. Mjesni odbor Kusonje, za područje naselja Kusonje,
  7. Mjesni odbor Mali Banovac i Batinjani, za područje naselja Mali Banovac i Batinjani,
  8. Mjesni odbor Novi Majur, za područje naselja Novi Majur,
  9. Mjesni odbor Omanovac, za područje naselja Omanovac,
  10. Mjesni odbor Ploštine, za područje naselja Ploštine,
  11. Mjesni odbor Prekopakra, za područje naselja Prekopakra,
  12. Mjesni odbor Stari Majur, za područje naselja Stari Majur,
  13. Mjesni odbor Toranj, za područje naselja Toranj,
  14. Mjesni odbor Veliki Banovac, za područje naselja Veliki Banovac.
  15. Mjesni odbor Brusnik, za područje naselja Brusnik,
  16. Mjesni odbor Branešci, za područje naselja Branešci,
  17. Mjesni odbor Ožegovci, za područje naselja Ožegovci,
  18. Mjesni odbor Kričke, za područje naselja Kričke,
  19. Mjesni odbor Dragović, za područje naselja Dragović,
  20. Mjesni odbor Španovica, za područje naselja Španovica,
  21. Mjesni odbor Gornja Obrijež, za područje naselja Gornja Obrijež,
  22. Mjesni odbor Grahovljani, za područje naselja Donjih, Gornjih i Srednjih Grahovljana,
  23. Mjesni odbor “Pakrac jug”, koji obuhvaća područje slijedećih ulica: M. Gupca, V. Rehaka, Bolnička od križanja sa ulicom Matice Hrvatske do Bolnice Pakrac, Matice Hrvatske, S. Grabrića, Vinogradska, „Bljesak”, Kneza Branimira, A. Hebranga, Vukovarska, N. Oršanića, M. Krleže, Osječka, Križnog puta, P. Polaka, Kragujski put, Planinarska, 105. Brigade, 103. Brigade, Veberov sokak, Šeovački put i Sedlar,
  24. Mjesni odbor “Pakrac sjever”, koji obuhvaća područje slijedećih ulica: Aleja kestenova, Nikole Šubića Zrinskog, N. Tesle, T. Ujevića, ZNG-e, Kralja Zvonimirova, Frankopanska, Đure Basaričeka, Marina Držića, M. Lovraka, I. Meštrovića, G. Viteza, R. Boškovića, Krndija, Marinkovac, Pilanski put, Radničkih sindikata, S.S. Kranjčevića, Leptirovo brdo, Radničko naselje, I. B. Mažuranić, I. Gundulića, Sv. Roka, Psunjska, Jana Žiške, Poginulih branitelja,
  25. Mjesni odbor “Pakrac centar”, koji obuhvaća područje slijedećih ulica: Trg bana Jelačića, 30. svibnja, Hrvatskih velikana, Trg dr. Franje Tuđmana, V. Laučana, G. Šuška, Trg 76. bataljuna, Trg dr. I. Šretera, P. Preradovića, Prolaz baruna Trenka, Bolnička ulica od početka do križanja sa ulicom Matice Hrvatske, A. Cesarca, Kardinala A. Stepinca, Kneza Domagoja, I. G. Kovačića, Obala kralja P. Krešimira IV, Braće Radić, Kralja Tomislava, J.J. Strossmayera, Kalvarija, V. Lisinskog, A. Šenoe, Lj. Gaja, Prilaz na mali most, Trg Ivana Pavla II.

Područje i granice mjesnih odbora određuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća  i prikazuju se   na kartografskom prikazu  koji je sastavni dio te odluke.

Članak 78.

            Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora može dati 10 % građana upisanih u popis birača za područje za koje se predlaže osnivanje mjesnog odbora, organizacije i udruženja građana, te Gradonačelnik.

            U slučaju da prijedlog iz stavka 1. ovog članka, daju građani ili njihove organizacije i udruženja, prijedlog se dostavlja u pisanom obliku Gradonačelniku.

Članak 79.

Gradonačelnik  u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga utvrđuje da li je prijedlog podnesen na način i po postupku  utvrđenim zakonom i ovim Statutom.

            Ukoliko Gradonačelnik utvrdi da prijedlog nije podnesen na propisani način i  po propisanom postupku, obavijestit će predlagatelja i zatražiti da u roku od 15 dana  dopuni prijedlog za osnivanje mjesnog odbora.

            Pravovaljani prijedlog Gradonačelnik upućuje Gradskom vijeću, koje je dužno izjasniti se o prijedlogu u roku od 60 dana od prijema prijedloga.

Članak 80.

            U prijedlogu za osnivanje mjesnog odbora navode se podaci o predlagatelju, području i granicama mjesnog odbora, sjedište mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora te zadaci i izvori financiranja mjesnog odbora.

Članak 81.

            Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 82.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine.

Izbornu jedinicu za izbor članova vijeća  mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora.

Postupak izbora vijeća mjesnog uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća  uz shodnu  primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 83.

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje gradonačelnik u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Gradskog vijeća o osnivanju novog mjesnog odbora, odnosno isteka mandata ili raspuštanja vijeća mjesnog odbora.

Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 dana niti više od 60 dana.

Članak 84.

            Broj članova vijeća mjesnog odbora mora biti neparan, a utvrđuje se tako da:

  • mjesni odbor koji ima do 70 upisanih birača bira tri člana,
  • mjesni odbor koji ima 70 do 500 upisanih birača bira pet članova,
  • mjesni odbor koji ima više od 500 upisanih birača bira sedam članova.

            Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora.

Članak 85.

            Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika vijeća iz svog sastava tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine.

Predsjednik vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je vijeću mjesnog odbora.

Članak 86.

            Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora,  poslovnik o svom radu, financijski plan i godišnji obračun, te obavlja druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća i Gradonačelnika.

Članak 87.

            Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito u pogledu vođenja brige o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, vođenju brige o poboljšavanju  zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području

Članak 88.

            Pravilima mjesnog odbora detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanja i rad vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti članova vijeća mjesnog odbora, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora, način odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad mjesnog odbora.

Članak 89.

            Prihode mjesnog odbora čine prihodi od pomoći i dotacija  pravnih ili fizičkih osoba, te prihodi koje posebnom odlukom utvrdi Gradsko vijeće.

Članak 90.

            Vijeće mjesnog odbora, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana, te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značenja, može sazivati zborove građana.

            Zbor građana može se sazvati i za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu.

            Zbor građana  vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

Članak 91.

            Stručne i administrativne poslove za potrebe mjesnog odbora  obavljaju upravna tijela Grada na način propisan općim aktom kojim se uređuje ustrojstvo i način rada upravnih tijela Grada.

Članak 92.

Inicijativu i prijedlog za promjenu područja mjesnog odbora  mogu dati tijela mjesnog odbora,  Gradonačelnik i 1/3 članova Gradskog vijeća.

O inicijativi i prijedlogu iz prethodnog stavka Gradsko vijeće donosi odluku uz prethodno pribavljeno mišljenje  građana mjesnog odbora za koje se traži  promjena područja.

Članak 93.

            Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Gradonačelnik.

            Gradonačelnik  može u postupku provođenja nadzora nad zakonitošću rada mjesnog odbora raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši odredbe ovog Statuta, pravila mjesnog odbora i ne izvršava povjerene mu poslove.

  1. IMOVINA I FINANCIRANJE  GRADA

Članak 94.

            Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Gradu, čine imovinu Grada Pakraca.

Članak 95.

            Imovinom Grada upravljaju Gradonačelnik i Gradsko vijeće u skladu s odredbama ovog Statuta pažnjom dobrog domaćina.

            Gradonačelnik u postupku upravljanja imovinom Grada donosi pojedinačne akte glede upravljanja imovinom, na temelju općeg akta Gradskog vijeća o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada.

Članak 96.

            Grad ima  prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

            Prihodi Grada su:

  • gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Gradskog vijeća,
  • prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava,
  • prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice,
  • prihodi od koncesija,
  • novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad u skladu sa 1zakonom,
  • udio u zajedničkim porezima sa Požeško-slavonskom županijom i Republikom Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu,
  • sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu,
  • drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 97.

            Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Grada iskazuju se u proračunu Grada.

            Svi prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazni po izvorima iz kojih potječu.

            Svi izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.

Članak 98.

            Proračun Grada i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

            Proračunska godina je razdoblje od dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.

Članak 99.

            Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima propisanim zakonom.

            Ukoliko se  proračun za sljedeću proračunsku godinu ne može donijeti u propisanom roku, Gradsko vijeće donosi odluku o privremenom financiranju na način i postupku propisanim zakonom i to najduže za razdoblje od prva tri mjeseca proračunske godine.

Članak 100.

            Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.

            Uravnoteženje proračuna provodi se izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.

Članak 101.

            Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće.

            Zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Grada nadzire Ministarstvo financija.

XII. AKTI GRADA

Članak 102.

            Gradsko vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Statutom donosi Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršenju  proračuna, odluke i druge opće akte i zaključke.

            Gradsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte, kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 103.

            Gradonačelnik u poslovima iz svog djelokruga donosi odluke, zaključke, pravilnike, te opće akte kada je za to ovlašten zakonom ili općim aktom Gradskog vijeća.

Članak 104.

            Radna  tijela Gradskog vijeća donose zaključke i preporuke.

Članak 105.

            Gradonačelnik osigurava izvršenje općih akata iz članka 99. ovog Statuta, na način i u postupku propisanom ovim Statutom, te obavlja nadzor nad zakonitošću rada upravnih tijela.

Članak 106.

            Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

            Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Požeško-slavonske županije.

            Na donošenje pojedinačnih akata shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i drugih propisa.

            U izvršavanju općih akata Gradskog vijeća pojedinačne akte donose i pravne osobe kojima su odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.

Članak 107.

            Pojedinačni akti kojima se rješava o obvezi razreza gradskih poreza, doprinosa i naknada donose se u skraćenom upravnom postupku.

            Skraćeni upravni postupak provodi se i kod donošenja pojedinačnih akata kojima se rješava o pravima, obvezama i interesima fizičkih i  pravnih osoba od strane pravnih osoba kojima je Grad osnivač.

            Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i gradonačelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 108.

            Nadzor nad zakonitošću općih akata Gradskog vijeća u njegovom samoupravnom djelokrugu obavlja ured državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu.

Članak 109.

            Detaljnije odredbe o aktima Grada i postupku donošenja akata utvrđuje se Poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 110.

            Opći akti se prije nego što stupe na snagu, objavljuju  u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

            Opći akti stupaju na snagu osmog  dan od dana objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga, općim aktom propisano da opći akt stupa na snagu danom objave.

            Opći akti ne mogu imati povratno djelovanje.

XIII. JAVNOST RADA

Članak 111.

            Rad Gradskog vijeća, Gradonačelnika i upravnih tijela Grada je javan.

            Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Gradskog vijeća u skladu s odredbama Poslovnika Gradskog vijeća.

Članak 112.

            Javnost rada Gradskog vijeća osigurava se:

  • javnim održavanjem sjednica,
  • izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
  • objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Grada i na web stranicama Grada.

            Javnost rada gradonačelnika osigurava se:

  • održavanjem redovnih mjesečnih konferencija za medije,
  • izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
  • objavljivanjem općih akata i drugih akata u službenom glasilu Grada i na web stranicama Grada.

            Javnost rada upravnih tijela Grada osigurava se izvještavanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja.

XIV. SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Članak 113.

            Način djelovanja gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika u obnašanju javnih dužnosti uređen je posebnim zakonom.

Članak 114.

            Gradsko vijeće posebnom odlukom propisuje tko se smatra lokalnim dužnosnikom u obnašanju javne vlasti te uređuje sprječavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javne vlasti.

  1. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 115.

            Prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća, gradonačelnik i Komisija za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća.

            Prijedlog mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća.

            Gradsko vijeće, većinom glasova svih vijećnika, odlučuje da li će pristupiti raspravi o predloženoj promjeni Statuta.

            Ako se ni nakon ponovljene rasprave ne donese odluka da će se pristupiti raspravi o predloženoj promjeni, isti prijedlog se ne može ponovno staviti na dnevni red Gradskog vijeća, prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 116.

            Odluke i drugi opći akti doneseni na temelju  Statuta Grada Pakrac („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/01, 1/03, 12/03, 4/04, 2/05, 7/05, 1/06-pročišćeni tekst i 2/09)  i zakona, uskladit će se  s odredbama ovog Statuta i zakona kojim se uređuje pojedino područje u zakonom propisanom roku.

             U svim odlukama i općim aktima iz prethodnog stavka, do njihovog usklađivanja, riječi „Gradsko poglavarstvo“ ili „Poglavarstvo“ zamjenjuju se riječju „Gradonačelnik“, ukoliko to nije protivno odredbama ovog Statuta ili odredbama posebnih zakona.

Članak 117.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Pakraca“.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Pakraca („Službeni glasnik Grada Pakraca“ br. 8/01, 1/03, 12/03, 4/04, 2/05, 7/05, 1/06-pročišćeni tekst i 2/09).

GRADSKO   VIJEĆE   GRADA   PAKRACA

KLASA: 021-05/09-01/09

URBROJ: 2162-01/01-09-01

Predsjednik: Zoran Krejči, v.r.

U Pakracu, 8. srpnja 2009.

Comments are closed.